Hrvatska
HRVATSKOM HARAJU COVID, STREPTOKOK I GRIPA U ljekarnama nestašica nekih važnih lijekova. Evo čega sve fali…
Sezona je virusa, a Hrvatskom haraju covid, streptokok i gripa. Prema posljednjim podacima koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je ove sezone zabilježeno 322 prijava oboljelih od gripe.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više, navode iz HZJZ-a.

Kada je u pitanju koronavirus, posljednji podaci pokazuju da imamo 182 novozaražene osobe te da je ukupan broj zaraženih u Hrvatskoj 1.500.
Uz to, ove godine imamo i nešto veći broj oboljelih od streptokoka. Bilo da je riječ o nekoj od navedenih zaraza ili o običnoj prehladi, mnogi građani nakon pojave ranih simptoma kao što su kašalj, povišena temperatura ili curenje iz nosa pohrle u ljekarne kako bi se opskrbili bezreceptnim lijekovima koji pomažu u liječnju.
No, kako nam javljaju naši čitatelji, u ljekarnama trenutno nije moguće nabaviti neke od tih lijekova, poput Maxflua koji se najčešće koristi u ublažavaju simptoma prehlade i gripe.
Nestašica lijeka za gripu i prehladu
Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) nam je potvrdila da je trenutno nestašica Maxflua u Hrvatskoj.
“U tijeku nestašica lijeka Maxflu šumeće tablete s okusom limuna s očekivanim trajanjem do 13. siječnja 2023. godine”, rekli su nam iz HALMED-a.
Coldrex je još jedan od lijekova koji pomaže u ublažavanju simptoma prehlade i gripe, a kako navodi HALMED, nema problema u nabavi ovog lijeka.
“Na tržištu su trenutačno dostupni lijekovi Coldrex vrući napitak s okusom limuna prašak za oralnu otopinu, Coldrex MaxGrip Limun prašak za oralnu otopinu, Coldrex ComboGrip 500 mg/100 mg/6,1 mg tvrde capsule i Coldrex tablete. Za lijek Coldrex ComboGrip 500 mg/200 mg/10 mg prašak za oralnu otopinu nositelj odobrenja je odlučio iz komercijalnih razloga obustaviti stavljanje u promet u srpnju 2022. godine te se određene količine predmetnog lijeka još nalaze u ljekarnama”, kažu nam iz HALMED-a.
Fali i drugih lijekova
Kako su nam kazali iz Hrvatske ljekarničke komore, na popisu lijekova koji trenutno nisu dostupni su, osim Maxflua i dva oblika Coldrexa, i neki drugi koji se koriste za liječenje simptoma prehlade , gripe i drugih infekcija.
Tablični popis lijekova za koje je HALMED zaprimio prijavu nestašice lijeka dostupan je OVDJE. Na popisu je gotovo 300 lijekova, pri čemu bi neki trebali biti ponovno dostupni već u siječnju, a za neke se ne zna do kada će trajati razdoblje nestašice.
“Unatoč navedenim nestašicama, na tržištu je registriran veći broj lijekova za to terapijsko područje tako da postoje druge terapijske opcije za naše pacijente”, rekla je za N1 Ana Soldo, predsjednica Komore.
Soldo također istile da su se problemi s nestašicama lijekova “višestruko povećali nakon covida i situacije s ratom u Ukrajini te mnoge članice EU-a uvode različite sustave za praćenje nestašica te pokušavaju organizirati mehanizme za lakše premoštavanje problema sa nestašicama lijekova”.
Nema Lupoceta
Na HALMED-ovom popisu lijekova u nestašici je i Lupocet 1000 šumeće tablete koji sadrži djelatnu tvar pseudoefedrin koja smanjuje oteknuće sluznice nosa i sinusa te pomaže otkloniti začepljenost nosa i čini sinuse prohodnima te time olakšava disanje. Lupocet se koristi i za snižavanje temperature, ublažavanje glavobolje, gripoznih stanja itd. Na popisu se navodi da ovog lijeka nema od siječnja 2022. godine i ne zna se kad će ponovno biti dostupan.
Daleron 500 mg tablete sadrži paracetamol pa se također koristi za snižavanje povišene tjelesne temperature. Isto vrijedi i za Daleron 120 mg/5 ml (oralna suspenzija). Niti jedan od ovih lijekova nije dostupan od ljeta prošle godine, a kao razlog nestašice navode se komercijalni razlozi.
Nestašica je i određenih antibiotika poput nekih vrsta Klavocina, Ospamoxa, Augmentina, Betaklava, Zinnata itd. Nedostaje i Decortina koji se, između ostalog, koristi kod bolesti pluća i bronha (npr. bronhialna astma).
Zašto dolazi do nestašice?
Iz HALMED-a ističu da je na hrvatskom tržištu dostupno gotovo 3.500 odobrenih lijekova, ali da se svaki lijek povremeno može naći u nestašici.
“Informacije radi, na našem tržištu trenutačno je dostupno približno 3.500 odobrenih lijekova. Svaki se lijek može povremeno naći u nestašici, primjerice zbog zastoja u lancima opskrbe lijekovima iz logističkih razloga, kašnjenja u proizvodnji, povećane potražnje i dr. U Republici Hrvatskoj trenutačno nemamo zabilježenu nijednu kritičnu nestašicu lijeka te su za lijekove u nestašici dostupne zamjenske terapije s istim djelatnim tvarima ili iz istih terapijskih skupina”, navode iz HALMED-a.
U slučaju nestašice, HALMED na raspolaganju ima alate “koji se temelje na preraspodjeli zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice EU-a”.
HALMED naglašava da se stanje s opskrbom lijekova pomno prati. “Unatoč povremenim nestašicama, zakonskim mehanizmima pacijentima su osigurane zamjenske terapije i odgovarajuća opskrba tržišta.”
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







