Connect with us

Hrvatska

Pripremaju se EU digitalne zdravstvene putovnice. Što će nam one donijeti?

Objavljeno

-

Uvođenje EU-ove digitalne zdravstvene putovnice je u zdravstvu poput ukidanja roaminga u telekomunikaciji unutar Unije, istaknuo je potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas na konferenciji koju je proteklog tjedna u Bruxellesu organizirao hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol.

Europska komisija u svibnju prošle godine predstavila je zakonodavni prijedlog EU digitalne zdravstvene putovnice, a HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol izabran je za glavnog izvjestitelja Europskog parlamenta za taj prijedlog.

Po tom bi prijedlogu svaki građanin mogao samostalno pristupati svojim zdravstvenim podacima u elektroničkom obliku, podijeliti svoje zdravstvene podatke s liječnicima u svojoj zemlji, ali i u drugim državama članicama. Također će moći dodavati podatke, ispravljati pogreške, ograničiti pristup zdravstvenih djelatnika svojim podacima, ali i dobiti informacije o tome kako se i u koju svrhu ti podaci koriste.

Schinas, potpredsjednik Europske komisije za promicanje europskog načina života, očekuje da će ta putovnica u pružanju zdravstvenih usluga imati učinak kakav je u telekomunikacijskom sektoru imalo ukidanje naplate roaminga u EU-u prije šest godina, od kada građani u svim članicama Unije mogu koristiti svoje telekomunikacijske usluge po istoj cijeni koju plaćaju u svojim zemljama.

“Prije tri godine, pandemija COVID-19 zaustavila je naš kontinent, životi građana su se pritom drastično promijenili, zdravstveni sustavi su bili pred kolapsom, a društvo je dovedeno do točke koja dosad nije viđena. Pandemija nam je pokazala da je digitalizacija ključna za budućnost zdravstva i zdravstvenih sustava EU. EU digitalna zdravstvena putovnica je ekvivalent “roamingu za zdravlje” – na isti način na koji je roaming srušio prepreke u telekomunikacijama, ovaj će prijedlog učiniti isto za zdravlje”, ustvrdio je u utorak Schinas na konferenciji koju je u Bruxellesu organizirao Tomislav Sokol, zadužen za formiranje stajališta Europskog parlamenta o tom prijedlogu.

Olakšavanje razmjene zdravstvenih podataka

Sokol ocjenjuje da je to najvažniji zakonski prijedlog u području zdravstva u mandatu ove Komisije i saziva Eurpskog parlamenta.

„EU digitalna zdravstvena putovnica predstavlja važnu prekretnicu u digitalnoj transformaciji zdravstva u Uniji. Zamišljeno je napraviti digitalni prostor u kojem će građani moći izravno, jednostavno i besplatno pristupiti podacima u elektroničkom obliku, ali bit će i u mogućnosti podijeliti svoje zdravstvene podatke s liječnicima u svojoj državi ili u drugim državama članicama te tako dobiti pristup boljoj zdravstvenoj zaštiti, dakako sve u skladu sa sigurnosnim protokolima najviših razina kada je u pitanju zaštita osobnih podataka. Na taj način također potičemo prekograničnu zdravstvenu suradnju te zapravo revolucioniziramo digitalni sustav na EU razini“, istaknuo je na konferenciji, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.

„Radi se o najvažnijem europskom zakonu u području zdravstva u ovom mandatu, a tome u prilog govori i današnja prisutnost potpredsjednika Komisije Schinasa i povjerenice Kyriakides na ovoj konferenciji. Moj glavni prioritet bit će olakšavanje razmjene zdravstvenih podataka za bolje funkcioniranje prekogranične zdravstvene zaštite, ali ujedno ću zatražiti dodatno financiranje s EU razine jer smatram da trenutni prijedlog Komisije u iznosu od 220 milijuna eura nije dovoljan. Također, Komisija ističe da su državama članicama na raspolaganju sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, no budući da su države članice već donijele svoje Nacionalne planove oporavka i otpornosti za konkretne reforme i projekte, sredstva za EU digitalnu zdravstvenu putovnicu su predviđena ili već utrošena za druge stvari. Iz tog razloga zalagat ću se za nova dodatna sredstva financiranja. Isto tako, istaknuo bih da će se uvođenjem EU digitalne zdravstvene putovnice hrvatskim građanima olakšati liječenje u inozemstvu i povećati pristup jednakoj zdravstvenoj zaštiti u svim državama članicama EU“, rekao je Sokol.

Stella Kyriakides, europska povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane, upozorila je na konferecniji da digitalizacija zdravstvenog sektora EU-a još nije dostigla zadovoljavajuću razinu.

„Mnogi se građani suočavaju s poteškoćama u pristupu svojim zdravstvenim podacima u digitalnom obliku te je u tom kontekstu dosadašnji napredak u državama članicama neujednačen. Zdravstveni podaci su dostupni, no potrebno ih je koristiti u većoj mjeri da bi se iskoristio njihov potencijal. Donošenjem EU digitalne zdravstvene putovnice, po prvi put ćemo imati zajednički podatkovni prostor na EU razini koji povezuje sve države članice, za dobrobit svih građana Unije“, rekla je Kyriakides.

 

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu