ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) PREDSTAVLJENI REZULTATI REKOGNICIJE ZADARSKIH RELIKVIJARA U relikvijaru svete Stošije bila životinjska kost, a prava bila skrivena u jastuku
Akademik Mario Šlaus i prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić predstavili su danas na Sveučilištu u Zadru rezultate rekognicije 34 relikvijara zadarskih zaštitnika, provedene u svibnju prošle godine većinom u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti. I jedan i drugi istraživač stoga su na početku zahvalili posebice nazočnoj opatici zadarskog samostana sv. Marije Č. M. Anastaziji Čizmin i zadarskom nadbiskupu mons. Želimiru Puljiću, koji su im izašli ususret i omogućili raspolaganje relikvijarima.
Njihov rad donio je neke vrlo zanimljive rezultate, među kojima su oni kako je u relikvijaru sv. Donata prema svemu sudeći kostur sv. Krševana, kako je zanimljivom varkom komadić kosti koji bi mogao pripadati sv. Stošiji sačuvan od Mletaka i Turaka te kako ostaci u škrinji sv. Zoila odgovaraju njegovom dobi i vremenu u kojemu je živio i po svemu sudeći su autentični.
Posebno je zanimljiva priča s rekognicijom relikvijara svete Stošije, za koji se vjerovalo da sadrži čeljust svetice, a odmah nakon otvaranja bilo je jasno kako se radi o kosti koze ili ovce. Međutim, sumnjiv im je bio jastuk s imenom svetice na koji je relikvijar položen. Kada ga je č. m. Anastazija pažljivo rašila, u njegovoj unutrašnjosti našli su ljudski ostatak dijela srednjeg prsta na stopalu.
– Prvo se moramo zapitati kako bi to mogla biti kost svete Stošije, kad znamo da je ona zapaljena, a vidljivo je da ova kost nije gorjela, što bi se vidjelo po transverzalnim fisurama i drugim tragovima gorenja. Kada je netko spaljen, očekivali biste da je prvo stopalo izgorjelo. Međutim, iz zapisa znamo da je ona odvedena na otok, na kojemu je rukama i nogama razapeta za četiri kolca i tada joj je zapaljen trbuh, uslijed čega je umrla a njezino poluspaljeno tijelo uzela je kršćanka Apolonija. U takvom kontekstu očekivano je da imamo baš ovakvu kost, naveo je Šlaus.
Veličina i gustoća kosti govore da je bila riječ o mlađoj ženskoj osobi, što također ide u prilog tezi da se radi o sv. Stošiji.
– A zašto bi netko podmetnuo kost u jastuk? Možda da se spriječi otmica ili krađa nečega što ima neprocjenjivu vrijednost. Znamo da je Zadar imao tešku prošlost s Mlečanima i Turcima te je netko našao način da to sakrije i spriječi, zaključio je Šlaus.
U škrinji svetog Zoila pronašli su kostur muškarca koji je doživio između 70 i 80 godina, što je bila ekstremna starost u vrijeme kada je prosječna dob bila četrdesetak godina, i to nakon što bi samo jedno ili dvoje djece preživjelo najraniju dob.
– Ljudi koji su živjeli iznad sedamdeset mjere se u promilima, a za Zoila se navodi da je umro staračkom smrću, i sv. Krševan mu se obraća sa „starče“. Uzeli smo mali fragment rebra na 14C analizu te je nalaz na Max Planck institutu pokazao da je riječ o muškarcu iz drugog ili trećeg stoljeća, koji je pripadao nekome rođenom na području današnje Sirije ili Libanona.
Većina današnjih mučenika rođena je upravo na tom području, logično je i da je Zoilo tamo rođen te kasnije preselio u Akvileju.
Treći veliki misterij odnosio se na odnos relikvija sv. Krševana i sv. Donata. Analizom i spajanjem kostiju utvrđeno je da se i u relikvijaru sv. Donata i sv. Krševana nalazi ovaj drugi. Relikvija svetog Donata od početka je bila sumnjiva jer se vidjelo da se radi o jakom čovjeku, koji je imao promjene na svim kostima, što nikako ne ide u prilog biskupu s plemićkim porijeklom i diplomatskim vještinama. Posljednji dokaz donijela je analiza 14C, koja je kost smjestila također u drugo ili treće stoljeće, petstotinjak godina prije nego je rođen. I Uglešić i Šlaus pomislili su da se radi o istom kosturu kao u relikvijaru sv. Krševana, a kad su kosti stopala spojili jednu uz drugu, vidjeli su da se savršeno poklapaju.
Dr. Uglešić istaknuo je kako u odnosu na najstariji inventar iz 15. stoljeća danas u Zadru nema najvrjednijih relikvija, glave sv. Krševana, koja je odnesena u katedralu sv. Tripuna u Kotoru, gdje je i danas izložena, te relikvijara ruku sv. Krševana, kojega je dao izraditi kralj Koloman početkom 12. stoljeća.
– Relikvijar je bio načinjen od zlata te su se pred njim gradski rektori u 14. stoljeću zaklinjali na vjernost ugarsko-hrvatskom kralju i kraljici. Nažalost, prodan je 1780. godine kako bi se namaknula sredstva za sanaciju krova katedrale, rekao je Uglešić.
Objasnio je i kako je moglo doći do zamjene kostiju svetog Donata i svetog Krševana – pogreškom pri vraćanju nakon ratnih opasnosti s tajnog mjesta, a ono je vjerojatno bilo u skrivenoj prostoriji na podu sjeverne apside rotonde sv. Trojstva, danas crkve sv. Donata.
Osim tijela sv, Krševana postojao je i lanac kojim je vezan, kojemu danas nema traga, te kamen kojim je pogubljen, a po svemu sudeći to je kamen koji se i danas nalazi u kripti sv. Krševana.
– Rekognicije su pokazale značaj samoga Zadra u tom vremenu, koji ih je dobio jer je bio središte bizantske uprave, a bez moći svetaca ne bi mogao biti u pravom smislu riječi grad. Možemo s pravom reći da se radi o autentičnim relikvijama te očekujemo da ćemo rekogniciju napraviti i s drugim relikvijama, rekao je Uglešić.
ZADAR / ŽUPANIJA
EV Ecosystem Expo 2026 – Zadar- specijalizirani sajam električne mobilnosti
EV Ecosystem Expo 2026 održat će se od 4. do 6. rujna 2026. godine u ŠC Višnjik, u dvorani Krešimir Ćosić, koja će po prvi put ugostiti ovaj specijalizirani sajam električne mobilnosti. Tijekom tri dana Zadar će postati središte inovacija, tehnologije i poslovnih prilika u području održivog transporta.
Riječ je o međunarodnom događanju koje okuplja proizvođače električnih vozila, tehnološke kompanije, startupove, investitore i stručnjake iz cijelog EV ekosustava. Sajam je osmišljen kao jedinstvena B2B i B2C platforma koja povezuje industriju, potiče suradnju i ubrzava razvoj održive mobilnosti.
U okviru sajma predstavljaju se različiti segmenti električne i pametne mobilnosti. Poseban naglasak stavljen je na električna vozila, uključujući osobne gradske automobile, SUV i premium modele, kao i sportske električne automobile. Uz njih će biti predstavljena i laka te dostavna gospodarska vozila, fleet rješenja za poslovne korisnike te specijalizirana vozila namijenjena komercijalnoj i urbanoj upotrebi.
Drugi segment sajma posvećen je mikromobilnosti, gdje će biti prikazana električna vozila poput romobila, bicikala i e-motocikala, kao i sustavi dijeljenja vozila te rješenja za pametne gradove koja oblikuju budućnost urbane mobilnosti.
Treća cjelina obuhvaća tehnologiju i inovacije, gdje će se predstaviti softverska rješenja, aplikacije i IoT sustavi, infrastruktura punjenja i energetska rješenja, kao i financijski modeli, leasing te startup inovacije koje podržavaju razvoj cijelog sektora.
Tijekom trajanja sajma održavat će se i stručni program koji uključuje panele, prezentacije i radionice, uz snažan fokus na umrežavanje sudionika, razmjenu znanja te stvaranje novih poslovnih suradnji i investicijskih prilika.
Sajam je namijenjen širokom krugu sudionika, od proizvođača i distributera vozila, tehnoloških i IT kompanija, investitora i financijskih institucija, do startupova, poslovnih korisnika, flotnih operatera te šire javnosti zainteresirane za električna vozila i održivu mobilnost.
EV Ecosystem Expo 2026 u ŠC Višnjik predstavlja prvo izdanje ovog tipa događanja u Zadru te pozicionira grad kao novu točku susreta europske industrije električne mobilnosti, spajajući izložbeni, edukativni i poslovni sadržaj u jedinstvenu platformu budućnosti.
Više informacija možete pronaći na linku.
ZADAR / ŽUPANIJA
MASLINARSKI ZOV: Vicešampioni svijeta pozivaju na strateško brendiranje Hrvatske
Naši maslinari, baš poput nogometaša, svojim svjetskim uspjesima čine Hrvatsku poželjnom destinacijom, otvarajući vrata ne samo maslinarskom turizmu, već slici moderne nacije koja na globalnoj sceni pobjeđuje kvalitetom i strašću. A, tko što im i što nedostaje ?
Piše: Nedjeljko Jusup
Hrvatski maslinari i nogometaši postižu najbolje rezultate na međunarodnim natjecanjima. Iz New Yorka, sa upravo završenog najvećeg i najprestižnijeg ocjenjivanja kvalitete maslinovih ulja NYIOOC 2026, naši maslinari donose ukupno 128 odličja, od kojih čak 103 zlatne i 25 srebrnih medalja.
“Drugi smo na svijetu. Nismo samo ponovili lanjski uspjeh, nego i nadmašili sami sebe”, kaže Ante Vulin, poznati maslinar iz Pakoštana. On i kolege iz tog mjesta u sjevernoj Dalmaciji osvojili su čak sedam nagrada – šest zlatnih i jednu srebrnu.
Vulin podsjeća da su hrvatski maslinari i lani bili vicešampioni, ali s dva zlata i jednim srebrom manje. Ispred Hrvatske je i ove godine samo favorizirana Italija sa 166 medalja (121 zlato i 45 srebra). Treće mjesto sa 106 nagrada zauzima Grčka, četvrto SAD s 94, dok je maslinarska velesila Španjolska tek peta s 85 medalja.
Fenomen malog proizvođača
Uspjeh Hrvatske tim je veći ako se zna da naše dvije najveće regije, Istra i Dalmacija, godišnje proizvedu od 3.500 do 5.000 tona ulja. Za usporedbu, Španjolska proizvede više od 1.300.000 tona – dakle, stostruko više. No, po postotku uspješnosti, Hrvatska je nedodirljiva. Sa 144 prijave i 128 nagrada, bilježimo stopu od nevjerojatnih 89 %, dok Italija ostvaruje 79 %. Prema toj matematici, devet od deset poslanih hrvatskih ulja zasluži odličje, što je jasan pokazatelj da naši ljudi proizvode isključivo vrhunsku klasu.
“To je potvrda da smo najkonzistentnija zemlja na svijetu po pitanju kvalitete”, kaže enolog Filip Erceg. Manjak ploda zbog suše nadoknađen je vrhunskim randmanima i uljima koja se ističu voćnošću i skladom. Kvaliteta je najveća tamo gdje su maslinari, poput 80-godišnjeg Drage Malića, pravodobnom berbom preduhitrili maslinovu muhu. “Sačuvali smo plodove zdrave, bez ijednog uboda”, kaže ovaj umirovljeni profesor matematike koji već četiri desetljeća uzgaja masline u dalmatinskom zaleđu.
Istarska preciznost i dalmatinsko srce
Istra s Kvarnerom osvojila je 54 nagrade (51 zlato), dok je Dalmacija uzela 74 odličja (52 zlata). Na svjetskoj rang listi istarska Avistria zauzima visoko 8. mjesto, a najuspješniji dalmatinski proizvođač je dr. Ivica Vlatković, koji je od 2017. do danas u New Yorku prikupio čak 25 nagrada.
“Ubiremo plod kada sadrži najvišu razinu suhe tvari i odmah ga prešamo”, pojašnjava Velimir Jurić iz Oleum Marisa (4 zlata). Sličnu strast dijele Vedrana Rakovac i Saša Petković (ulje Bilini). “Marketing je važan. Bez njega, to je kao da namiguješ djevojci u mraku”, duhovito kaže Petković. U zaleđu Dalmacije, tri generacije obitelji Šunić (Mirko, Branimir i Vid) osvojili su “Maslinarsko srce” dokazujući da se iz kamena Rodaljica rađa tekuće zlato.
Hrvatska je od 2015. godine, kada je imala samo 9 prijava, postala jedna od najjačih sila po broju brendova i stopi uspješnosti. „Po kvaliteti smo najbolji na svijetu, bolji i od Italije i Španjolske“, ističe dr. Ivica Vlatković.
Poziv na pobjedničko zajedništvo
Hrvatskim uljima se neriejtko prigovara da su skuplja od europskog prosjeka, no farmaceut Srećko Gross pojašnjava: „Najskuplja su jer su prirodna kakva ih je Bog dao – najzdravija na svijetu“. Prednost Hrvatske je i odsustvo rafinerija; naša su ulja autentični sokovi ploda masline.
No, da bi ovaj vrhunski rezultat postao trajan standard, potreban je snažniji vjetar u leđa od strane državnih institucija i turističkih zajednica. Sustavno sufinanciranje troškova natjecanja i promocije ne bi bio samo poticaj poljoprivredi, već strateško ulaganje u brendiranje Hrvatske. Naši maslinari, baš poput nogometaša, svojim svjetskim uspjesima čine Hrvatsku poželjnom destinacijom, otvarajući vrata ne samo maslinarskom turizmu, već slici moderne nacije koja na globalnoj sceni pobjeđuje kvalitetom i strašću. Uz takvo zajedništvo, svjetski tron u 2027. godini i to ne samo u New Yorku više nam ne bi bio samo san, već matematička izvjesnost, poručuju hrvatski maslinari.
ZADAR / ŽUPANIJA
ARBANASI KAO INSPIRACIJA / Nova izložba u Gradskoj loži
Narodni muzej Zadar poziva na otvorenje izložbe Arbanasi kao inspiracija, u subotu, 2. svibnja 2026. u 20 sati u Gradskoj loži
Tri zadarska umjetnika Nilo Karuc, Adam Marušić i Mirko Marušić na ovoj su izložbi postavljeni zajednički kako bi kroz likovnu formu progovorili o nasljeđu zadarskih Arbanasa s kojima ih veže zajedničko porijeklo kao i prostor življenja i rada. Arbanasi, kao specifična mikrosredina koja njeguje slojevitu memoriju, identitet i migracijsko nasljeđe te smještaj zajednice na pitoresknom dijelu grada tik uz more, zasigurno je utjecala na oblikovanje njihovih senzibiliteta, no nije ih stilski ni tematski uniformirala ni ograničila. Kroz zajedničku se izložbu autori predstavljaju osobnim narativima i prepoznatljivom umjetničkom poetikom, otvarajući pritom višeslojni dijalog koji proizlazi iz zajedničkog ishodišta.
Izložba je organizirana u sklopu obilježavanja manifestacije 300 godina postojanja zadarskih Arbanasa uz podršku Odbora manifestacije i Grada Zadra.
Izložba se može pogledati do 2. lipnja 2026.
Radno vrijeme Gradske lože: utorak-subota 10.00-20.00

-
magazin3 dana prijeSUBOTNJA ŠPICA
-
Sport3 dana prijeĐurović prošetao Kalelargom, spektakl za 40 godina tek slijedi
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeSVE AMBULANTE NA JEDNOM MJESTU / Predstavljena nova zdravstvena web platforma ZDoctor. Evo o čemu je riječ…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeGDJE U SPIZU? / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…







GTJ
23. studenoga 2022. at 8:09
Što je ovo, nekakva religijska forenzika????!!!! Ma prestanite izluđivati ovaj nesretni puk!