Connect with us

Hrvatska

DHMZ IZDAO IZVANREDNO UPOZORENJE: U utorak stižu olujni vjetar, snijeg, moguće i poplave!

Objavljeno

-

Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske objavio je izvanredno priopćenje zbog nepovoljne meteorološke i hidrološke situacije. Prenosimo ga u cijelosti:

“U utorka, 22. studenoga 2022. slijedi još jedna kišna epizoda uz jaki i olujan, ponegdje i orkanski vjetar.

Pogoršanje vremena slijedi i ovaj tjedan nakon prošlotjednih mjestimice obilnih oborina te lokalo izraženijih pljuskova i grmljavine praćenih jakim vjetrom, osobito na Jadranu i uz njega.

Kratkotrajno smirivanje vremena u ponedjeljak posljedica je odmicanja ciklone na istok uz kratkotrajno jačanje grebena po visini. Već će se u noći na utorak u Genovskom zaljevu stvoriti nova ciklona koja će se tijekom utorka premještati preko Hrvatske na istok, donoseći pritom najprije veću količinu vlažnog i nestabilnog zraka, a potkraj utorka i u srijedu još hladniji zrak (Slika 1). U noći na srijedu i u srijedu proces ciklogeneze zahvatit će i donji sloj atmosfere, dok će se u višim slojevima našim krajevima približiti duboka termobarička dolina uz stvaranje visinske ciklone sa hladnim zrakom iznad Hrvatske (Slika 2). Do kraja srijede očekuje se postupno smirivanje vremena uz slabljenje ciklone te jačanje sjeverozapadnog strujanja na stražnjoj strani visinske doline.

Slika 1. Prizemna prognostička sinoptička karta za utorak, 22. 11. 2022. 12 UTC. Izvor: ECMWF
Slika 2. Visinska prognostička sinoptička karta AT 500 hPa (geopotencijal – crne linije, temperatura – osjenčano u boji) za 23. 11. 2022. u 00 UTC. Izvor: ECMWF

Kiše će već u utorak ujutro biti na Jadranu i u područjima uz Jadran, a u višem gorju susnježice i snijega. Do kraja dana kiša će zahvatiti cijelu Hrvatsku, a mjestimice će biti obilna, uz izraženije pljuskove i grmljavinu, osobito na Jadranu i uz njega. Lokalno do kraja dana može pasti i više od 100 mm kiše, dok u sjeverozapadnim krajevima više od 30 mm (Slika 3).

Slika 3. Prognoza modela ALADIN-HR4 – akumulirana 24 satna oborina (od 22. 11. u 00 do 23. 11. u 00 UTC)

Pritom će biti i snijega, osobito u gorskim krajevima, uz stvaranje novog snježnog pokrivača. U Gorskom kotaru i više od 10 cm, dok će susnježice, vjerojatno i snijega navečer i u noći na srijedu biti i u nizinama sjeverozapadne unutrašnjosti. S obzirom na premještanje duboke ciklone preko Jadrana te velikih gradijenata u polju tlaka, bit će i vjetrovito, osobito na Jadranu. U utorak najprije treba računati na jako i olujno, mjestimice i orkansko jugo (brzina vjetra mjestimice veća od 100 km/h), koje će u drugom dijelu dana na sjevernom dijelu Jadrana okrenuti na jaku i olujnu buru, a na preostalom dijelu Jadrana i na jugozapadnjak, te na jugu i južni vjetar (Slika 4). Bura će se u noći proširiti i na dio Dalmacije, a u srijedu će vjetar postupno slabjeti. Na sjevernom Jadranu može biti snijega nošenog jakom burom.

Slika 4. ALADIN-HR4 prognoza udara vjetra na 10 m visine (m/s) za 22. 11. 2022. u 12 UTC

Uslijed uzajamnog djelovanja jakog vjetra, niskog tlaka zraka i intenzivnih oborina, postoji mogućnost lokalnog poplavljivanja nekih riva i obalnog područja.

U skladu s očekivanim opasnim vremenskim pojavama, savjetujemo redovito praćenje vremenske prognoze te osobito upozorenja na mrežnim stranicama DHMZ-a.

Hidrološki osvrt na situaciju

Oborina koja je proteklih dana padala već je značajno zasitila tlo i podzemlje u velikom dijelu Hrvatske. Nove oborine, koje se očekuju tijekom noći s ponedjeljka na utorak (21/22. 11. 2022.) i tijekom utorka, mogu lakše uzrokovati površinsko tečenje uslijed smanjene mogućnosti infiltracije vode u tlo.

Najveće količine oborina prognozirane su na Jadranu i područjima uz njega, Gorskom kotaru, Lici i dalmatinskom zaleđu gdje postoji značajna mogućnost pojave bujičnih i urbanih poplava. Također, ne treba zanemariti niti oborinu koja se očekuje u kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje bi, ovisno o razvoju meteorološke situacije, također mogla prouzročiti pojavu bujičnih i urbanih poplava.

Vodostaji rijeka, koji su zadnjih dana rasli i već dostigli mjere obrane od poplava, neće značajno opasti prije novih oborina. Kako je tlo već zasićeno ono će u manjoj mjeri zadržati novu količinu vode te treba računati na značajniji utjecaj novih oborina na porast vodostaja u rijekama.

Prema današnjim rezultatima prognostičkih hidroloških modela mogući su visoki vodostaji, ali se zasad ne očekuju ekstremni vodostaji. Svakako treba pratiti razvoj situacije i prognozu sljedećih dana, u Hrvatskoj, ali i susjednim zemljama.

Na primjer, hidrološka prognoza vodostaja Save u Jasenovcu od 21. 11. 2022. ukazuje na mogućnost da će vodostaji u Jasenovcu danas ući u redovne mjere obrane od poplava u kojima bi mogli ostati idućih dana. Na vodostaj Save u Jasenovcu, pored same rijeke Save, značajno utječe rijeka Una koja može donijeti znatnu količinu vode iz susjedne BiH.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu