Connect with us

magazin

Seks turizam: Za neke su erotika i seksualne avanture motiv za putovanje

Objavljeno

-

Mnogi turisti traže seksualne avanture. I za to su spremni platiti. No pri tome ne razmišljaju o tome pružaju li prostitutke usluge svojevoljno. I ima li među njima i maloljetnih osoba.

Kada padne noć Playa de Palma na Mallorci se iz nepregledne plaže pretvara u omiljenu party lokaciju. Tada i žene, koje većinom dolaze iz Nigerije, počinju nuditi svoje usluge nadomak plaže. Klijentela većinom dolazi iz inozemstva.

“Turisti sasvim sigurno povećavaju potražnju za seksualnim uslugama na Mallorci”, objašnjava Rocio Lopez iz organizacije Medicos del Mundo. Ta humanitarna organizacija već čitav niz godina vodi kampanju u kojoj zastupa interese prostitutki na otoku. Njih je ljeti dvostruko više nego u drugim dijelovima godine.

Tzv. crvene četvrti postaju turističke atrakcije

Seks-turizam je fenomen koji ima različite oblike i koji se može pronaći u gotovo svakoj zemlji – bilo da se radi o turistima na Mallorci, vozačima kamiona u SAD-u, poslovnim ljudima u Berlinu, Manili i Rio de Janeiru ili turistima na kruzerima u Dominikanskoj Republici. A i Europljanke kupuju seksualne usluge na plažama u Keniji.

“Za neke turiste su erotika i seksualne avanture čak motiv za putovanje”, kaže Antje Monshausen iz neprofitne organizacije Kruh za svijet. “Nije slučajno što su tzv. četvrti crvenih svjetiljki, poput onih u Amsterdamu, prava turistička atrakcija.”

Prostitucija je u Španjolskoj biznis vrijedan oko milijardu dolara. Deseci tisuća žena rade kao prostitutke širom te zemlje. Nitko sa sigurnošću ne zna koliko ih je točno, jer je to usluga koja nije regulirana zakonom. Prema procjenama humanitarne organizacije APRAMP, Španjolska je prva zemlja u Europi po korištenju seksualnih usluga, a treća na svijetu, iza Tajlanda i Portorika. Turizam tu igra veliku ulogu.

“Neetički je iskorištavati odnose u kojima postoji ovisnost jedne strane od druge”, ističe Monshausen. Ljudi na putovanjima, kaže, manje pažnje obraćaju na društvene norme, konzumiraju alkohol i žele iskoračiti iz konvencionalnog načina života koji vode kod kuće. “Postoji veliki jaz između ponašanja turista i lokalnog stanovništva”.

Nedavno je na Mallorci otkriven slučaj trgovine ljudima. Policija je otkrila krijumčare ljudi koji su prisiljavali žene na prostituciju kako bi im otplaćivale navodne dugove od nekoliko tisuća eura.

Prema izvještaju organizacije Medicos del Mundo, oko 95 posto svih prostitutki u Španjolskoj je migrantskog porijekla. One nemaju boravišnu dozvolu i zato ne mogu zarađivati za život drugim poslovima.

“Reći da se te žene bave prostitucijom svojevoljno nije točno. To bi značilo da one zapravo imaju izbor”, kaže Rocio Lopez.

Siromaštvo povećava rizik za maloljetnike

Posebno veliki problem kod seksualnog turizma je eksploatacija maloljetnika, što se događa u mnogim zemljama svijeta. Pritom se ne radi samo o pedofilima kriminalcima, objašnjava Josephine Hamann iz organizacije za pomoć djeci ECPAT. “Postoji veliki broj turista koji načelno nemaju takve tendencije, već jednostavno koriste priliku u anonimnosti u inozemstvu”. Hamann predviđa širenje tog fenomena, jer raste i siromaštvo.

Iako je u turističkoj industriji odavno prisutna svijest o tome, to je “i dalje problem koji mnogi ne žele razmatrati”, tvrdi Hamann.

Antje Monhausen također smatra da se mora još puno toga učiniti. “Teško da se bilo koja zemlja koja je popularna turistička destinacija želi pozabaviti tim pitanjem, jer nitko u stvari ne želi biti označen kao destinacija za seksualni turizam”.

Uskoro kazne turistima na Mallorci?

Na španjolskom otoku Mallorci se o tom problemu ne raspravlja javno. I dok toples-barovi i neki sumnjivi klubovi na Playa de Palmi otvoreno traže mušterije među turistima, policija se ograđuje tvrdnjama da na ulicama kontrolira seksualne radnice.

“Potrebno je još mnogo toga učiniti na širenju svijesti, posebno kod turista”, kaže Rocio Lopez iz organizacije Medicos del Mundo. Ipak, u međuvremenu je došlo do pomaka: španjolska vlada planira strože kazne za one koje traže seksualne usluge, piše Deutsche Welle.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

FOTOGALERIJA / Subotnja špica u Zadru

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati

magazin

Psiholozi: U redu je biti tužan. Toksična pozitivnost je rizik za zdravlje

Objavljeno

-

By

Pexels

Imate loš dan? Potišteni ste, depresivni ili negativni? Ljudi bi vas mogli savjetovati da se oraspoložite, fokusirate na pozitivno i koncentrirate na vedriju stranu, no dio stručnjaka to naziva toksičnom pozitivnošću.

U redu je biti potišten, depresivan ili negativan, a pretjerano pozitivno razmišljanje čini nam više štete nego dobra, tvrde stručnjaci.

„Većina ljudi ima dobro znanje o pozitivnim emocijama i kako njima upravljati”, rekla je Dorothee Salchow, predavačica Njemačkog društva za pozitivnu psihologiju (DGPP).

Ona je navela deset pozitivnih emocija: zadovoljstvo, inspiracija, radost, spokoj, samopouzdanje, ponos, interes za svijet, zahvalnost, ljubav i privrženost.

No, ističe Salchow, negativne emocije često su zanemarene, iako je „važno dopuštati cijeli raspon osjećaja”.

Pri objašnjavanju ona se koristi slikom: „Ako potisnete svoje negativne osjećaje, oni se upute u podrum i tamo rade na svojoj snazi. U nekom trenutku se vrate snažniji”.

Još jedna analogija su negativni osjećaji poput lopte koja je gurnuta ispod vode – u jednom trenutku ona snažno iskoči van. Ako ih pokušate potisnuti stvara se začarani krug u kojoj postaju sve snažniji.

Profesorica Astrid Schuetz sličnog je stava. Ona je voditeljica odjela za psihologiju osobnosti i dijagnostiku na sveučilištu u Bambergu.

„Ako nekome kažete da ne razmišlja o ružičastom slonu, on neće razmišljati ni o čemu drugom”, rekla je. „Isto je s negativnim emocijama”.

Neprestano potiskivanje predstavlja i neprestani stres.

„Kognitivno ste u potpunosti energetski nabijeni. U ekstremnim slučajevima možete mentalno izgorjeti”.

Neugodni osjećaji su veoma važni i iz drugog razloga: „Negativnost je jednostavno dio svega. Ne bismo mogli uživati u pozitivnom ako ne bi bilo kontrasta negativnom”, objašnjava Schuetz.

Negativne emocije su više od od kontrasta lijepome: „One nam daju važne signale da nešto nije u redu”, dodaje profesorica.

Kroz evoluciju čovječanstva osjećaji poput straha, bijesa, tuge i srama štitili su ljude, rekla je Salchow. Sram nas štiti od društvene izopćenosti, strah od opasnosti.

Bijes je signal nepravde ili kršenja važnih vrijednosti i znak da se moramo zauzeti za sebe.

„Naš mozak neprestano traži nešto što nije u redu ili čak opasno. To je osiguravalo ljudski opstanak”.

Danas nam ta zaštita više nije toliko potrebna, no negativne emocije i dalje su korisne: one pružaju važne znakove da je nešto bitno pod prijetnjom.

Primjerice, ljutimo se na partnera jer nam je u interesu da naša veza funkcionira. Stoga treba obratiti pozornost i na loš osjećaj, no ne i previše kako nas negativnost ne bi preplavila.

Salchow objašnjava kako puno snažnije percipiramo negativne emocije, zbog čega nam je za emocionalnu ravnotežu potreban omjer jedan na tri – tri pozitivne emocije u odnosu na jednu negativnu.

Slušate savjete s društvenih mreža? Nemojte.

Situacija na mrežama poput Instagrama je potpuno suprotna: sretni ljudi, odlična iskustva, savršeni domovi – korisnici prikazuju samo svoje najbolje strane, a riječ je ipak samo o isječcima njihovih života.

„Društvene mreže djeluju kao pojačalo fenomena poput toksične pozitivnosti”, rekla je Schütz.

Zbog toga je još važnije osigurati dobru ravnotežu negativnog i pozitivnog offline. No kako se to može postići?

Iako taj termin zvuči pomalo otrcano – ‘mindfullness’ pomaže pri radu na svim osjećajima.

„Živite u trenutku, primjećujte: Kako je trenutno?”, objašnjava Schütz.

„Prihvatite svoje osjećaje, čak i negativne, no nemojte se zadržavati na lošim trenucima. I uvijek djelujte prema onim pozitivnima”, zaključuje.

 
Nastavi čitati

magazin

BOGATA GLAZBENA KOLEKCIJA / U prodaji dvostruki vinil “25 Greatest Hits –Tomislav Ivčić”

Objavljeno

-

By

Tomislav Ivčić velikan je hrvatske pop i zabavne glazbe, a njegove pjesme ostavile su neizbrisiv trag na domaću glazbenu scenu. Njegovo glazbeno putovanje obilježilo je više od 200 napisanih pjesama i tekstova te 23 albuma s kojima je postigao milijunsku nakladu. 

Na dvostrukom vinilnom izdanju “25 Greatest Hits – Tomislav Ivčić” zaokružena je njegova bogata glazbena kolekcija koju krase bezvremenski hitovi kao što su “Večeras je naša fešta”“Tamo gdje sam rođen”“Zapivajmo noćas u kolibi” i “Najljepša si”. Oprema ovog luksuznog vinila donosi i intervju sa Izabelom Vrtar, kćeri Tomislava Ivčića, kao i kratke priče o veličini i opusu Ivčića od strane kolega sa scene – Davora Pekote, Ivane Husar Mlinac, Nene Belana, Mije Dimšić, Marine Tomašević, Tomislava Bralića i Mladena Grdovića.

“U tom silnom tatinom opusu naravno da se istaknulo par pjesmama, kao i većine autora i kantautora, koji su rjeđa vrsta u Hrvatskoj. Sve ove godine da su i htjeli glazbenici nisu mogli ne pjevati ‘Večeras je naša fešta’ na feštama od Istre do Dubrovnika. ‘Zapivajmo noćas u konobi’, ‘Tuđi čovik nikad neće znati što to veže’… Postoje ti neki stihovi koji se nisu samo pjevali, nego su dio gradskih murala”,ispričala je Izabela Vrtar.

Jedan od većih uspjeha svakako je njegova pjesma “Večeras je naša fešta”, koja je postala svojevrsna himna Dalmacije i često se izvodi i pjeva na feštama, ali i prilikom proslavljanja pobjeda i priznanja dalmatinskih sportaša i sportskih klubova. 

Mladen Grdović prisjetio se početaka i Tomislavovog velikog utjecaja:“Stvarali smo zajedno, jednostavno smo odgovarali jedno drugome. Tomislav je prvi vidio u meni sve, on je vidio da sam kantautor i da sam kompozitor. (…) Zajedno smo bili surađivali 20 godina i kad me netko za njega pita onda me uvijek uhvati nostalgija i tuga.”

Za vrijeme Domovinskog rata skladao je i otpjevao pjesmu na engleskom jeziku “Stop the war in Croatia”, jednu od najpoznatijih antiratnih pjesama nastalih početkom devedesetih godina. Ivčić je za života nastupio na brojnim festivalima. Osim koncerata u Hrvatskoj i regiji, na samostalnim turnejama nastupao je u SAD-u, Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Americi te diljem Europe.

“Bez obzira na sve godine koje su prošle, pjesme Tomislava Ivčića i dalje su aktualne i postale su evergrini. Meni možda omiljena pjesma Tomislava Ivčića je ‘Gdje si sad moj anđele’ zato što se jako puno vrtila na radiju kad sam bila mala i nekako me baš fascinirala i uvijek bi zastala kad bi čula uvod te pjesme”prisjetila se Mia Dimšić

Glazbenu ediciju “25 Greatest Hits” isključivo na vinilima, Croatia Records
pokrenula je prošle godine. Riječ je o glazbenom projektu koji ima za cilj podsjetiti na najznačajnije, najpopularnije i najtiražnije autore, izvođače i pjesme. Autori su glazbeni zaljubljenici i znalci: Želimir Babogredac, direktor diskografske kuće Croatia Records, i Zlatko Turkalj, glazbeni kritičar, novinar i radijski urednik. Za grafičko rješenje zaslužna je Iva Vianello (Črčke).

Dvostruko vinil izdanje “25 Greatest Hits – Tomislav Ivčić” možete naći u prodaji po cijeni od 25 eura na svim prodajnim mjestima Croatia Records te na webshopu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu