Connect with us

Tech

Novo ogromno otkriće u nuklearnoj fuziji. Znanstvenici: Ovo je povijesni događaj

Objavljeno

3 godine prije

-

Izvor: Twitter/Lawrence Livermore National Laboratory

Prvi put u povijesti američki znanstvenici u National Ignition Facilityju u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore u Kaliforniji uspješno su proizveli reakciju nuklearne fuzije koja je rezultirala dobitkom energije, potvrdio je za CNN izvor upoznat s projektom. Očekuje se da će ministarstvo energetike SAD-a danas službeno objaviti otkriće.

Ishod eksperimenta bio bi veliki iskorak u desetljećima dugoj potrazi za oslobađanjem beskonačnog izvora čiste energije koji bi mogao pomoći u odmaku od ovisnosti o fosilnim gorivima. Istraživači su desetljećima pokušavali stvoriti nuklearnu fuziju – replicirajući energiju koja pokreće Sunce.

Evo što trebate znati o ovom novom obliku nuklearne energije.

Što je nuklearna fuzija i zašto je važna?

Nuklearna fuzija je proces koji je izveo čovjek i kojim se replicira energija koja pokreće Sunce. Nuklearna fuzija se događa kada se dva ili više atoma spoje u jedan veći. Ovaj proces stvara ogromnu količinu energije u obliku topline.

Znanstvenici diljem svijeta desetljećima proučavaju nuklearnu fuziju, nadajući se da će je stvoriti novim izvorom koji pruža neograničenu energiju bez ugljika – bez nuklearnog otpada koji stvaraju sadašnji nuklearni reaktori. Projekti fuzije uglavnom koriste elemente deuterij i tricij – oba su izotopi vodika.

Deuterij iz čaše vode, s dodatkom malo tricija, mogao bi napajati jednu kuću godinu dana. Tricij je rjeđi i teže ga je dobiti, iako se može sintetski proizvesti.

“Za razliku od ugljena, potrebna je samo mala količina vodika, a on je najzastupljenija stvar koja se može naći u svemiru. Vodik se nalazi u vodi, tako da su stvari koje generiraju tu energiju neograničene i čiste”, rekao je za CNN Julio Friedmann, glavni znanstvenik u Carbon Directu i bivši glavni energetski tehnolog u Lawrence Livermoreu.

Kako se fuzija razlikuje od nuklearne fisije?

Kad ljudi razmišljaju o nuklearnoj energiji, mogu im pasti na pamet rashladni tornjevi i oblaci u obliku gljive. Ali fuzija je potpuno drugačija.

Dok fuzija spaja dva ili više atoma zajedno, fisija je suprotan proces cijepanja većeg atoma na dva ili više manjih. Nuklearna fisija je ona vrsta energije koja danas pokreće nuklearne reaktore diljem svijeta. Poput fuzije, toplina stvorena cijepanjem atoma također se koristi za stvaranje energije.

Nuklearna energija ima nultu emisiju stakleničkih plinova, ali proizvodi hlapljivi radioaktivni otpad koji se mora skladištiti na siguran način i nosi sigurnosne rizike. Nuklearna otapanja, iako rijetka, događala su se kroz povijest sa smrtonosnim posljedicama, poput nesreća u reaktorima u Fukušimi i Černobilu.

Nuklearna fuzija ne nosi iste sigurnosne rizike, a materijali koji se koriste za njeno stvaranje imaju mnogo kraće vrijeme poluraspada od fisije.
Kako bi energija nuklearne fuzije mogla napajati svjetla u našim domovima?

Postoje dva glavna načina za stvaranje nuklearne fuzije, a oba imaju isti rezultat. Spajanjem dva atoma stvara se ogromna količina topline, koja je ključna za proizvodnju energije. Ta se toplina može koristiti za zagrijavanje vode, stvaranje pare i okretanje turbina za proizvodnju energije – slično kao što nuklearna fisija stvara energiju.

Veliki izazov iskorištavanja fuzijske energije je održati je dovoljno dugo da može napajati električne mreže i sustave grijanja diljem svijeta. Uspješan američki iskorak velika je stvar, ali još uvijek je u daleko manjem opsegu od onoga što je potrebno za proizvodnju dovoljno energije za rad jedne elektrane, a kamoli desetke tisuća elektrana.

“Radi se o tome koliko je energije potrebno za kuhanje 10 lonaca s vode. Da bismo to pretvorili u elektranu, moramo ostvariti veći dobitak u energiji, treba nam znatno više”, rekao je Jeremy Chittenden, suvoditelj Centra za studije inercijske fuzije na Imperial Collegeu u Londonu.

Zašto je važna ova vijest o fuzijskoj reakciji koja rezultira energetskim dobitkom?

Ovo je prvi put da su znanstvenici uspješno proveli reakciju nuklearne fuzije koja je rezultirala neto povećanjem energije, umjesto da propadne kao u dosadašnjim eksperimentima.

Iako postoji još mnogo koraka dok ovo ne postane komercijalno održivo, bitno je da znanstvenici pokažu kako mogu stvoriti više energije nego na početku eksperimenta. U suprotnom, nema puno smisla da se ovo razvija.

“Ovo je vrlo važno iz energetske perspektive, jer fuzija ne može biti izvor energije ako ne izvlačimo više energije nego što ulažemo. Prijašnja otkrića bila su važna, ali to nije isto što i stvaranje energije koja bi se jednog dana mogla koristiti u većem opsegu”, rekao je Friedmann za CNN.

Gdje se odvija fuzija?

Nekoliko fuzijskih projekata provodi se u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi. Francuska je dom Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora na kojem surađuje 35 zemalja, među kojima su glavne članice Kina, SAD, Europska unija, Rusija, Indija, Japan i Južna Koreja.

U SAD-u se velik dio posla odvija u National Ignition Facilityju u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore u Kaliforniji, u zgradi veličine tri nogometna igrališta.

Projekt National Ignition Facility stvara energiju iz nuklearne fuzije onim što je poznato kao termonuklearna inercijalna fuzija. U praksi, američki znanstvenici ispaljuju kuglice koje sadrže vodikovo gorivo u gotovo 200 lasera, stvarajući niz iznimno brzih, ponovljenih eksplozija brzinom od 50 puta u sekundi. Energija prikupljena od neutrona i alfa čestica izdvaja se kao toplina.

U Velikoj Britaniji i projektu ITER u Francuskoj znanstvenici rade s ogromnim strojevima u obliku krafne opremljenim ogromnim magnetima koji se nazivaju tokamak, kako bi pokušali generirati isti rezultat. Nakon što se gorivo stavi u tokamak njegovi magneti se uključe i temperature unutar njega se eksponencijalno podižu kako bi se stvorila plazma.

Plazma mora doseći najmanje 150 milijuna stupnjeva Celzijusa, 10 puta toplije od jezgre Sunca. Neutroni zatim izlaze iz plazme, udarajući u “pokrivač” na stijenkama tokamaka i prenose svoju kinetičku energiju kao toplinu.

Koji su sljedeći koraci?

Znanstvenici i stručnjaci sada moraju otkriti kako proizvesti mnogo više energije iz nuklearne fuzije na mnogo većoj razini. Istodobno moraju smisliti kako eventualno smanjiti troškove nuklearne fuzije da bi se mogla koristiti u komercijalne svrhe.
“U ovom trenutku trošimo ogromnu količinu vremena i novca za svaki eksperiment. Moramo znatno smanjiti troškove”, rekao je Chittenden.

Znanstvenici također trebaju prikupiti energiju proizvedenu fuzijom i prenijeti je u električnu mrežu kao električnu energiju. Trebat će godine, a možda i desetljeća, prije nego što fuzija bude u stanju stvarati neograničene količine čiste energije, a znanstvenici su u utrci s vremenom u borbi protiv klimatskih promjena, piše Index.

“Ovo neće značajnije pridonijeti smanjenju klimatskih promjena u sljedećih 20-30 godina. Ovo je razlika između paljenja šibice i izgradnje plinske turbine”, rekao je Friedmann.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Istraživanje Harvarda: Umjetna inteligencija nadmašila liječnike u hitnoj trijaži

Objavljeno

1 dan prije

-

2. svibnja 2026.

By

Ilustracija: Elf-Moondance/Pixabay

Od Georgea Clooneyja u “Hitnoj službi” do Noaha Wylea u “Pittsburškoj bolnici”, liječnici hitne pomoći dugo su bili popularni heroji. Ali, hoće li uskoro biti zamijenjivi?

Revolucionarna studija s Harvarda otkrila je da su sustavi umjetne inteligencije nadmašili ljudske liječnike u trijaži hitne medicine pod visokim pritiskom, točnije dijagnosticirajući u potencijalno životno važnim trenucima kad se ljudi prvi put hitno prevezu u bolnicu.

Neovisni stručnjaci su rezultate opisali kao “pravi korak naprijed” u kliničkom razmišljanju umjetne inteligencije i došli su kao dio ispitivanja koja su testirala odgovore stotina liječnika u odnosu na umjetnu inteligenciju, piše Guardian.

Autori su rekli da su rezultati, objavljeni u časopisu Science, pokazali da su modeli velikih jezika (LLM) “nadmašili većinu mjerila kliničkog razmišljanja”.

Jedan eksperiment usredotočio se na 76 pacijenata koji su stigli na hitnu pomoć bolnice u Bostonu. Umjetna inteligencija i par ljudskih liječnika dobili su na pregled isti standardni elektronički zdravstveni karton, koji je obično uključivao podatke o vitalnim znakovima, demografske podatke i nekoliko rečenica medicinske sestre o tome zašto je pacijent tamo. Umjetna inteligencija je identificirala točnu ili vrlo blisku dijagnozu u 67% slučajeva, pobijedivši ljudske liječnike, koji su bili u pravu samo u 50% – 55% slučajeva.

Pokazalo se da je prednost umjetne inteligencije posebno izražena u okolnostima trijaže koje zahtijevaju brze odluke s minimalnim informacijama. Točnost dijagnoze umjetne inteligencije, OpenAI-jevog o1 modela zaključivanja, porasla je na 82% kad je bilo dostupno više detalja, u usporedbi s točnošću od 70-79% koju su postigli stručni ljudi, iako ta razlika nije bila statistički značajna.

Također je nadmašila veću skupinu ljudskih liječnika kada su ih zamolili da pruže dugoročnije planove liječenja, poput pružanja režima antibiotika ili planiranja procesa na kraju života. Umjetna inteligencija i 46 liječnika zamoljeni su da ispitaju pet kliničkih studija slučaja, a računalo je izradilo znatno bolje planove, postigavši ​​89% u usporedbi s 34% za ljude koji koriste konvencionalne resurse, poput tražilica.

Ali, istraživači navode da još nije kraj za liječnike hitne pomoći. Studija je testirala ljude u odnosu na umjetnu inteligenciju samo gledajući podatke o pacijentima koji se mogu komunicirati putem teksta. Čitanje signala od strane umjetne inteligencije, poput razine pacijentove nevolje i njihovog vizualnog izgleda, nije testirano. To znači da je umjetna inteligencija djelovala više kao kliničar koji daje drugo mišljenje na temelju papirologije.

“Ne mislim da naši nalazi znače da umjetna inteligencija zamjenjuje liječnike“, rekao je Arjun Manrai, jedan od glavnih autora studije koji vodi laboratorij za umjetnu inteligenciju na Medicinskom fakultetu Harvard. “Mislim da to znači da svjedočimo doista dubokoj promjeni u tehnologiji koja će preoblikovati medicinu”, dodao je.

Dr. Adam Rodman, još jedan glavni autor i liječnik u medicinskom centru Beth Israel Deaconess u Bostonu gdje se studija odvijala, rekao je da su programi umjetne inteligencije među “najutjecajnijim tehnologijama u desetljećima”. Tijekom sljedećeg desetljeća, rekao je, umjetna inteligencija neće zamijeniti liječnike, već će im se pridružiti u novom “trijadnom modelu skrbi… liječnik, pacijent i sustav umjetne inteligencije”.

Gotovo jedan od pet američkih liječnika već koristi umjetnu inteligenciju kao pomoć u dijagnozi, prema istraživanju objavljenom prošlog mjeseca. U Velikoj Britaniji 16% liječnika koristi tehnologiju svakodnevno, a dodatnih 15% tjedno, pri čemu je “kliničko donošenje odluka” jedna od najčešćih upotreba, prema nedavnom istraživanju Kraljevskog koledža liječnika, piše Guardian.

Najveće brige britanskih liječnika bile su pogreške umjetne inteligencije i rizici odgovornosti. Milijarde se ulažu u tvrtke za zdravstvenu skrb koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, ali ostaju pitanja o posljedicama pogrešaka umjetne inteligencije.

“Trenutno ne postoji formalni okvir za odgovornost“, rekao je Rodman, koji je također naglasio da pacijenti u konačnici “žele da ih ljudi vode kroz odluke o životu ili smrti i da ih vode kroz izazovne odluke o liječenju”.

Nastavi čitati

Tech

ADAC objavio veliku analizu: Evo koji se automobili najviše kvare

Objavljeno

1 tjedan prije

-

25. travnja 2026.

By

Pexels

Jesu li moderni automobili zaista pouzdaniji nego prije i kvare li se električni modeli rjeđe od klasičnih?

Odgovore na ta pitanja donosi najnovija statistika kvarova njemačkog ADAC-a za 2026. godinu.

Analiza obuhvaća čak 158 modela iz 27 automobilskih marki, a zaključak je jasan – moderni automobili ne kvare se češće, nego su u prosjeku pouzdaniji nego prije, piše tportal.

Iako mnogi vozači smatraju da su današnji automobili zbog kompleksnije tehnologije skloniji kvarovima, brojke pokazuju suprotno. Vjerojatnost kvara kod pet godina starog vozila pala je s 3,6 posto u 2015. na 2,1 posto u 2025. godini. Kod deset godina starih automobila smanjena je s 6,5 na 3,1 posto.

Drugim riječima, kvarovi su se u deset godina gotovo prepolovili.

Istodobno raste i prosječna starost vozila. Dok su automobili 2014. u prosjeku bili stari nešto više od osam godina, 2025. su dosegli oko 11 godina. Vozila koja završavaju u kvaru stara su u prosjeku gotovo 14 godina, što pokazuje da se granica pouzdanosti pomiče prema gore.

Najpouzdaniji proizvođači i modeli

Prema ADAC-u, među najpouzdanijim proizvođačima ističu se Audi, BMW, Mercedes, marke Volkswagen grupacije, kao i Mitsubishi i Tesla. Čak 74 modela ocijenjena su kao vrlo pouzdana, dok je samo 16 modela u pojedinim generacijama pokazalo slabije rezultate.

Najbolji u svojoj klasi

Mali gradski automobili: Dacia Spring, Škoda Citigo, Suzuki Ignis, Toyota Aygo, VW up!

Mali automobili: Audi A1, BMW i3, Mazda 2, Mazda CX-3, Mitsubishi Space Star, Opel Crossland, Renault Zoe, Seat Arona, Seat Ibiza, Škoda Fabia, Škoda Kamiq, Škoda Yeti, Suzuki Swift, Suzuki Vitara, VW Polo, VW T-Cross, VW Taigo

Niža srednja klasa: Audi A3, Audi Q2, Audi Q3, BMW Serije 1, BMW Serije 2/Active/Gran Tourer, BMW iX1, BMW X2, Cupra Born, Cupra Formentor, Cupra Leon, Mazda CX-5, Mercedes A-klasa, Mercedes B-klasa, Mercedes EQA, MG4, Mitsubishi ASX, Mitsubishi Eclipse Cross, Renault Austral, Seat Ateca, Seat Leon, Škoda Karoq, Škoda Rapid, Škoda Scala, Volvo XC40, VW Beetle, VW Golf, VW ID.3, VW Caddy, VW T-Roc, VW Tiguan, VW Touran

Srednja klasa: Audi A4, Audi A5, Audi Q4 e-tron, Audi Q5, BMW Serije 3, BMW Serije 4, BMW i4, BMW X3, Mercedes GLB, Seat Tarraco, Škoda Enyaq, Tesla Model 3, Tesla Model Y, VW ID.4, VW Passat

Viša srednja klasa: Audi e-tron/Q8 e-tron, BMW Serije 5, BMW X5, Mercedes GLE, VW Arteon

Transporteri i monovolumeni: Mercedes-Benz Sprinter

Najlošiji u svojoj klas

Mali gradski automobili: nema

Mali automobili: Opel Meriva (2016–2017), Toyota Yaris (2021–2023), Toyota Yaris Cross (2022–2023)

Niža srednja klasa: Nissan Qashqai (2019), Renault Scénic (2018–2019), Toyota Corolla (2023), Toyota C-HR (2020–2022), Mazda 3 (2020), Mazda CX-30 (2020), Ford Kuga (2021)

Srednja klasa: Opel Insignia (2016–2019, 2022), Toyota RAV4 (2017–2022), Ford S-Max (2016–2018), Hyundai Ioniq 5 (2022–2023)

Viša srednja klasa: nema

Transporteri i monovolumeni: Renault Master (2019), Fiat Ducato (2016–2021, 2023)

Nastavi čitati

Tech

VIDEO / Polarstern stigao do ruba svijeta: Znanstvenici otkrili nešto što nitko prije nije vidio

Objavljeno

1 tjedan prije

-

24. travnja 2026.

By

Pixabay

Na rubu svijeta znanstvenici na istraživačkom brodu Polarstern naišli su na nešto što ljudske oči prvi put vide u povijesti

U doba satelita i preciznih karata, ideja o dosad neviđenom i neotkrivenom otoku djeluje gotovo nemoguća. No upravo se to dogodilo u ledenim vodama Weddellova mora kod Antarktike, gdje su znanstvenici naišli na nepoznatu kopnenu masu koja je desetljećima bila skrivena od pogleda svijeta.

Otkriće nije bilo planirano. Njemački istraživački brod Polarstern isplovio je u veljači ove godine na ekspediciju za proučavanje oceanskih struja.

Na brodu su bila 93 znanstvenika i člana posade, no ubrzo su ih zatekle snažne oluje u Južnom oceanu. Kako bi ih izbjegli, uputili su se prema obali otoka Joinville, gdje su trebali pronaći zaklon, piše ZME Science.

“Imamo otok”

Područje je na kartama bilo označeno tek nejasnim upozorenjem o “neucrtanim opasnostima za plovidbu”. Nitko nije znao što to točno znači, a upravo je ta nejasnoća pobudila znatiželju pomorskog kartografa Simona Dreuttera.

Promatrajući horizont s brodskog mosta, uočio je ono što je isprva izgledalo kao prljavi blok leda. No bliži pogled otkrio je nešto drugo.

“Vidjeli smo ‘ledenjak’ koji je izgledao pomalo neobično. Kako smo se približavali, shvatili smo da je riječ o stijeni. Tada je postalo jasno da je ispred nas otok“, objasnio je.

Tim se nije oslanjao samo na vizualna opažanja. Uz pomoć naprednog sonarnog sustava detaljno su skenirali morsko dno, a dron je snimio fotografije iz zraka. Rezultati su potvrdili da se ispred njih nalazi pravi otok, dug oko 130 metara i širok 50 metara, koji se uzdiže 16 metara iznad razine mora.

Ključno pitanje

Kako je takva kopnena masa mogla proći nezapaženo?

Jedno objašnjenje jest da je godinama bila skrivena pod ledom i snijegom, pa se doimala kao dio zaleđenog krajolika. Druga mogućnost je da je tek nedavno “izronila“ zbog topljenja leda.

Znanstvenici smatraju da klimatske promjene imaju važnu ulogu. Od 2017. godine količina ljetnog leda u sjeverozapadnom dijelu Weddellova mora naglo se smanjuje. Toplija površinska voda ubrzava topljenje, mijenjajući cijeli krajolik i otkrivajući prethodno skrivene dijelove planeta.

Istraživanja pokazuju i da se povećava količina slatke vode nastale topljenjem leda, koja se miješa sa slanom morskom vodom. Led postaje sve tanji i nestabilniji, što dodatno utječe na osjetljivi polarni ekosustav.

Novo otkriveni otok još nema ime. Proces njegova službenog uvrštavanja na karte dugotrajan je i uključuje međunarodne stručne odbore. No njegove su koordinate već unesene u globalne baze podataka, što znači da će ova nekada „nevidljiva“ kopnena masa uskoro dobiti svoje mjesto na svjetskim kartama.

Prema pomorskoj tradiciji, sami otkrivači predlažu ime, pa posada Polarsterna već razmišlja kako nazvati svoj neočekivani “ulov“.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu