Svijet
EUROBAROMETAR: Europljani zabrinuti zbog krize troškova života, očekuju dodatne mjere EU-a
- Rastući troškovi života najveća su briga za 93 % Europljana te za 91 % građana u Hrvatskoj; potom spominju prijetnju od siromaštva i socijalne isključenosti (82%)
- Nedavne krize ojačale su podršku građana Europskoj uniji: 72 % ispitanika vjeruje da je njihova zemlja ostvarila koristi od članstva u EU-u, a 62 % vidi članstvo u EU-u kao dobru stvar
- Građani očekuju da EU nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje učinaka uzastopnih kriza
Rastući troškovi života najveća su briga za 93 % Europljana, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra koje je naručio Europskog parlament, objavljeno danas u cijelosti.
Istovremeno, građani i dalje izražavaju snažnu potporu EU-u i očekuju da Unija nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje učinaka kriza.
U svakoj državi članici EU-a preko sedam od deset ispitanika zabrinuto je zbog sve većih troškova života. Najviše zabrinutih je u Grčkoj (100 %), Cipru (99 %), Italiji i Portugalu (98 %), a u Hrvatskoj ta brojka iznosi 91 %. Rast cijena, primjerice energije i hrane, osjeti se u svim sociodemografskim kategorijama kao što su spol ili dob, te u svim obrazovnim i socio-profesionalnim skupinama. Druga briga koju građani EU-a najčešće spominju je prijetnja od siromaštva i socijalne isključenosti (82 %), a u Hrvatskoj to smatra 87 % ispitanika. Zatim slijede klimatske promjene i širenje rata u Ukrajini na druge zemlje (81 %).
Građani očekuju da EU nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje složenih učinaka uzastopnih kriza koje su pogodile kontinent. Visoka potpora EU-u temelji se na iskustvu iz prošlih godina, pri čemu je EU pokazao izvanrednu sposobnost ujedinjenja i provedbe učinkovitih mjera. Kada je u pitanju rješavanje krize rastućih troškova života, građani zasada nisu zadovoljni poduzetim mjerama ni na nacionalnoj ni na razini EU-a. Samo trećina Europljana izražava zadovoljstvo mjerama koje su poduzele njihove nacionalne vlade ili Europska unija. U Hrvatskoj 72 % ispitanika nije zadovoljno mjerama na nacionalnoj razini vezano uz rješavanje rastućih životnih troškova, a mjerama na razini EU-a nije zadovoljno 62 % hrvatskih građana.
Kada je riječ o financijskom stanju građana, istraživanje pokazuje da se sve više osjete posljedice polikrize. Gotovo polovica stanovništva EU-a (46 %) navodi da se njihov životni standard već pogoršao od posljedica pandemije COVID-19, ruskog agresorskog rata u Ukrajini i krize uslijed rasta životnih troškova. Nadalje, 39 % ispitanika još nije osjetilo smanjenje životnog standarda, ali očekuju da će to biti slučaj u godini pred nama, što daje prilično sumorne izglede za 2023. Brojke su iste i kod hrvatskih ispitanika. Još jedan znakovit pokazatelj rastućih ekonomskih ograničenja je porast broja građana, njih 39 %, koji se suočavaju s teškoćama u plaćanju računa „većinu vremena” ili „povremeno”. Radi se o povećanju od devet postotnih bodova u odnosu na jesen 2021. kada je brojka iznosila 30 %. U Hrvatskoj čak 59 % ispitanika navodi da „povremeno” ili „većinu vremena” ima teškoća s podmirivanjem računa.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je poručila: „Građani su zabrinuti zbog sve većih troškova života, što je razumljivo; sve više obitelji jedva spaja kraj s krajem. Vrijeme je da isporučimo rezultate; da svoje račune stavimo pod kontrolu, suzbijemo inflaciju i činimo sve da naša gospodarstva rastu. Moramo zaštititi one najranjivije u našem društvu.”
Višestruke geopolitičke krize proteklih godina i dalje dovode građane i kreatore politika pred velike izazove. S obzirom da je inflacija dosegnula najvišu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća, građani žele da se Europski parlament usredotoči na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (37 %). Javno zdravlje i dalje je važno za mnoge građane, njih 34 % – kao i daljnje djelovanje protiv klimatskih promjena (31 %). Visoko na ljestvici je i potpora gospodarstvu i otvaranju novih radnih mjesta (31 %) a za hrvatske građane to predstavlja najvažniju temu (42 %). Ispitanici u Hrvatskoj potom navode borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (40 %) a treće mjesto zauzima javno zdravlje (31 %).
Istodobno, nedavne krize, osobito rat Rusije protiv Ukrajine, jačaju potporu građana Europskoj uniji: 62 % ispitanika smatra članstvo u EU-u kao dobru stvar, što predstavlja jedan od najboljih rezultata zabilježenih od 2007. godine. U Hrvatskoj ta brojka iznosi 54 %. Dvije trećine Europljana (66 %) smatra članstvo svoje zemlje u EU-u važnim, a 72 % smatra da je njihova zemlja ostvarila koristi od članstva u EU-u. U tom kontekstu, mir se vraća u svijest građana kao jedan od glavnih i temeljnih razloga Unije: 36 % Europljana navodi da je doprinos Europske unije održavanju mira i jačanju sigurnosti glavna prednost članstva u Uniji, što predstavlja povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na jesen 2021. Nadalje, Europljani također smatraju da EU olakšava suradnju među državama članicama (35 %) i doprinosi gospodarskom rastu (30 %). U Hrvatskoj 55 % ispitanika smatra članstvo svoje zemlje u EU-u važnim, a 80 % smatra da je Hrvatska ostvarila koristi od članstva. Za hrvatske ispitanike nove mogućnosti zapošljavanja predstavljaju daleko najveću prednost članstva Hrvatske u Uniji (51%, a EU prosjek iznosi 23 %). Zatim navode doprinos održavanju mira i jačanju sigurnosti (34%) a na trećem mjestu su doprinos gospodarskom rastu zemlje (32%) i poboljšanje životnog standarda (također 32 %).
Jesensko istraživanje Eurobarometra provela je agencija Kantar za Europski parlament u razdoblju od 12. listopada do 7. studenog 2022. u svih 27 država članica EU-a. Istraživanje je rađeno metodom osobnog intervjua, te nadopunjeno video-intervjuima u Češkoj i Danskoj. Ukupno je provedeno 26 431 intervju. Rezultati na razini Unije ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj državi članici.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA10 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




