Connect with us

Hrvatska

Ne kupujte lažne lijekove! “U ljekarnama ih sigurno nema, a na crno se najviše kupuje jedna vrsta”

Objavljeno

-

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) nedavno je objavila da im se često obraćaju potrošači koji putem interneta naručuju lijekove u vrijednosti od 100 i više eura, a koji vrlo često uopće ne budu isporučeni ili se pokažu neodgovarajućima za zdravstvene probleme koje imaju.

“Ovim putem upozoravamo potrošače, da ne kupuju medicinske lijekove i pripravke putem interneta. Prodaja lijekova sumnjive kakvoće preko interneta opasna je za zdravlje, a lažni lijekovi reklamiraju se za liječenje niza bolesti”, stoji u objavi HUZP-a.

Također, u neformalnim razgovorima s nekoliko djelatnika ljekarni doznali smo da ih povremeno (“… u zadnje vrijeme često”, rekla nam je jedna ljekarnica) zovu pacijenti raspitujući se imaju li lijekove koji inače nisu odobreni u Republici Hrvatskoj, a za koje su, kažu, vidjeli reklame na internetu.

Opasni lijekovi s crnog tržišta

HALMED-u (Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode) kažu nam da u Hrvatskoj do sada nije zabilježena pojava krivotvorenih lijekova u ovlaštenim lancima opskrbe, odnosno u legalnoj distribucijskoj mreži koju čine javne i privatne ljekarne, bolničke ljekarne, veleprodaje lijekova i specijalizirane prodavaonice za promet na malo lijekovima.

A što se tiče crnog tržišta koje obuhvaća ilegalni uvoz, neovlaštena prodajna mjesta, oglasnike, elektroničku poštu i slično, kažu kako su zabilježeni lijekovi neodgovarajuće kakvoće i krivotvorine.

“Kupnja lijekova na crnom tržištu može biti jako opasna za pacijente jer je u većini slučajeva podrijetlo tih lijekova nepoznato, a njihova kakvoća upitna te je vrlo često riječ o krivotvorenim lijekovima koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje pacijenata”, rekli su nam u HALMED-u.

U pozadini stoji organizirani kriminal

Krivotvoreni lijekovi, napominju, u cilju prijevare su krivo označeni s obzirom na identitet i/ili podrijetlo, a mogu sadržavati ispravne ili krive sastojke, biti bez djelatnih tvari ili sadržavati pogrešne količine djelatnih tvari te biti u krivome ili krivotvorenom pakiranju. Krivotvoren može biti izvorni (inovativan) i istovrsni (generički) lijek. Iza krivotvorenih lijekova u pravilu stoji mreža organiziranog kriminala, isključivo zbog zarade.

Iz HALMED-a upućuju na podatke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji kažu kako se u razvijenim zemljama najviše krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života poput lijekova za liječenje erektilne disfunkcije, lijekova za liječenje pretilosti, intelektualnih stimulansa, kortikosteroida, antihistaminika i sličnih, dok u zemljama u razvoju ima najviše krivotvorina među lijekovima za liječenje po život opasnih bolesti – antibiotika, onkoloških lijekova, analgetika, kardiovaskularnih lijekova, antivirotika, antimalarika i sličnih.

U HALMED-u upozoravaju da su krivotvorenju posebno podložni onkološki lijekovi, uglavnom zbog svoje visoke cijene, te ih pacijenti ne bi smjeli nabavljati na neprovjerenim mjestima.

Zarada veća i od prodaje droge

Prisutnost krivotvorenih lijekova posljednjih je godina u porastu u cijelom svijetu, a trgovina njima danas čini čak 10 posto ukupne globalne trgovine lijekovima, uglavnom u Africi i Aziji. Neki pokazatelji govore da zarada od krivotvorenih lijekova višestruko premašuje čak i zaradu od prodaje droge.

Zbog svega toga, kažu u HALMED-u, veća je i budnost odgovornih institucija, od policije i carine do regulatornih tijela za lijekove pa svake godine raste i broj zaplijenjenih lijekova te zatvorenih internetskih stranica putem kojih su bili prodavani.

Lani je, primjerice, u Interpolovoj akciji Pangea XVII u koju je bilo uključeno 90 zemalja, uhićeno čak 769 osoba te su razbijene 123 kriminalne skupine diljem svijeta, a zaplijenjeno je čak 50,4 milijuna doza ilegalnih lijekova u vrijednosti od 65 milijuna američkih dolara.

Laktoza umjesto djelatne tvari

Krivotvoreni lijekovi mogu sadržavati potpuno pogrešne sastojke ili prave sastojke u neodgovarajućim količinama, a često uopće i ne sadrže djelatnu tvar nego, primjerice, samo laktozu pa nemaju nikakav terapijski učinak.

“Pacijent je uvjeren da uzima terapiju, a zapravo se uopće ne liječi i njegova bolest može napredovati te čak dovesti i do smrtnog ishoda”, upozoravaju iz HALMED-a.

Podsjećaju na strašne slučajeve od 1990. do 1998. godine kada je u Nigeriji, Indiji i na Haitiju umrlo oko 190 djece zbog krivotvorenih sirupa za kašalj u kojima se umjesto pomoćne tvari propilenglikola nalazio antifriz dietilenglikol.

U zapadnim zemljama sve je više primjera i krivotvorenih biljnih lijekova te dodataka prehrani jer su ti proizvodi znatno dostupniji stanovništvu, a oni koji ih koriste često vjeruju da su sigurniji i zdraviji. U dodatke prehrani najčešće se ilegalno dodaju djelatne tvari za liječenje erektilne disfunkcije i za mršavljenje.

Polovina lijekova na interentu je lažna

Prema nekim procjenama, oko 50 posto lijekova koji se prodaju putem internetskih stranica je krivotvoreno.

“Trgovina lijekovima na daljinu regulirana je Zakonom o lijekovima te je ovim putem predviđena isključivo mogućnost prodaje bezreceptnih lijekova, i to samo putem ovlaštenih e-ljekarni u Republici Hrvatskoj koje nose EU oznaku sigurne ljekarne. Naime, kao jedna od mjera borbe protiv krivotvorenih lijekova, na razini čitave EU uvedena je jedinstvena oznaka sigurne ljekarne, odnosno zajednički logo za sve zakonite online ljekarne pomoću kojeg građani mogu na internetskim stranicama nacionalne agencije za lijekove provjeriti je li pojedina online ljekarna putem koje žele nabavljati lijek doista ovlaštena, odnosno sigurna”, kažu u HALMED-u.

Iako ih zakon dozvoljava, u Hrvatskoj trenutačno nema ovlaštenih internetskih prodajnih mjesta za lijekove, odnosno e-ljekarni. U HALMED-u potvrđuju da do sada nisu zaprimili nijedan zahtjev za izdavanje suglasnosti za obvaljanje djelatnosti prodaje lijekova na daljinu.

No i da e-ljekarne postoje, lijekovi na recept ne smiju se, sukladno Zakonu o lijekovima, naručivati putem interneta.

Najviše lažnih lijekova za impotenciju

To ne znači da neki ne naručuju lijekove putem interneta, ali na crnom tržištu. Od krivotvorenih lijekova koje su djelatnici MUP-a i Carine dosad zalijenili u ilegalnom distribucijskom lancu, najčešće se radilo o krivotvorenim lijekovima za liječenje erektilne disfunkcije porijeklom iz Indije, Kine i Sirije.

“Međutim, s obzirom na to da se krivotvoreni lijekovi često distribuiraju bez ambalaže, samo u vrećicama, ponekad je teško sa sigurnošću odrediti njihovo porijeklo. Krivotvoreni lijekovi putuju najčešće poštom, osobito ako je riječ o manjim količinama, dok se veće količine transportiraju cestovnim, zračnim i morskim putem”, ističu u HALMED-u.

Posumnjaju li građani da koriste krivotvoreni lijek mogu o tome mogu obavijestiti HALMED putem elektroničke pošte na adresu krivotvorine@halmed.hr.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

DHMZ upozorava na veliku promjenu vremena. Stiže olujno nevrijeme i drastično zahlađenje

Objavljeno

-

By

Ljetnim vrućinama bliži se kraj uz izraženu promjenu vremena koja će zahvatiti naše krajeve u drugom dijelu tjedna. Temperatura će se u nekim krajevima osjetno sniziti, osobito u unutrašnjosti, a kiša će zahvatiti cijelu zemlju, mjestimice i u obliku izraženih pljuskova s grmljavinom.

Promjenu vremena donosi hladna fronta koja se približava sa zapada, zajedno s većom količinom vlažnog i nestabilnog zraka.

U srijedu će se u zavjetrini Alpa na fronti formirati plitka ciklona koja će se iz područja sjeverne Italije premještati prema jugoistoku, dok će se frontalni sustav idućih dana polako premještati na istok, objavio je DHMZ.

Slika 2.
Prognoza ukupne 72-satne količine oborina (mm) u razdoblju od srijede, 9. rujna 2026. u 00 UTC, do subote 12. rujna 2026. u 00 UTC. Izvor: ECMWF.

Prvi val nestabilnog zraka očekuje se već u drugom dijelu srijede, ponajprije na sjevernom Jadranu, te u prvom dijelu četvrtka.

Lokalno su moguća grmljavinska nevremena praćena jakim i olujnim udarima vjetra te tučom, a na moru nije isključena ni pojava pijavica. Jači pljuskovi i grmljavina praćeni olujnim udarima vjetra mjestimice su mogući i u unutrašnjosti zemlje.

Drugi val stiže s četvrtka na petak, kada će se ciklona premještati dalje prema jugoistoku. Tada raste vjerojatnost za izraženije pljuskove i grmljavinska nevremena i u Dalmaciji. Do subote će pasti obilna kiša, posebice na zapadu zemlje lokalno može biti i više od 100 mm.

Prognozirane oborine neće bitno utjecati na vodostaje rijeka, ali lokalno obilnije oborine u kratkom vremenu, osobito na vrlo suhom tlu nakon dugotrajnih vrućina te posebice na opožarenim površinama, mogu zbog smanjene mogućnosti upijanja vode dovesti do pojave izraženijeg površinskog otjecanja i pojave bujičnih i urbanih poplava.

Slika1
Prizemna sinoptička karta za četvrtak, 10. rujna u 00 UTC (2 sata po lokalnom vremenu). Izvor: DWD

S prolaskom hladne fronte stiže i osjetno zahladnjenje. U unutrašnjosti će dnevna temperatura ponegdje biti i za 10 do 15 °C niža nego proteklih dana. Na Jadranu će promjena biti manje izražena, ali će donijeti kraj vrućinama i ugodnije temperaturne prilike.

Pratiti upozorenja i prognoze te postupati prema preporukama nadležnih službi

Na snazi su upozorenja za grmljavinsko nevrijeme.

Snimka zaslona 2026-09-08 172048
DHMZ/Meteoalarm

“Građane pozivamo na oprez i podsjećamo da se nijedna razina upozorenja ne smije podcijeniti. Preporučujemo redovito praćenje prognoza i upozorenja na mrežnoj stranici meteo.hr, gdje ih prognostičari DHMZ-a ažuriraju prema razvoju vremenske situacije. Postupajte prema uputama nadležnih službi i svoje aktivnosti prilagodite vremenskim uvjetima”, kazali su iz DHMZ-a.

Nastavi čitati

Hrvatska

U pripremi novost za vozače: Stižu novi radari, evo što će sve “hvatati”

Objavljeno

-

By

Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je natječaj za nabavu 40 fiksnih radara i 120 kućišta kojima proširuje sustav nadzora brzine, a novi uređaji bilježit će i vožnju u nepropisnom smjeru te pretjecanje preko pune crte.

Natječaj procijenjene vrijednosti 2,725 milijuna eura bez PDV-a objavljen je u utorak na Elektroničkom oglasniku javne nabave.

Kućišta će biti postavljena na više lokacija nego što ima uređaja, a tehničari će radare povremeno premještati među njima, pa će dio kućišta u svakom trenutku biti prazan.

Mjesta ugradnje odredit će ministarstvo, i to postupno tijekom dvogodišnjeg sporazuma, a podatke o lokacijama dobit će samo odabrani dobavljač. Sustav je predviđen za ugradnju na najviše 120 lokacija u županijama koje odredi MUP, a te se lokacije smatraju podacima ograničenog pristupa, stoji u natječajnoj dokumentaciji.

Svaki radar istodobno će mjeriti brzinu na najmanje tri prometne trake i „hvatati“ vozila u oba smjera, i ona koja mu prilaze i ona koja se udaljavaju.

Prema tehničkim specifikacijama, mora raditi i danju i noću te u uvjetima smanjene vidljivosti, uz infracrveno osvjetljenje koje ne zasljepljuje vozače. Također mora moći očitavati registarske oznake za sve članice Europske unije te za niz drugih zemalja, među kojima su Švicarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Ukrajina i Rusija.

Prikupljeni podaci s fotografijom prekršaja, lokacijom, prometnom trakom, smjerom kretanja i izmjerenom brzinom prenosit će se u informacijski sustav MUP-a, a sama nabava provodi se u sklopu projekta Unapređenja i modernizacije rada prometne policije.

Uz same uređaje, dobavljač će morati provesti i obuku za najmanje 70 policijskih službenika i 20 tehničkih djelatnika, o svom trošku, kao dio isporuke po načelu ključ u ruke. Za isporučeni sustav mora dati jamstvo od najmanje 24 mjeseca, a rok za dostavu ponuda je 9. listopada.

Riječ je o okvirnom sporazumu na dvije godine s jednim dobavljačem, što znači da će MUP s odabranom tvrtkom sklapati pojedinačne ugovore po potrebi, umjesto da za svaku isporuku raspisuje novi natječaj. Dobavljač će robu morati isporučiti u roku od 120 dana od sklapanja ugovora te je u dodatnih 60 dana instalirati.

Nastavi čitati

Hrvatska

Počinje nova školska godina: U prve razrede upisano manje učenika nego prošle godine

Objavljeno

-

By

U školskoj godini 2026./2027. osnovne škole pohađat će oko 296.500 učenika, među kojima je oko 36.300 prvašića, dok će srednje škole pohađati oko 147.000 učenika, odgovorilo je na upit Hini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Od ukupno 38.735 učenika koji su u ljetnom i jesenskom upisnom roku upisali srednju školu, njih 27.331 odnosno 70,2 posto upisalo je strukovne škole, 10.698 učenika odnosno 28 posto gimnazije, a 706 učenika odnosno 1,8 posto glazbene i plesne škole.

Učenici koji nisu potvrdili upis u školu u kojoj su ostvarili pravo upisa mogu se upisati u srednju školu u kojoj je ostalo slobodnih mjesta u naknadnom upisnom roku koji traje od 3. do 30. rujna.

Ministarstvo zasad raspolaže privremenim podacima prema kojima je prve razrede osnovne škole upisalo oko 36.300 učenika. Prošle školske godine bilo ih je 36.475. Konačni podatci bit će dostupni nakon što se od 1. rujna učenici prvih razreda upišu u bazu e-Matica, kada se u bazi otvara nova školska godina.

Nastavlja se program cjelodnevne škole

Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” nastavlja se i ove školske godine u 62 osnovne škole. U prošloj školskoj godini programom je bilo obuhvaćeno 11.963 učenika.

Škole obuhvaćene programom dograđene su i opremljene, a učenicima su besplatni izvannastavni i izvanškolski programi, nastavni materijali, terenska nastava i prehrana, odnosno do tri obroka dnevno. Unutar školskog dana organizira se i rekreacijska stanka za sve učenike.

Ministarstvo navodi i da djelatnici škola obuhvaćenih programom imaju redovita stručna usavršavanja koja provodi Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom, dok škole kroz program “Malih darovnica” ostvaruju partnerstva s drugim školama radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse.

Praćenje i vrednovanje programa od početka njegove primjene kontinuirano provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).

Modularna nastava u školskoj godini 2026./2027. provodit će se u prvim i drugim razredima srednjih strukovnih škola, a od nove školske godine uvode se i nova strukovna zanimanja, među kojima su kućni majstor – domar, arborist, tehničar prometne logistike, drvno-ekološki tehničar, arhivski tehničar te tehničar za inteligentne transportne sustave u cestovnom prometu.

Mobilni timovi i dalje će pružati potporu školama u provedbi modularne nastave. Za potrebe nastave izrađeni su novi udžbenici za općeobrazovne predmete i strukovne module, dok je objavljeno više od 2500 drugih obrazovnih materijala koji pokrivaju sve strukovne module. Materijali su besplatni i javno dostupni učenicima i nastavnicima, naglasili su iz Ministarstva.

Nacionalni ispiti i državna matura bez većih promjena

Ravnatelj NCVVC Vinko Filipović rekao je da ove školske godine neće biti većih promjena u provedbi nacionalnih ispita, uz jednu novost. “Po prvi put provest ćemo nacionalne ispite za učenike četvrtih razreda u 62 eksperimentalne škole”, rekao je Filipović.

U tim će se školama provoditi ispiti iz novih predmeta društvo i zajednica i prirodoslovlje, umjesto dosadašnjeg ispita iz prirode i društva.

Nacionalni ispiti iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva za učenike četvrtih razreda održavat će se od 1. do 5. ožujka, dok će se ispiti za učenike osmih razreda provoditi od 8. do 24. ožujka. Osmih razreda prvi će pisati hrvatski jezik, nakon čega slijede matematika, prvi strani jezik, geografija, fizika, biologija, kemija i povijest.

Filipović ističe da za nacionalne ispite nisu potrebne posebne pripreme jer je njihov cilj utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja učenika na kraju obrazovnog ciklusa. “Nisu nužne posebne pripreme, jer je cilj nacionalnih ispita utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja”, poručio je.

Nacionalni ispiti prvi su put eksperimentalno provedeni u školskoj godini 2021./2022. u 81 školi, a danas se provode za sve učenike četvrtih razreda već tri školske godine te za učenike osmih razreda četiri godine.

U odnosu na prošlu školsku godinu nema promjena ni u provedbi državne mature, a zasad nisu planirane ni promjene u organizaciji i provedbi ispita.

Filipović je ocijenio da su škole i ispitni centri posljednjih nekoliko godina “besprijekorno odradili” provedbu državne mature, zbog čega se trenutačno ne planiraju promjene.

Učenicima koji tijekom školovanja nisu imali kontinuitet učenja preporučio je da s intenzivnijim pripremama počnu već početkom nove školske godine, a ne nekoliko dana ili tjedana prije početka ispita.

Prvi rok državne mature održat će se od 1. do 25. lipnja 2027. godine, a drugi rok od 18. kolovoza do 3. rujna.

Novi Pravilnik o polaganju državne mature, koji je donesen krajem svibnja, donio je i određene promjene u provedbi ispita. Među njima je ublažavanje sankcija za posjedovanje mobitela tijekom ispita. Učeniku kojem se tijekom ispita pronađe mobitel više se neće poništavati svi položeni i preostali ispiti, nego samo ispit na kojem je utvrđen prekršaj.

Pravilnikom su, među ostalim, preciznije uređene kategorije pristupnika, prava učenika pripadnika nacionalnih manjina te organizacija provedbe ispita u školama i ispitnim centrima.

Vraća se drugi dio zimskih praznika

Nastavna godina 2026./2027. počinje 7. rujna 2026., a završava 15. lipnja 2027. godine, odnosno 21. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole. Prvo polugodište traje do 23. prosinca, a drugo počinje 7. siječnja 2027. godine.

Najveća promjena u rasporedu odmora učenika jest povratak drugog dijela zimskih praznika. Prvi dio zimskog odmora trajat će od 24. prosinca do 5. siječnja, dok će drugi dio početi 22. veljače i završiti 26. veljače 2027. godine. Nastava nakon toga ponovno počinje 1. ožujka.

Proljetni odmor trajat će od 25. ožujka do 2. travnja, a nastava će ponovno početi 5. travnja. Ljetni odmor počinje 16. lipnja 2027. godine.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu