Prema prvim i nepotpunim podacima sustava eVisitor, hrvatski turizam bilježi odlične rezultate s tržišta Češke, Mađarske i Italije. U srpnju, ali i na razini dosadašnjeg dijela godine, tj. prvih sedam mjeseci 2026., svjedočimo značajnom povratku gostiju iz navedenih zemalja. Pritom raduje činjenica da ovakav rast dolazi posebno s tržišta Češke, i to nakon nekoliko godina pada turističkog prometa iz te zemlje, dok je Italija unazad nekoliko godina bilježila stagnaciju turističkog prometa.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u srpnju je broj dolazaka čeških gostiju veći za 12%, a broj noćenja za 7%, dok je gledano u kumulativu od sedam mjeseci, s istog tržišta ostvaren rast od 5% u dolascima i noćenjima.  Česi su tijekom godine najviše noćenja ostvarili u Istri, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji, dok su, uzevši u obzir same destinacije, najviše boravili u Umagu, Poreču i Medulinu.

Pozitivni rezultati s mađarskog tržišta dodatno potvrđuju njegovu važnost za hrvatski turizam te nastavak stabilnog interesa mađarskih gostiju za putovanja u našu zemlju. U srpnju bilježimo rast od 8% u dolascima i 7% u noćenjima mađarskih turista u odnosu na lani, dok je od siječnja do srpnja 2026. ostvaren rast od 7% u dolascima i noćenjima. U prvim sedam mjeseci ove godine, najveći broj mađarskih gostiju boravio je na Kvarneru, u Istri te u Zadarskoj županiji.

Posebno veseli povratak trenda dolazaka talijanskih gostiju od početka godine, pri čemu rezultati za prvih sedam mjeseci bilježe rast od 2% u dolascima i u noćenjima, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tijekom srpnja s talijanskog je tržišta ostvaren rast dolazaka od 1%. Očekuje se da će se pozitivan trend dodatno potvrditi tijekom kolovoza, kada tradicionalno traje Ferragosto, razdoblje u kojem talijanski gosti ostvaruju najveći broj svojih ljetnih putovanja. Dodajmo kako su Talijani ove godine Hrvatsku rado birali tijekom predsezone za kraća vikend putovanja, pri čemu su ih posebno privlačile destinacije u Istri i na Kvarneru.

Cijene rajčice na hrvatskim tržnicama dosegnule su rekordne razine, a proizvođači rast objašnjavaju sve većim troškovima proizvodnje.

Crvena, sočna i mnogima omiljena namirnica sve je bliže statusu luksuza na tanjuru. Ovih dana na tržnicama doseže rekordne cijene pa se u pojedinim gradovima kilogram prodavao i za 10 eura, skuplje od kilograma svinjetine, a ponegdje čak i teletine.

Na zagrebačkom Dolcu kilogram ekološke rajčice stoji i do sedam eura. Uzgajivač povrća Senad Hujić iz Donje Zeline za Dnevnik Nove TV ističe da kupcima najprije nude degustaciju, a zatim im pokazuju certifikat ekološkog proizvođača.

U Zadru je ponuda nešto skromnija, ali su cijene niže. Prodavačica Danica kaže da se rajčica sada prodaje za dva do tri eura po kilogramu, dok je prije bila 4,5 eura. Dodaje da su poskupjeli sjeme, gnojivo i svi ostali troškovi proizvodnje.

Rajčica je u posljednje četiri godine znatno poskupjela. Kilogram je 2022. godine u prosjeku stajao 2,19 eura, dok danas stoji 3,14 eura.

Cherry rajčica bilježi još veći rast

Još veći rast bilježi cherry rajčica, čija je prosječna cijena porasla s 3,51 na 5,13 eura po kilogramu. To znači da je obična rajčica poskupjela oko 43 posto, a cherry rajčica oko 46 posto.

Najviše cijene bilježe Dubrovnik, Požega, Pula i Zagreb. U tim gradovima kilogram rajčice doseže sedam eura, dok cherry rajčica stoji i do 10 eura po kilogramu.

Građani upozoravaju da su cijene previsoke u odnosu na plaće i mirovine, dok dio kupaca smatra da viša cijena može biti opravdana kvalitetom domaćih proizvoda.

“Sve je prestrašno skupo za naše plaće, penzije, to je takav pritisak na čovjeka da je to jadno i kukavno. Nema čovjeka, izgubio se čovjek, a svi ćemo jednoga dana račun dati gore”, izjavila je Mara iz Zagreba.

“Cijene su malo skuplje nego u Crnoj Gori, ali naspram kvalitete valjda mora. Sve poskupljuje, pa i ove osnovne namirnice”, ustvrdio je Marko iz Crne Gore.

Vladimir Stoičev, koji se uzgojem povrća bavi od 1950. godine, danas proizvodi na 500 četvornih metara intenzivne proizvodnje. Za Dnevnik Nove TV kaže da su posljednjih godina najviše poskupjeli mineralna gnojiva, prihrana, zaštitna sredstva i troškovi rada.

Domaćim proizvođačima konkuriraju i uvozne rajčice. Nizozemska je do kraja prošle godine bila najveći dobavljač svježih i rashlađenih rajčica za Hrvatsku, s oko 3600 tona uvoza. Stoičev tvrdi da na hrvatsko tržište dolaze njihovi viškovi, koji se prodaju ispod cijene kako ih ne bi morali uništavati.

Na kraju će odluku donijeti potrošači, koji će birati između domaćih i uvoznih rajčica ili će presudnu ulogu ipak imati cijena.

U Hrvatskoj su prijavljene 63 sumnje na nuspojave nakon cijepljenja provedenog tijekom 2024., dvadeset manje nego godinu prije, a većinom je bila riječ o očekivanim i prolaznim reakcijama poput crvenila i otekline na mjestu uboda, povišene temperature, osipa i vrtoglavice.

Pokazuju to podaci Registra nuspojava cijepljenja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), objavljeni u izvješću za 2024. godinu. 

Od 63 prijave, 27 se odnosilo na cjepiva primijenjena u sklopu Programa obveznog cijepljenja, a 36 na cjepiva izvan tog programa. Među cjepivima iz Programa prijave su se odnosile na ona protiv ospica, zaušnjaka i rubele, dječje paralize, difterije, tetanusa i hripavca te na kombinirana dječja cjepiva koja štite i od hepatitisa B i Hib infekcija.

Među cjepivima izvan Programa najviše je prijava bilo nakon cijepljenja protiv HPV-a, a zabilježene su i nakon cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa, gripe, hepatitisa B, pneumokoka, meningokoka B, rotavirusa, tetanusa, vodenih kozica i bjesnoće.

Izvješće ne obuhvaća nuspojave cjepiva protiv covida-19, koje se analiziraju zasebno.

HZJZ upozorava da prijava zdravstvene tegobe nastale nakon cijepljenja sama po sebi ne znači da ju je cjepivo i prouzročilo. Registar služi ponajprije za otkrivanje neočekivanih reakcija, promjena u njihovoj učestalosti ili mogućeg grupiranja slučajeva koji bi zahtijevali dodatnu istragu i intervenciju.

Broj prijava smanjen za četvrtinu

Broj prijavljenih nuspojava smanjen je za oko četvrtinu u odnosu na 2023., kada su evidentirane 83 prijave. Međutim, broj prijava ne pokazuje stvarnu učestalost nuspojava jer se blage i očekivane reakcije, poput boli na mjestu uboda ili kratkotrajno povišene temperature, najčešće ne prijavljuju.

Najviše pojedinačnih prijava u 2024., njih 15, odnosilo se na devetovalentno cjepivo protiv humanog papilomavirusa Gardasil 9, koje nije u Programu obveznog cijepljenja. Još šest prijava zabilježeno je nakon njegove istodobne primjene s cjepivom protiv difterije, tetanusa i dječje paralize.

Nakon samostalne primjene Gardasila najčešće su prijavljivane lokalne reakcije, povišena temperatura, koprivnjača, vrtoglavica, slabost i mučnina. U jednome je slučaju prijavljena sumnja na epileptični napad neposredno nakon cijepljenja – osoba je nakratko izgubila svijest i imala nekoliko nevoljnih trzaja ekstremiteta, zbog čega je bilo potrebno dodatno medicinsko praćenje.

Sam broj prijava za pojedino cjepivo ne pokazuje koliko su nuspojave učestale jer izvješće ne donosi podatke o broju primijenjenih doza.

Nakon cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubele zabilježeno je šest prijava, a još četiri nakon što je ono primijenjeno istodobno s odvojenim cjepivom protiv dječje paralize. Djeca cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubele primaju u dvije doze – nakon navršenih 12 mjeseci života i pri upisu u prvi razred osnovne škole.

Među prijavljenim reakcijama bili su svrbež, osip, koprivnjača i povišena temperatura te po jedna sumnja na postvakcinalne ospice i zaušnjake.

HZJZ ističe da su takvi oblici bolesti rijetki, blagi i u pravilu prolaze spontano. Osoba kod koje se nakon cijepljenja razviju postvakcinalne ospice nije zarazna za okolinu.

Sve reakcije prošle bez posljedica

Nakon primjene šestovalentnih cjepiva prijavljeno je pet reakcija, a još dvije nakon istodobne primjene šestovalentnog i pneumokoknog cjepiva. Šestovalentna cjepiva štite djecu od difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, hepatitisa B i Hib infekcija.

Cijepljenje tim kombiniranim cjepivima počinje s navršena dva mjeseca života, nakon čega se doze primjenjuju u razmacima od osam tjedana, a docjepljivanje slijedi u drugoj godini života. Ovisno o prethodno primljenim dozama, u pojedinim se terminima može primijeniti šestovalentno ili peterovalentno cjepivo.

Uglavnom se radilo o opsežnim lokalnim reakcijama na ta cjepiva, povišenoj temperaturi, nemiru, razdražljivosti, osipu ili proljevu. Sve su se reakcije povukle bez posljedica, uz simptomatsku terapiju ili hladne obloge.

HZJZ navodi da se opsežne lokalne reakcije, veće od pet centimetara, pojavljuju kod jedan do deset posto djece cijepljene kombiniranim cjepivima koja sadržavaju komponentu protiv hripavca. Ozbiljne nuspojave tih cjepiva pojavljuju se vrlo rijetko, u manje od 0,01 posto cijepljenih.

Četiri reakcije prijavljene su nakon cjepiva protiv dječje paralize, a uključivale su lokalne reakcije, koprivnjaču i povišenu temperaturu. Nakon zasebne primjene konjugiranih pneumokoknih cjepiva Synflorix i Prevenar 13 nije zabilježena nijedna prijava.

Dvije prijave nakon cijepljenja protiv gripe odnosile su se na lokalne reakcije na mjestu uboda. Tri reakcije prijavljene su nakon cijepljenja protiv krpeljnog meningoencefalitisa, a dvije nakon zasebne primjene pneumokoknog cjepiva za odrasle. Još dvije prijave zabilježene su nakon njegove istodobne primjene s cjepivom protiv meningokoka B, dok su pojedinačne prijave evidentirane nakon cjepiva protiv tetanusa, rotavirusa, vodenih kozica i bjesnoće.

Cijepljenjem eliminirane ospice i rubela

HZJZ, uz podatke o nuspojavama, donosi i podatke o kretanju bolesti koje su prije uvođenja cjepiva uzrokovale tisuće oboljenja godišnje.

Zahvaljujući sustavnom cijepljenju djece, ospice i rubela eliminirane su u Hrvatskoj, što znači da nema njihova trajnog domaćeg prijenosa iako se pojedinačni slučajevi i dalje mogu pojaviti. Difterija i dječja paraliza također su eliminirane, pobol od zaušnjaka smanjen je za 99 posto, učestalost akutnog hepatitisa B za 96 posto, invazivne Hib bolesti za 94 posto, a tuberkuloze za više od 98 posto.

Iznimka je hripavac, čiji se uzročnik i dalje ciklički širi jer imunitet stečen cijepljenjem ili preboljenjem s vremenom slabi. U epidemiji koja je počela sredinom 2023. zabilježeno je više od 6660 prijava oboljelih, od kojih 1863 u prvim mjesecima 2024.

Obuhvat većinom iznad 90 posto, ali pada kod docjepljivanja

Cijepni obuhvat djece u prvoj godini života iznosio je između 90,9 i 95,5 posto, ovisno o cjepivu. Prvom dozom cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubele bilo je obuhvaćeno 90,1 posto djece, a pri upisu u osnovnu školu 89,4 posto.

Niži obuhvati zabilježeni su kod pojedinih docjepljivanja: docjepljivanjem protiv difterije, tetanusa i hripavca u drugoj godini života bilo je obuhvaćeno 88,6 posto djece, a u šestoj godini 86,6 posto. Među šezdesetogodišnjacima protiv difterije i tetanusa cijepilo se samo 29,9 posto osoba predviđenih Programom.

HZJZ naglašava da se svaka teža ili neuobičajena nuspojava te svako grupiranje reakcija dodatno ispituju. U slučaju sigurnosnog signala postupak može dovesti do povlačenja određene serije cjepiva ili drugih hitnih mjera.