Hrvatska

KORONAVIRUS Trobonjača: “Čini se da je ljetni epidemijski val u stišavanju”

Objavljeno

2 godine prije

12. kolovoza 2022.

hrt.hr

Profesor Zlatko Trobonjača gostovao je u Dnevniku HTV-a i govorio o koronavirusu i broju novooboljelih.

U Hrvatskoj jučer 1583 nova slučaja zaraze koronavirusom. Preminulo je 15 osoba. Na bolničkom je liječenju 616 pacijenata, 23 na respiratoru. Iako smo na sredini ljeta i simptomi su slabiji, zaraza ne posustaje, a svi se pitaju što će biti najesen. Zlatko Trobonjača je rekao kako se čini se da je ljetni epidemijski val u stišavanju.

– To se događa kod nas i u drugim europskim zemljama. Uzrokovan je BA 5 podvarijantom omikron virusa za kojeg znamo da je izrazito zarazan i izbjegava postignutu imunost preboljenjem prethodnih verzija virusa i cijepljenjem.

Ljudi koji su preboljeli delta, alpha ili wuhanski soj mogu se razboljeti, a isto tako i ljudi koji su cijepljeni s čak tri doze, ako je prošlo više od 4,5 mjeseci mogu biti inficirani, rekao je.

Akumulirana imunost

Naglasio je da akumulirana imunost koju smo stekli s kontaktima s virusnim antigenom, nas antigenima štiti od težih oblika bolesti, barem većinu ljudi.

– Neke ne štiti, koji imaju prateće bolesti, koji boluju od kroničnih bolesti, pretili, dijabetičari, oni i dalje mogu doživjeti neke teže oblike bolesti pa čak i umrijeti, rekao je.

“Teško je reći kad će se proglasiti kraj epidemije”

Istaknuo je kako je teško reći kad će se proglasiti kraj epidemije.

– Ovisi o faktorima koje puno ne možemo kontrolirati, prvenstveno se to odnosi hoće li doći novi soj virusa i kakve karakteristike i prenosivost koje će tak soj imati kojeg je izgledno možemo očekivati na jesen. Ako će se raditi o sojevima koji će biti temeljeni na omikron virusu i dalje možemo očekivati blaže kliničke slike. Ako izroni neki virus iz evolucijskog stabla SARS-CoV-2 virusa, koji će imati drugačije karakteristike u odnosu na omikron, možemo očekivati drugačije karakteristike epidemije koje bi se mogle dogoditi na jesen, naglasio je.

Trobonjača je rekao da se smanjenje epidemije gripe odnosilo na 2020./2021.godinu, ali prošle je godine bio nešto veći broj slučajeva gripe u odnosu na prethodnu godinu.

“Očekujem kao i prošle godine da će se većina ljudi ipak cijepiti protiv virusa gripe”

– Mjere koje se koriste za sprječavanje koronavirusa također utječe na smanjenje širenja gripe. Ako ne bude mjera za jesen i na zimu koja nam slijedi, možemo očekivati i veći broj slučajeva gripe. Očekujem kao i prošle godine da će se većina ljudi ipak cijepiti protiv virusa gripe i time za dvostruko smanjiti mogućnost da se inficira. Cijepljeni ljudi nisu baš 100% sigurni da se neće inficirati, oni mogućnost smanjuju oko 40-50 posto, rekao je.

Dugo se već najavljuju modificirana cjepiva, čeka se odobrenje europske agencije za lijekove.

– Ispitivanjem sigurnosti i učinkovitosti cjepiva, kad se pojavi, možemo biti sigurni da neće izazivati nikakve teže nuspojave, kao što to nije izazivalo ni prethodno cjepivo i da će biti učinkovito protiv koronavirusa, zaključio je.

Ljeto je, no koronavirus i dalje je prisutan.

– Pojačan je priljev i poziva i dolazaka u našu ambulantu negdje od početka mjeseca srpnja. U prosjeku sam radio dvije ambulante zadnjih 6 tjedana i primao dnevno nekad 6-7 pacijenata, rekao je Mario Ćurković, Dom zdravlja Osijek.

Simptomi su, ističe, lakši. No nema pravila. Zaraze se i cijepljeni i necijepljeni. U KBC-u Zagreb kažu – među pacijentima dominiraju asimptomatski bolesnici.

– Bolesnika ima jako puno, ali to su u pravilu lakše kliničke slike. Uglavnom kod nas leže bolesnici koji su ovdje zbog svojih kirurških zahvata, transplantacija, nekih teških hematoloških stanja. Vrlo mali broj ima potrebu za kisikom, istaknula je Andrea Vukić Dugac, zamjenica koordinatora COVID centra KBC-a Zagreb.

Među stanovništvom najčešća je omikron varijanta. Postavlja se pitanje je li došlo vrijeme za suživot s koronavirusom? Struka neumorno poziva na cijepljenje.

– Nijedan imunokompromitirani bolesnik u Hrvatskoj i nijedan bolesnik s jednim ili više komorbiditetom, a da je stariji od 60 godina ne bi smio, a da nema 3 doze cjepiva, dakle s i bez omikrona. Tu smo zakazali prije, ali to ne znači da te stvari ne možemo ispraviti danas, rekla je Vukić Dugac.

– Nama je bitno da teško ne obole i da ne umru i svi oni koji se nisu cijepili. Moraju dobro sa svojim liječnikom ili onim koji mu je rekao da je kontraindicirano kod njega cijepljenje to provjeriti i preispitati jer dolazi nam teško razdoblje jeseni gdje će biti još i gripe, naglasila je Ljiljana Betica Radić, Odjel za infektologiju i dermatovenerologiju, OB Dubrovnik.

Jesen je neizvjesna pa se razmišlja i o mjerama.

– Sigurno se neće ići na neke jake restrikcije, u smislu zabrana i ograničavanja, lockdowna, ali možda maske u slučaju da će zaista rasti brojke, ako će se zadržati ova varijanta onda maske u javnim prijevozima, ali o tome, o tome razmišljamo, rekla je Sanja Kurečić Filipović, epidemiologinja HZJZ-a.

Jer odluka će ovisiti o epidemiološkoj slici.

Povezane teme :covid Featured

Up Next

U Hrvatsku od početka rata došlo više Rusa nego ukrajinskih izbjeglica

Ne propustite

Evo koji će biti najmanji iznos na bankomatima kad se uvede euro

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

Baby Lasagna održat će prvi koncert nakon Eurosonga, osim njega nastupit će i svjetski glazbenici

Objavljeno

5 dana prije

13. svibnja 2024.

Kompletiran je popis izvođača za šesti Sea Star Festival, koji će se održati u Umagu od 23. do 26. svibnja, nastupit će više od 80 svjetskih i regionalnih glazbenika, među njima i Baby Lasagna, koji će u svom rodnom gradu održati prvi koncert nakon povratka iz Švedske, objavio je organizator.

Exitov će se Sea Star Festival održati od 23. do 26. svibnja u idiličnoj morskoj kulisi umaške lagune Stella Maris. Festival će svoja vrata otvoriti u četvrtak, 23. svibnja, Welcome Day partyjem, središnji dani bit će petak i subota, 24. i 25. svibnja, a sve će finiširati Closing partyem koji traje do nedjelje u podne. Program Sea Stara odvijat će tradicionalno na desetak festivalskih pozornica i zona.

Među izvođačima su neka od najvrućijih imena svjetske glazbene scene – od francuskih vlasnika megahitova Ofenbach, preko globalne senzacije Johna Newmana (u Hybrid DJ setu), buntovne Victorije iz Måneskina, techno i house DJ-a svjetskog kalibra Hot Since 82, ARTBAT, Deborah De Luce, autentičnih INIKO, pop zvijezde Angeline Mango i regionalnih bendovskih atrakcija Joker Out i Buč Kesidi, pa sve do trap ganga koji predvode Senidah, Devito, Kuku$, Grše i z++ te trenutno apsolutno najtraženijeg izvođača u regiji i šire – Baby Lasagne.

Nastavi čitati

Hrvatska

Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu

Objavljeno

6 dana prije

13. svibnja 2024.

Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu, žive u okruženju koje potiče nezdrave prehrambene navike, a neki od glavnih izazova su utjecaj marketinga hrane i pića na djecu te nedovoljna osviještenost roditelja, pokazalo je istraživanje HZJZ-a i UNICEF-a.

Uvidi iz analize ukazuju kako Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece te da postoji povezanost razvoja nepravilnih prehrambenih navika kod djece s njihovom dobi, pa tako djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.

“Trenutno 36,1 posto djece u Hrvatskoj u dobi od osam do devet godina ima višak kilograma. Otkako smo u 2015. godini prvi put napravili naše CroCOSI istraživanje, došlo je do porasta od devet postotnih poena ovoga problema u djevojčica u jadranskoj mediteranskoj regiji”, istaknula je voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Sanja Musić Milanović u ponedjeljak prilikom predstavljanja “Analize stanja uhranjenosti i prehrane djece od nula do devet godina u Hrvatskoj”.

Navela je kako su razlozi za to problemi s prehranom, ali i tjelesna aktivnost koja je tijekom covida bila u lošijem stanju.

“Pokazatelji govore da djeca imaju izraženiji sjedilački životni stil nego što su imali prije covida-19, a taman smo u 2019. imali rezultate koji su ukazivali da smo zaustavili problem na razini od 35 posto, došlo je do porasta”, pojasnila je.

Ipak, Musić Milanović navela je i neke pozitivne promjene kada je prehrana djece u pitanju pa tako u odnosu na 2019. godinu djeca češće doručkuju, odnosno 81 posto djece doručkuje svakodnevno, što je porast od 17 posto, a također djeca jedu više voća i povrća, oko 15 posto više nego prije četiri godine.

Međutim, samo 3,1 posto djece u Hrvatskoj svaki dan zaista pojede pet porcija voća i povrća, upozorila je, što je onoliko koliko stane u šaku djeteta od osam godina, primjerice dvije mandarine ili male voćke i tri šake salate ili drugog povrća.

Manje se piju slatka pića, ali više jedu grickalice

Za 10 posto je pala konzumacija zaslađenih napitaka, što je skriveni izvor kalorija i jedan od glavnih razloga zašto se djeca u Hrvatskoj debljaju, no za devet posto je porastao problem konzumacije slatkih grickalica četiri i više puta tjedno, što se smatra rizikom, upozorila je Musić Milanović.

Između ostalog, istraživanje je pokazalo da percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece jer prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja i nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane.

Također postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece i veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.

Musić Milanović je pri tome, u kontekstu inflacije i rasta cijena hrane, istaknula kako je zdrava prehrana zapravo umjerena prehrana, odnosno prehrana naših baka i djedova i ne treba se tražiti nešto posebno.

“Možda će malo grubo zazvučati ovo što ću reći, ali kilogram srdela je još uvijek jeftiniji od jedne pizze. Imamo i zdravstveno ispravnu vodu i zalažemo se za to da djeca ne piju zašećerene napitke”, rekla je.

V.d. Predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Ana Dautović upozorila je kako smo okruženi utjecajem marketinga zbog kojeg djeca sve više biraju hranu kao što su grickalice, slatkiši, slatka pića, istaknuvši kako su tu roditelji najvažniji i trebaju utjecati na kreiranje zdravih prehrambenih navika djeteta.

Nastavi čitati