Connect with us

Tech

Novo ogromno otkriće u nuklearnoj fuziji. Znanstvenici: Ovo je povijesni događaj

Objavljeno

-

Izvor: Twitter/Lawrence Livermore National Laboratory

Prvi put u povijesti američki znanstvenici u National Ignition Facilityju u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore u Kaliforniji uspješno su proizveli reakciju nuklearne fuzije koja je rezultirala dobitkom energije, potvrdio je za CNN izvor upoznat s projektom. Očekuje se da će ministarstvo energetike SAD-a danas službeno objaviti otkriće.

Ishod eksperimenta bio bi veliki iskorak u desetljećima dugoj potrazi za oslobađanjem beskonačnog izvora čiste energije koji bi mogao pomoći u odmaku od ovisnosti o fosilnim gorivima. Istraživači su desetljećima pokušavali stvoriti nuklearnu fuziju – replicirajući energiju koja pokreće Sunce.

Evo što trebate znati o ovom novom obliku nuklearne energije.

Što je nuklearna fuzija i zašto je važna?

Nuklearna fuzija je proces koji je izveo čovjek i kojim se replicira energija koja pokreće Sunce. Nuklearna fuzija se događa kada se dva ili više atoma spoje u jedan veći. Ovaj proces stvara ogromnu količinu energije u obliku topline.

Znanstvenici diljem svijeta desetljećima proučavaju nuklearnu fuziju, nadajući se da će je stvoriti novim izvorom koji pruža neograničenu energiju bez ugljika – bez nuklearnog otpada koji stvaraju sadašnji nuklearni reaktori. Projekti fuzije uglavnom koriste elemente deuterij i tricij – oba su izotopi vodika.

Deuterij iz čaše vode, s dodatkom malo tricija, mogao bi napajati jednu kuću godinu dana. Tricij je rjeđi i teže ga je dobiti, iako se može sintetski proizvesti.

“Za razliku od ugljena, potrebna je samo mala količina vodika, a on je najzastupljenija stvar koja se može naći u svemiru. Vodik se nalazi u vodi, tako da su stvari koje generiraju tu energiju neograničene i čiste”, rekao je za CNN Julio Friedmann, glavni znanstvenik u Carbon Directu i bivši glavni energetski tehnolog u Lawrence Livermoreu.

Kako se fuzija razlikuje od nuklearne fisije?

Kad ljudi razmišljaju o nuklearnoj energiji, mogu im pasti na pamet rashladni tornjevi i oblaci u obliku gljive. Ali fuzija je potpuno drugačija.

Dok fuzija spaja dva ili više atoma zajedno, fisija je suprotan proces cijepanja većeg atoma na dva ili više manjih. Nuklearna fisija je ona vrsta energije koja danas pokreće nuklearne reaktore diljem svijeta. Poput fuzije, toplina stvorena cijepanjem atoma također se koristi za stvaranje energije.

Nuklearna energija ima nultu emisiju stakleničkih plinova, ali proizvodi hlapljivi radioaktivni otpad koji se mora skladištiti na siguran način i nosi sigurnosne rizike. Nuklearna otapanja, iako rijetka, događala su se kroz povijest sa smrtonosnim posljedicama, poput nesreća u reaktorima u Fukušimi i Černobilu.

Nuklearna fuzija ne nosi iste sigurnosne rizike, a materijali koji se koriste za njeno stvaranje imaju mnogo kraće vrijeme poluraspada od fisije.
Kako bi energija nuklearne fuzije mogla napajati svjetla u našim domovima?

Postoje dva glavna načina za stvaranje nuklearne fuzije, a oba imaju isti rezultat. Spajanjem dva atoma stvara se ogromna količina topline, koja je ključna za proizvodnju energije. Ta se toplina može koristiti za zagrijavanje vode, stvaranje pare i okretanje turbina za proizvodnju energije – slično kao što nuklearna fisija stvara energiju.

Veliki izazov iskorištavanja fuzijske energije je održati je dovoljno dugo da može napajati električne mreže i sustave grijanja diljem svijeta. Uspješan američki iskorak velika je stvar, ali još uvijek je u daleko manjem opsegu od onoga što je potrebno za proizvodnju dovoljno energije za rad jedne elektrane, a kamoli desetke tisuća elektrana.

“Radi se o tome koliko je energije potrebno za kuhanje 10 lonaca s vode. Da bismo to pretvorili u elektranu, moramo ostvariti veći dobitak u energiji, treba nam znatno više”, rekao je Jeremy Chittenden, suvoditelj Centra za studije inercijske fuzije na Imperial Collegeu u Londonu.

Zašto je važna ova vijest o fuzijskoj reakciji koja rezultira energetskim dobitkom?

Ovo je prvi put da su znanstvenici uspješno proveli reakciju nuklearne fuzije koja je rezultirala neto povećanjem energije, umjesto da propadne kao u dosadašnjim eksperimentima.

Iako postoji još mnogo koraka dok ovo ne postane komercijalno održivo, bitno je da znanstvenici pokažu kako mogu stvoriti više energije nego na početku eksperimenta. U suprotnom, nema puno smisla da se ovo razvija.

“Ovo je vrlo važno iz energetske perspektive, jer fuzija ne može biti izvor energije ako ne izvlačimo više energije nego što ulažemo. Prijašnja otkrića bila su važna, ali to nije isto što i stvaranje energije koja bi se jednog dana mogla koristiti u većem opsegu”, rekao je Friedmann za CNN.

Gdje se odvija fuzija?

Nekoliko fuzijskih projekata provodi se u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi. Francuska je dom Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora na kojem surađuje 35 zemalja, među kojima su glavne članice Kina, SAD, Europska unija, Rusija, Indija, Japan i Južna Koreja.

U SAD-u se velik dio posla odvija u National Ignition Facilityju u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore u Kaliforniji, u zgradi veličine tri nogometna igrališta.

Projekt National Ignition Facility stvara energiju iz nuklearne fuzije onim što je poznato kao termonuklearna inercijalna fuzija. U praksi, američki znanstvenici ispaljuju kuglice koje sadrže vodikovo gorivo u gotovo 200 lasera, stvarajući niz iznimno brzih, ponovljenih eksplozija brzinom od 50 puta u sekundi. Energija prikupljena od neutrona i alfa čestica izdvaja se kao toplina.

U Velikoj Britaniji i projektu ITER u Francuskoj znanstvenici rade s ogromnim strojevima u obliku krafne opremljenim ogromnim magnetima koji se nazivaju tokamak, kako bi pokušali generirati isti rezultat. Nakon što se gorivo stavi u tokamak njegovi magneti se uključe i temperature unutar njega se eksponencijalno podižu kako bi se stvorila plazma.

Plazma mora doseći najmanje 150 milijuna stupnjeva Celzijusa, 10 puta toplije od jezgre Sunca. Neutroni zatim izlaze iz plazme, udarajući u “pokrivač” na stijenkama tokamaka i prenose svoju kinetičku energiju kao toplinu.

Koji su sljedeći koraci?

Znanstvenici i stručnjaci sada moraju otkriti kako proizvesti mnogo više energije iz nuklearne fuzije na mnogo većoj razini. Istodobno moraju smisliti kako eventualno smanjiti troškove nuklearne fuzije da bi se mogla koristiti u komercijalne svrhe.
“U ovom trenutku trošimo ogromnu količinu vremena i novca za svaki eksperiment. Moramo znatno smanjiti troškove”, rekao je Chittenden.

Znanstvenici također trebaju prikupiti energiju proizvedenu fuzijom i prenijeti je u električnu mrežu kao električnu energiju. Trebat će godine, a možda i desetljeća, prije nego što fuzija bude u stanju stvarati neograničene količine čiste energije, a znanstvenici su u utrci s vremenom u borbi protiv klimatskih promjena, piše Index.

“Ovo neće značajnije pridonijeti smanjenju klimatskih promjena u sljedećih 20-30 godina. Ovo je razlika između paljenja šibice i izgradnje plinske turbine”, rekao je Friedmann.

 

Tech

FOTOGALERIJA / Završen Hackathon, poznati ovogodišnji pobjednici

Objavljeno

-

By

foto: Grad Zadar

My Smart City Hackathon održava se još od 2018. godine u organizaciji Grada Zadra

Grad Zadar, zajedno s projektnim partnerima Sveučilištem u Zadru, INTERA Tehnološki Park Mostar, Inovacionopreduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i BIT Centar Tuzla organizirao je 7. po redu hackathon „My Smart City 2025.“ koji se održao od 02. do 03. prosinca 2025. godine u Providurovojpalači u Zadru.

Hackathon predstavlja koncept natjecanja timova koji rade na inovativnim rješenjima prema zadanoj temi, bilo u obliku mobilnih aplikacija, programskih rješenja ili u obliku razvoja inovativnog koncepta.

Ovogodišnji hackathon “My Smart City 2025”, namijenjen učenicima srednjih škola i studentima, okupio je čak 15 timova Hrvatske, Bosne I Hercegovine i Crne Gore.

Prvog dana hackatona mentori su timovima predstavili ovogodišnju temu “Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo koje potiču inovacije, kolaboraciju i tehnološki napredak i poduzetničke vještine mladih”, na temelju koje su timovi razvijali svoje ideje i rješenja. Također, tijekom prvog dana timovi su imali priliku poslušati i zanimljiva predavanja mentora na zadanu temu.

Tijekom drugog dana timovi su prezentirali svoja razvijena rješenja stručnom žiriju koji su činili renomirani zadarski IT stručnjaci Lovro Valčić, Igor Lončar i Josip Kalebić. Žiri je nakon prezentacija, u skladu s unaprijed utvrđenim kriterijima, odabrao najkvalitetnija rješenja koja su osvojila nagrade.

Prvo mjesto osvojio je tim Dabrovi iz Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru s projektom SimBEEoza. Riječ je o inovativnoj aplikaciji i razvoju “pametne košnice” namijenjenepraćenju stanja pčelinjih zajednica, unaprjeđenju razvoja pčelarstva i očuvanju pčela kao ključnih prirodnih oprašivača. Projekt je osmišljen tako da se može primijeniti u urbanim i lokalnim sredinama.

Drugo mjesto osvojio je tim PT iz Prirodoslovno-grafičke škole Zadar sa projektom SkillBridge  koji predstavlja platformu za edukaciju i profesionalno usmjeravanje mladih kroz učenje o financijama i samo-promociji, uz preporuke za nastavak studija ili karijere.

Treće mjesto osvojio je tim WINX iz Strukovne škole Vice Vlatković Zadar sa projektom GRAD+ koji predstavlja platformu za unos, praćenje i rješavanje aktualnih problema lokalne zajednice uz validiranje prijedloga pomoću umjetne inteligencije.

Timovi koji su sudjelovali na hackatonu i ove godine su pokazalizavidnu raznu znanja, kreativnosti i inovativnosti iz kojih su se izrodile kvalitetne ideje. Koncept hackatona izvrstan je način da potakne mlade na kreativno razmišljanje i razvoj novih inovativnih rješenja s ciljem poboljšanja kvalitete života u lokalnim sredinama.

Hackathon je organiziran u sklopu projekta „Cooperation for Development of Cross Border Business EnvironmentStrengthened – CODES“, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.  

 
Nastavi čitati

Tech

FOTOGALERIJA IZ PROVIDUROVE / Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo – na ovogodišnjem Hackathonu natječe se 16 timova

Objavljeno

-

By

U Providurovoj palači otvoren je Hackathon koji je okupio 70ak sudionika, a namijenjen je učenicima srednjih škola i studentima

Opći cilj projekta je doprinijeti razvoju i poboljšanju inovacijskih kapaciteta i usvajanju naprednih tehnologija kroz potporu inovacijskim procesima u prekograničnom području kao i poboljšanjem usluga poslovne podrške za postojeće i nove MSP-ove i poduzetnike kako bi im se omogućio razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga. 

Tema ovogodišnjeg Hackathon natjecanja “Max Smarty Cutyt 2025” je – Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo, a sudionike je pozdravio gradonačelnik Šime Erlić. 

– Sedmi je ovo po redu Hackathon, koji je postao tradicija u Zadru. Kao Grad želimo bit grad koji ulaže u inovacije, i vjerujemo u vas mlade, i vaše ideje i projekte. Bit će uistinu zanimljivo vidjeti pobjednička rješenja, poručio je mladima gradonačelnik Erlić.  

Hackathon se organizira u sklopu projekta „Cooperation for Development of Cross Border Business EnvironmentStrengthened – CODES“, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.

Uz Grad Zadar, partneri na projektu su Sveučilište u Zadru, INTERA Tehnološki Park Mostar, Inovacionopreduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i BIT Centar Tuzla.

Proglašenje pobjednika bit će sutra, a timu koji osvoji prvo mjesto pripast će i nagrada od 1000 eura, dok će drugo, odnosno treće mjesto biti nagrađeno 800, odnosno 600 eura. 

U Providurovoj palači otvoren je Hackathon koji je okupio 70ak sudionika, a namijenjen je učenicima srednjih škola i studentima

Opći cilj projekta je doprinijeti razvoju i poboljšanju inovacijskih kapaciteta i usvajanju naprednih tehnologija kroz potporu inovacijskim procesima u prekograničnom području kao i poboljšanjem usluga poslovne podrške za postojeće i nove MSP-ove i poduzetnike kako bi im se omogućio razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga. 

Tema ovogodišnjeg Hackathon natjecanja “Max Smarty Cutyt 2025” je – Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo, a sudionike je pozdravio gradonačelnik Šime Erlić. 

– Sedmi je ovo po redu Hackathon, koji je postao tradicija u Zadru. Kao Grad želimo bit grad koji ulaže u inovacije, i vjerujemo u vas mlade, i vaše ideje i projekte. Bit će uistinu zanimljivo vidjeti pobjednička rješenja, poručio je mladima gradonačelnik Erlić.  

Hackathon se organizira u sklopu projekta „Cooperation for Development of Cross Border Business EnvironmentStrengthened – CODES“, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.

Uz Grad Zadar, partneri na projektu su Sveučilište u Zadru, INTERA Tehnološki Park Mostar, Inovacionopreduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i BIT Centar Tuzla.

Proglašenje pobjednika bit će sutra, a timu koji osvoji prvo mjesto pripast će i nagrada od 1000 eura, dok će drugo, odnosno treće mjesto biti nagrađeno 800, odnosno 600 eura. 

 
Nastavi čitati

Tech

DANAS U CENTRU ZA MLADE / Popularno – znanstveno predavanje zadarskog fizičara Roka Bašića – “Kako fotografirati crnu rupu”

Objavljeno

-

By

Zajednica tehničke kulture Zadarske županije i Astronomska udruga Zadar pozivaju medije na popularno-znanstveno predavanje “Kako fotografirati crnu rupu”, koje će se održati u ponedjeljak, 24. studenoga 2025. u 17:00 sati u Centru za mlade Zadar. 

Predavanje će održati mladi zadarski fizičar i popularizator znanosti Roko Bašić, koji će publici približiti priču o Event Horizon Teleskopu i metodama koje su omogućile prvu sliku crne rupe.

Program donosi jasan i zanimljiv uvid u rad radioteleskopa, interferometriju te izazove snimanja „sjene” crne rupe u galaksiji M87. 

Ulaz je slobodan.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu