Hrvatska
Skup sport: Ovo su naknade za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka
Nakon što je kuna sredinom siječnja službeno otišla u povijest okončano je i jednomjesečno razdoblje besplatnog dizanja gotovine na bankomatima. Pogledajte koliko iznose bankarske naknade nakon prelaska na euro.
Dobra vijest glasi da je gotovo svih 4000 bankomata opet u funkciji, ali ona manje dobra je da će vas dizanje gotovine na bankomatu nematične banke skupo koštati.
Kao i ranije, svaka banka svojim klijentima, korisnicima kartica, naplaćuje naknadu kada podižu gotovinu na bankomatima druge banke. Neke imaju jedinstvenu naknadu za dizanje gotovine, a kod nekih se naknada razlikuje ovisno o tome dižete li gotovinu u zemlji ili inozemstvu. Razlika u naknadama ovisi i o tome je li neka banka članica jedne od mreža koje obavljaju poslove procesiranja kartičnih transakcija. Primjerice, ako raspolažete karticama koje su izdale banke članice grupacije MBNet, plaćat ćete nižu proviziju kada dižete gotovinu s njihovih bankomata.
Treba naglasiti da je naknada viša ako podižete gotovinu kreditnom karticom nego ako obavljate transakciju debitnom karticom. Naknada koja se obično naplaćuje sastoji se od fiksnog dijela i postotka od isplaćenog iznosa. Primjerice, ako naknada iznosi dva eura + 2,50 posto od podignutog iznosa, na podignuti iznos od 100 eura platit ćete 4,5 eura provizije.
S obzirom na to da više nema gornjeg limita, naknade rastu proporcionalno veličini iznosa. U nastavku pogledajte kako se kreću naknade na podizanje gotovine debitnom karticom kod sedam najvećih hrvatskih banaka.
Zagrebačka banka
Na podizanje gotovine na bankomatima drugih pružatelja usluga u Hrvatskoj i zemljama Europskog gospodarskog područja Zaba naplaćuje naknadu u iznosu od 2,50 posto plus 1,19 eura od isplaćenog iznosa po transakciji. Na bankomatima u zemljama izvan Europskog gospodarskog područja provizija iznosi tri posto plus 1,99 eura. Na bankomatima banaka iz Grupe UniCredit korisnici paketiranih usluga ne plaćaju naknadu.
Privredna banka Zagreb
Za podizanje gotovine na bankomatima drugih pružatelja usluga u Hrvatskoj i prekogranične transakcije u eurima PBZ svojim klijentima naplaćuje naknadu u iznosu od 2,50 posto plus 1,13 eura od isplaćenog iznosa po transakciji. Na podizanje gotovine debitnom karticom Visa Inspire unutar Intesa Sanpaolo Grupe naknada se ne naplaćuje.
Erste banka
Podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj unutar MBNet mreže Erste banka naplaćuje 0,93 eura plus dva posto iznosa transakcije. Ako klijenti Erste banke podižu gotovinu na bankomatima drugih banaka izvan MBNet mreže u Hrvatskoj i inozemstvu, provizija iznosi 1,19 eura plus 2,50 posto od vrijednosti transakcije. Podizanje gotovine debitnom karticom na bankomatima Erste Groupa u inozemstvu – u Austriji, Mađarskoj, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Slovačkoj, Srbiji, Rumunjskoj, Moldaviji i Crnoj Gori je besplatno. Također, besplatno je podizanje gotovine na bankomatima izvan Hrvatske debitnom karticom Visa Gold za korisnike Erste Gold i Erste Gold Plus Paketa.
OTP banka
Na podizanje gotovine na bankomatima drugih pružatelja usluga u Hrvatskoj i inozemstvu, uključujući bankomate ostalih članica grupe, OTP banka klijentima naplaćuje 2,5 posto od iznosa transakcije, najmanje 3,32 eura. Klijentima banke omogućeno je povoljnije dizanje gotovine na kioscima Tiska, gdje se naplaćuje naknada od 0,66 eura bez obzira na iznos transakcije.
Raiffeisen banka
Za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj i inozemstvu klijenti Raiffeisen banke plaćaju naknadu od 1,50 posto od iznosa transakcije, minimalno 3,32 eura. U odnosu na druge banke kod RBA se podizanje većih iznosa gotovine manje naplaćuje, ali je zato viša naknada za podizanje manjih iznosa.
Hrvatska poštanska banka
Za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj i inozemstvu klijenti HPB-a plaćaju dva posto od iznosa transakcije plus 1,19 eura.
Addiko banka
Addiko svojim klijentima naplaćuje jedinstvenu naknadu za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u zemlji i inozemstvu u visini od 2,50 posto od vrijednosti transakcije plus 1,99 eura.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







