Hrvatska
Vodeći klimatolog otkrio koliko će porasti razina Jadrana
Vodeći hrvatski klimatolog Ivan Güttler povodom održavanja klimatske konferencije COP27 govorio je u Newsnightu o klimatskim promjenama, njihovim posljedicama te nastojanjima da se one uspore i u konačnici zaustave.
Odgovarajući na pitanje koliko je realno da ćemo uspjeti ostati ispod porasta globalnog zagrijavanja od 1,5 stupnja, Güttler je kazao:
“Da bi ostali unutar zagrijavanja od 1,5 stupnja, imamo otprilike još 9 godina ponašanja kao danas. Međutim, tu postoji još jedna olakotna okolnost, a to je da ako i probijemo taj 1,5 možemo se vratiti tijekom 21. stoljeća s agresivnijim mjerama sljedećih desetljeća.”
Istaknuo je da veliki društveni događaji stvarno utječu na emisije stakleničkih plinova, a onda kasnije i na koncentracije, a osvrnuo se i na zanimljiv primjer Brazila.
“Kada govorimo o ukupnim emisijama CO2, često mislimo da su tu samo nafta, ugljen i plin, ali ipak oko 5 milijardi tona tih emisija dolazi iz dijela korištenja zemljišta. Tri države koje su najveći emiteri iz tog dijela aspekta su Brazil, Indonezija i Kongo. Brazil je zato bitna zemlja u tim slagalicama i definitivno treba smanjiti deforestaciju”, kazao je.
Ocijenio je pozitivnim činjenicu što je COP27 privukao pažnju vladajućih osoba u svijetu.
“Unatoč što u svim zemljama imamo problem s inflacijom, s energetskom krizom, i dalje su klimatske promjene na dnevnom redu”, rekao je.
Emisije i dalje rastu…
“Nakon pada od oko 6 posto uslijed covid krize, imali smo 2021. kada su se te emisije vratile za oko 5 posto i sada imamo procjene za 2022. da se vraćamo na situaciju prije covida”, kazao je Güttler.
Kao još jednu blagu olakotnu okolnost navodi i da imamo desetljeće u kojem te emisije ne rastu agresivno kao na prijelazu stoljeća.
“U situaciji smo kada su emisije svake godine oko 40 milijardi tona, nemamo eksponencijalni porast, ali nažalost i takve emisije uzrokuju porast koncentracija jer polovica ostane u atmosferi. Da bi stao porast koncentracija stakleničkih plinova, tečaj emisije mora doći na netto nula”, poručio je.
Ako se otopi ledena ploča Grenlanda, svjetski oceani rast će 7 metara
Upitan što ako pređemo granicu od 1,5 stupnja, Güttler je odgovorio:
“U najgorem slučaju, ako se otopi čitava ledena ploča Grenlanda, svjetski oceani rastu za 7 metara. Ako se destabiliziraju dijelovi Antartike, to je dodatna 3 metra. To bi donijelo ogromne promjene u obalnim zonama, ali u duljim periodima.”
Pojasnio je i da je utvrđeno nekoliko točaka koje se smatraju točkama preokreta u klimatskom sustavu.
“Neke su vezane za stanje ledenih ploča, neke su vezane za cirkulaciju oceana, neke za stanje bioma. Definitivno da je ova Grenlandska je pri najnižem nivou”, dodao je.
Govoreći o posljedicama klimatskih promjena na Hrvatsku kazao je:
“U Hrvatskoj osim tih toplinskih valova s kojima se borimo svako ljeto zadnje desetljeće, definitivno je porast razine mora jedna spora, ali uporna pojava. Danas dijelovi Jadrana rastu 4 do 5 milimetara i to se akumulira. Kroz 10 godina je to 4 do 5 cm, do kraja stoljeća su procjene da je to do pola metra, što ugrožava priobalno područje. 2100. nije kraj svemira, želimo imati hrvatske gradove i obalu i 2150. i 2200. Promjene s razinom mora su spore, ali smo odgovorni za budućnost”, zaključio je.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti.
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom podržava stabilno vrijeme. Po visini se nastavlja pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike koji se nad Sredozemnim morem puni vlagom te uz mirnu anticiklonu uzrokuje pojavu magle u prizemnim slojevima atmosfere. Debljina sloja magle varira od 200 do 350 metara te planinski krajevi vire kao otoci iznad jezera prizemne magle. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje te se sporo premješta po osi sredozemnog mora prema istoku.
Promjena vremena uz naoblačenje
Očekujemo razvoj plitke ciklone na čijoj prednjoj strani južno i jugozapadno strujanje postupno donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature. Nailaskom ciklone i promjenom cirkulacije vjetra te naoblačenjem magla se postupno razilazi i diže u nisku naoblaku, a jačanjem juga u ponedjeljak i utorak će se potpuno razići. Naoblačenje sa zapad povezano uz ciklonu na sredozemnom moru donijet će manje količine kiše uglavnom na Jadranu, Lici i Gorskom kotaru te sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.
Prolazom kratkotrajne kišne epizode od četvrtka ponovno stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, a na Jadranu slaba do umjerena bura.
Prema sadašnjim prognostičkim materijalima Božić će biti zeleni, a tek pred Novu Godinu mala je vjerojatnost za slab ugriz zime.
Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu oko 15, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 12, a u predjelima s maglom oko 4C.
Sutra bez veće promjene osim pojave poledice mjestimice u unutrašnjosti kao posljedice razvedravanja tijekom noći. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od -4 do -1, na Jadranu oko 5. Najviše dnevne u krajevima s maglom oko 4, u planinskim krajevima ioko 8. Na Jadranu i uz Jadran najviše dnevne temperature oko 15. Poslijepodne i navečer prognoziramo naoblačenje za zapada i jugozapada te postupno razbijanje magle.
Hrvatska
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.
Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.
HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.
“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.
Koliko će porasti naknade za korisnike?
Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.
HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.
Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.
Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.
Hrvatska
PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?
Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.
Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.
Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.
Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.
Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.
Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.
-
magazin1 dan prijeŠPICA!
-
Tech5 dana prijeOBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
-
magazin4 dana prije(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
-
Hrvatska5 dana prijePROGNOZA / Za vikend hladnije uz dugotrajnu maglu, evo gdje se očekuje sunce







