Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEČANI GOVOR ZA DAN GRADA Gradonačelnik Dukić: “Imamo na što biti ponosni. Živimo bolje nego ijedna generacija koja je živjela na ovim prostorima!”

Objavljeno

-

U nastavku donosimo govor gradonačelnika Branka Dukića u povodu Dana grada Zadra:

“Postoji jedna, jako mi draga pjesma autora Slavka Mikolčevića u kojoj je to jučer lijepo opisano: ‘Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad. Kamen do kamena, ulice povijesne, a tako tijesne za naša ramena…’

Opisuje Zadar u teškim ratnim vremenima nakon Drugog svjetskog rata, a isti citat vrijedi i za vrijeme nakon Domovinskog rata.

Što god bilo i tko god bio za ovaj grad vrijedi jedno „’samo da je mira i grad Zadar će rasti i biti ono što oduvijek je bio – središte Mediterana’.

Nismo se vidjeli dvije godine i moram priznati da sam sretan što smo danas tu prije svega da bi naši nagrađeni, najbolji među nama, ove godine dobili priznanja i pljesak kakav zaslužuju.

Drago mi je što ponovno možemo ugostiti sve prijatelje Zadra, na poseban način i brojne kolege gradonačelnike kojima smo domaćini ovih dana.

Moram se vratiti na naše nagrađene. Ti ljudi danas primaju nagrade, naša najveća priznanja, a siguran sam da nitko od njih nije imao ni u primisli nagradu grada kad su krenuli poučavati, učiti, trenirati, volontirati ili samo činiti dobro.

Znam da moji suborci nisu išli braniti Zadar jer su očekivali povlastice. Znam da kolege iz raznih udruga nisu krenuli volontirati da bi dobili nagrade. Zadar je prepun motiviranih i iznimno talentiranih ljudi, ali svake godine izdvojimo vas nekoliko pojedinaca i organizacija koji se razlikujete po tome što ste ostavili poseban utjecaj na naš grad i naše sugrađane. To vas izdvaja neovisno jeste li snimili film o Zadru, okupljali i svojim radom obogaćivali naše mlade ili brinuli o potrebnima.

Pomagali ste, inspirirali, mijenjali nas kao društvo na bolje i zato molim sve okupljene dajmo im na početku pljesak kakav zaslužuju.

Moji prethodnici, od neovisnosti pa do danas, dali su svoj doprinos da Zadar nakon rata potpuno promijeni svoju budućnost. Projektima i mjerljivim rezultatima prestigli smo gotovo sve u okruženju i omogućili našoj djeci perspektivu kakvu mi stariji nismo imali.

Ne pada mi najbolje to što sebe moram svrstati među starije. Na meni, mojim suradnicima i svima vama, je slijediti taj put, ne usporavati ritam i čuvati dostojanstvo i sigurnost svakog sugrađanina.

Statistike govore u prilog tome: kroz proteklih par kriznih godina u Zadru kontinuirano raste broj zaposlenih. Zadarsko gospodarstvo već prošle godine bilježilo je neke od najuspješnijih bilanci u suvremenoj povijesti. Raste i broj učenika, studenata, baš kao i broj novodoseljenih osoba i obitelji u naš grad.

Kao što sam rekao, nismo bili zajedno u ovoj prigodi pune dvije godine i koliko god svaki dan na našoj lokalnoj političkoj sceni čujemo grintanja, nismo mirovali. U tih tridesetak mjeseci Zadar je veći za dva vrtića, za dvije osnovne škole, studentski dom i restoran, Centar Mocire, Centar za mlade, muzej, plaže. Samo kroz dvije godine, ali zapravo kroz kontinuitet rada naša djeca su dobila toliko toga što mi, nismo mogli ni sanjati.

Zadar je veći za kilometre novih uređenih gradskih prometnica, kilometre vodovodne i kanalizacijske mreže, odvodnje, novih dječjih i sportskih igrališta, zelenih površina i uređenog i slobodnog obalnog pojasa. Uređuje se Riva, gradi infrastruktura novoj gospodarskoj zoni i dovršava novi poduzetnički inkubator. Uređuje se Muzej podmorske arheologije, novi sveučilišni prostori. Uspostavlja se novi sustav prikupljanja otpada s novim centrom za gospodarenje otpadom, digitalizira sustav javnog prijevoza i prometnica…

Uz sve to, vodili smo brigu o potrebitima, širili programe socijalne pomoći, ulagali u bolnicu. Brinuli smo i o obrtnicima i poduzetnicima koji su teško podnosili teret Covid krize. Kome pravo, kome krivo, ali ja kao gradonačelnik želim naglasiti da smo u svemu ovome imali nikad veću pomoć Vlade Republike Hrvatske koja je pratila naš razvoj i pronašla nikad bogatiji i održiv sustav potpora i pomoći u vremenima koja su bila sve samo ne laka. Hvala dragom prijatelju, ministru Ivanu Malenici, koji je ovih dana i danas u ime Vlade s nama u Zadru.

Imamo na što bit ponosni. Živimo bolje nego iti jedna generacija koja je živjela na ovim prostorima, a istovremeno grintanje, nezadovoljstvo, destrukcija pojedinaca su nikad veći, ali i to je dio Zadra danas.

Pet i po godina sam tu. Nikad nisam sanjao o tome da ću biti gradonačelnik. Nisam studirao za to, nisam išao u rat da bih danas držao govor. Nisam djelovao kroz humanitarne udruge zbog pozicije, nisam se čak ni stranački aktivirao zbog toga, ali tu sam i trudim se najbolje što mogu. Znam da mnogi misle da bih mogao bolje, moji ukućani bi se također složili s tim jer uvijek može bolje.

Zahvaljujem se ovom prilikom mojim suradnicima koji prethodnih mjeseci nerijetko trpe razne ispade i osobne napade. Želim im reći da sam ponosan na njih i da su oni ti koji također ponosno mogu proći kroz grad i vidjeti što smo zajedno postigli.

Imamo viziju kako dalje: gledamo prema novim stanovima i obiteljskim kućama za mlade, prema novim vrtićima, školama, garažama, novim urbanim parkovima i javnim perivojima, još važnije točno znamo kako i s kojim sredstvima realizirati našu viziju. Na žalost po prvi put u novijoj povijesti da vozimo s podignutom ručnom kočnicom. Trenutno nam i ne ide baš realizacija budućih planova kroz gradsko vijeće, ali plivamo kako možemo. Ne upirem na današnji dan prstom ni u koga. Ne tražim krivca. Otvoren sam mijenjati se, koliko to stariji čovjek kao ja uopće može, ali vjerujem da će se suradnja zadarskih političkih opcija popraviti jer odgovor kakav će Zadar biti sutra, u ovakvim okolnostima nije moguće dati bez svih vas.

Kao što znate, a i redovito vidite, nisam veliki govornik, ali učili su me da je kraj govora važan. Namjerno sam za kraj ostavio zahvalu Predsjedniku gospodinu Zoranu Milanoviću. Rado se odaziva i svaki put kad je u našem gradu biranim riječima i s poštovanjem govori o našim postignućima zato mu imam potrebu zahvaliti što o Zadru i Zadranima govori na takav način.

Blagdan svetog Krševana prilika je da još jednom u sebi probudimo ponos što pripadamo Zadru, da se podsjetimo da smo tu radi Zadra.

Podsjetimo se zašto volimo svoj grad, što je sve u nama i s nama zadarsko i nek nam to, a ne ego i osobna neslaganja budu pred očima barem dok predstavljamo naše sugrađane.

Dragi laureati, nadam se da ćemo biti poput vas. Ne možemo biti ponosniji, ne možemo biti sretniji što vas imamo i za vas sam siguran da ćete i dalje naš grad i naše društvo činiti boljim.

Hvala svima koji su danas s nama i prepoznaju jedan dio sebe u hrvatskom Zadru.”

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

MORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…

Objavljeno

-

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. svibnja 2026.

BAUHAUS:

od 9 do 14

KAUFLAND:

zatvoreno

EUROSPIN:

Žmirići, Ul. Matije Gupca 59

Radno vrijeme: 08:00 – 21:00

HEY PARK

TOMMY

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

Skradinska 8 – od 7 do 21

Put Nina 89 – od 7 do 21

KONZUM:

Frane Petrića 10 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

Polačišće 4 – od 7 do 14

PLODINE

Biogradska 68 – od 7 do 22

Zagrebačka 2 – od 7 do 22

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Od 7 do 21:

Put Murvice 49

Velebitska ulica 14

Ulica Ivana Skvarčine 18

Zadarska ulica 24

Obala kneza Branimira 14

Šibenska ulica 9C

Ul. bana Josipa Jelačića 12A

Put Stanova 63

Knezova Šubića Bribirskih 3

RIBOLA

od 7 do 21:

Put Petrića 51C

Ulica Ivana Lucića 18

Put Šimunova 2

Ulica Miroslava Krleže 1A

PEVEX

od 8 do 14

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

od 10 do 20

ZADAR SHOPPING CAPITOL

zatvoreno

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“PASTEL U SVIBNJU” / U ponedjeljak u Kapetanovoj kuli otvorenje izložbe Tomistava Marijana Bilosnića            

Objavljeno

-

By

U ponedjeljak, 4. svibnja 2026., u 19:30 sati, otvara se izložba slika Tomislava Marijan Bilosnića „Pastel u svibnju“ u Galeriji HDLU, u Kapetanovoj kulai na Trgu Pet bunara u Zadru.

Tomislav Marijan Bilosnić (slikarski pseudonim Sebastijan Bit) priredio je stotinjak samostalnih (i više zajedničkih) izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, gvaša, tuša u boji, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio je sedam slikarskih monografija: Metamorfoze, Cvijeće ravnokotarskih vila, 33, Pollockova svjetlost, Maske i lica, Mediteranski pastel i Duhovi sa zadarskog Foruma, te fotomonografiju Skriveno kameno blago, kao i pjesničke monografije s Antom Stamaćem, Zlatkom Tomičićem i Mijom Bijuklićem. O njegovu slikarskom opusu pisali su Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Milan Bešlić, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevenka Nekić, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi.

Za svoj likovni rad, Bilosnić je nagrađen Zlatnom plaketom za fotografiju na međunarodnoj izložbi «Island and Sea» (2010., 2022.) i Zlatnom plaketom za slikarstvo (2015.) na 2. međunarodnoj likovnoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).

U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom „Pastel u svibnju“ izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao „Mediteranski pastel“, o kojemu su se vrlo pozitivno izrazili mnogi poznati hrvatski likovni kritičari, između koji su i Antun Travirka, Iva Körbler, Vlado Bužančić,  Vinko Srhoj, Andro Filipić, Stanislav Bašić, Romana Galović, Mirjana Šigir, Miljenko Mandžo, Josip Granić, Ante Zemljar, i drugi.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) ZEMUNIK GORNJI / Misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika predvodio nadbiskup Zgrablić

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Svečano misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika u župnoj crkvi sv. Josipa radnika u Zemuniku Gornjem u petak, 1. svibnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo važnost duhovne dimenzije rada i sustvaralačke suradnje čovjeka s Bogom u ostvarenju njegovog životnog poziva. Sv. Josip je primjer kako rad biva važan i ozbiljan, ali istodobno prožet vjerom, poručio je nadbiskup, dodavši da takav rad „postaje uravnotežen odnosom punog povjerenja s Bogom i usmjeren prema ljubavi. Na tom putu čovjek radi marljivo i odgovorno, ali zadržava unutarnju slobodu, jer zna da njegov život ima dublji smisao koji ne ovisi o materijalnom uspjehu, nego o vjernosti Božjem planu, smislu života i Bogu koji je konačni cilj njegovog postojanja“, poručio je mons. Zgrablić. Tako čovjek, nositelj rada, kroz svoj trud izražava što jest – slika Božja, ljubljeno dijete Božje i sudjeluje u velikom stvarateljskom djelu koje Bog povjerava čovjeku, pozivajući ga da svijet ne samo koristi i iskorištava, nego da ga obrađuje s ljubavlju i čuva s odgovornošću, rekao je nadbiskup.

Takvo poimanje rada rađa dubljim razumijevanjem kršćanskog poziva koji zahvaća cijeli život, pa i rad, „jer vjera ne ostaje zatvorena u molitvi ili liturgiji, nego se proteže na sve dimenzije svakodnevice, prožima odnose, odluke i rad te daje smisao i onome što se čini malim i neznatnim“, poručio je mons. Zgrablić.

Sv. Josip poučava duhovnosti rada koja „oblikuje srce koje zna prepoznati Božju prisutnost u svakodnevnim zadacima, koje prihvaća odgovornost ozbiljno i s predanjem, ustraje i kad se čini nemogućim, ostaje vjerno i kad se čini da trud prolazi nezapaženo, koje u svemu traži priliku da očituje ljubav prema Bogu kroz savjesnost, poštenje i strpljivost.

U svjetlu vjere, i najjednostavniji poslovi, koji se ponavljaju iz dana u dan i mogu postati monotoni, zadobivaju novu dubinu. Rad tako postaje dio većeg Božjeg plana koji nadilazi trenutak, dio puta koji vodi prema ispunjenju i života usmjerenog prema Bogu“, istaknuo je predvoditelj slavlja. Sv. Josip u svojoj skrovitoj i vjernoj službi pokazuje put koji traži vjernost Božjem pozivu. „Tako rad zadržava svoju vrijednost, jer postaje sudjelovanje u Božjem stvaralačkom djelu koje traje i danas, u kojem Bog uključuje čovjeka kao suradnika, koji svojim rukama, umom i srcem doprinosi izgradnji svijeta koji nosi trag Stvoriteljeve dobrote“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Sv. Josip uzdržava Svetu obitelj, u skromnosti nazaretske radionice preuzima odgovornost za kruh i sigurnost onih koje mu je Bog povjerio, u jednostavnosti svoga stolarskog zanata osigurava svakodnevni život za Isusa i Mariju. Takav rad „nije obilježen samo zaradom, brojčanim uspjehom i priznanjem, nego samozatajnom postojanošću, strpljivošću i dubokom unutarnjom snagom koja izvire iz ljubavi i vjere prema Bogu“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da takva jednostavnost često ostaje skrivena svijetu.

U tom kontekstu, naglasio je da „dostojanstvo rada ne proizlazi iz njegove vidljivosti, iz veličine ostvarenja i priznanja koje čovjek može primiti, nego iz dubine nakane koja ga pokreće, iz Božjeg plana koji ga nadahnjuje i iz svijesti da rad postaje dio odnosa s Bogom koji vidi u skrovitosti, prepoznaje vjernost i blagoslivlja što je učinjeno s predanjem za Dobro i žrtvom za drugoga“, poručio je nadbiskup. Takav rad biva „prostor u kojem čovjek ne oblikuje samo svijet, nego i vlastito srce, svoje stavove, svoju vjernost i sposobnost darivanja. Tako svaki napor, odgovornost i ustrajnost postaju prilika za rast u svetosti, u kojoj se život usklađuje s Božjom voljom i ono naizgled obično i koje se svakog dana ponavlja, može se preobraziti u susret s Bogom koji djeluje u skrivenosti i jednostavnosti.

U takvom razumijevanju rada čovjek se ne promatra podložnim ekonomskim zahtjevima rada, da se gubi u ritmu obveza, nego kao svjesna i slobodna osoba koja svojim odlukama oblikuje život te u svoje djelovanje unosi razum, srce i savjest i prepoznaje da njen rad ima smisao, jer je povezan s njenim dostojanstvom koji proizlazi od Boga i pozivom kojeg mu je Bog uputio“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo potrebu prepoznavanja rada kao prostora susreta s Bogom gdje se oblikuje čovjekovo srce i gdje se svakodnevica puna obveza i briga prožima smislom koji nadilazi produktivnost i napor.

Sveti Josip u nazaretskoj svakodnevici, u radu koji je bio samozatajan, postojan i odgovoran prema Isusu i Mariji, pokazuje „ljepotu rada koji proizlazi iz ljubavi i prožet je sviješću o Božjoj prisutnosti i vodstvu u životu. Takav rad ne iscrpljuje čovjeka u nutrini, nego ga izgrađuje, oblikuje i vodi prema punini života“, naglasio je nadbiskup.

Upozorio je na opasnost da rad izgubi svoju dublju dimenziju i bude sveden na mjerljive rezultate, učinkovitost, zaradu, korist i povećavanje produktivnosti. Tada se vrijednost osobe procjenjuje prema onome što proizvodi i postiže u očima društva.

„Takvo shvaćanje dovodi do isključivanja i previđanja onih koji ne mogu sudjelovati u tom ritmu – bolesnika, starijih, osoba s invaliditetom i djece – kao da njihova vrijednost ovisi o njihovoj produktivnosti. Time se prešućuje temeljna istina: čovjekovo dostojanstvo ne proizlazi iz onoga što čini, nego iz onoga što jest“, poručio je nadbiskup.

„Kad se rad promatra isključivo kroz produktivnost i isplativost, blijedi svijest o čovjeku obdarenom dostojanstvom koje ne ovisi o učinku ni o materijalnoj koristi, nego izvire iz njegove bîti da je stvoren na Božju sliku i da ga je Bog pozvao u život zbog ljubavi.

Zato dostojanstvo bolesnika koji ne mogu raditi, staraca čija snaga slabi, osoba s invaliditetom suočenih s ograničenjima ili djece koja se razvijaju, ostaje jednako i neumanjeno. Njihova prisutnost podsjeća društvo da vrijednost života nije u proizvodnji, nego u  postojanju i odnosu s Bogom i drugim ljudima“, poručio je nadbiskup.

Kad se rad pretvara u zahtjev koji ne poznaje granice, u ritam „još više i brže“, tada ne ostavlja prostor za odmor, prijateljske odnose, za brigu o slabijima, razumijevanje, molitvu i duhovni život. U takvom svijetu ugroženi su oni koji ne mogu pratiti taj tempo, jer su gurnuti na rub ili se smatraju teretom za društvo, upozorio je mons. Zgrablić.

„U logici „više i brže“ osoba počinje osjećati da ga vlastiti rad pritišće, zarobljava i oduzima mu slobodu. U radu kao isključivoj produktivnosti čovjek se udaljava od sebe jer prestaje slušati dubinu vlastitog srca i razlikovati bitno od prolaznoga. Prestaje prepoznavati vrijednost krhkosti, ovisnosti i međusobne povezanosti vidljivih u životu bolesnih, starijih, djece i osoba s invaliditetom. Time se gubi i sposobnost prepoznavanja prisutnosti Boga koji poziva na zajedništvo. Rad tada više ne izgrađuje osobu, nego je troši; ne vodi prema punini zajedništva s Bogom i međusobno, nego vodi prema iscrpljenosti.

Razlog takvog izobličenja rada je u zaboravu osobne duhovne dimenzije. Kad iz rada nestane svijest da je on sudjelovanje u Božjem djelu, kad se izgubi pogled prema Bogu kao konačnom cilju, rad ostaje zatvoren u granicama ovoga svijeta i preuzima ulogu koja mu ne pripada“, upozorio je nadbiskup, rekavši da tada rad postaje mjera vrijednosti života, a oni koji ne mogu „proizvoditi“ bivaju obezvrijeđeni.

„No, dostojanstvo svake osobe, bez obzira na snagu, zdravlje, dob ili sposobnosti ostaje uvijek isto i neotuđivo, jer je ukorijenjeno u njenoj bîti darovanoj od Boga Stvoritelja i Isusovom djelu otkupljenja. Neka nam sveti Josip Radnik pomogne da u radu prepoznamo Božji dar i poziv, da u svakodnevici otkrijemo prostor susreta s Bogom i da u svemu što činimo ostanemo vjerni Bogu koji nas vodi putem koji ima svoje ispunjenje u vječnosti“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nakon mise, nadbiskup je predvodio procesiju s kipom sv. Josipa kroz središte mjesta. Bio je to prvi pohod nadbiskupa Zgrablića toj župnoj crkvi za koju je zemunički župnik don Gašpar Dodić rekao da je zadnjih godina uloženo u njenu obnovu, zahvaljujući i sredstvima Općine Zemunik Donji na čelu s načelnikom Ivicom Šarićem koji je također bio na tom misnom slavlju.

Zemunik Gornji je rodna župa zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe čiji se kip nalazi na trgu na početku ulice koja vodi prema župnoj crkvi sv. Josipa Radnika.

I.G.

Nastavi čitati

U trendu