Connect with us

Hrvatska

Prvi hrvatski doktor za drveća upozorava: “Požare možemo spriječiti pravilnim odabirom vrste stabala i ostalog raslinja pri sadnji”

Objavljeno

-

Vatrena stihija kao i tijekom mnogih ljeta u našoj povijesti, nije iznenadila nikoga niti ove godine dok „hara“ našom obalom. U susjednoj Sloveniji kao i ostalim državama u EU-u tek se prebrojava materijalna šteta koja je nastala velikim požarima, no kod nas katastrofalne posljedice koje vatra ostavlja ljetna su svakodnevica. Ove godine posebice jer su vezane uz periode dugotrajne suše koje utječu na pojavu požara znatno češće i brojnije nego inače. Prema izvješću o požarima Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS) o požarima u 2021. godini na razini EU opožareno je 500 566 ha površine i to većinom u periodu srpnja i kolovoza.

Također, opožarene su i zaštićena Natura 2000 područja sa gotovo 1/5 udjela (102 568 ha) u opožarenim površinama.

S obzirom na količinu i intenzitet požara Europski informacijski sustav za šumske požare predviđa da bi ova godina mogla biti čak i gora od 2017 godina koja drži neslavni rekord godine sa najvećom opožarenom površinom u Europi ikada.

Međutim, bitno je naglasiti da promjene u globalnom okolišu ne idu na ruku smanjenju broja požara jer povećanjem temperature i sušnih perioda u budućnosti se može računati na povećanje izazova u gospodarenju rizikom od nastanka požara na određenom području. Bitno je stoga posebnu pažnju posvetiti kvalitetnom planiranju okoliša te nabavci i prostornom rasporedu opreme za gašenje požara – upozorava prvi hrvatski doktor za drveće Fran Poštenjak.

U ovim požarima najviše stradavaju crnogorične vrste stabala, iako ni bjelogorica nije pošteđena pogotovo degradirani stadiji makije.

Svakako možemo razdijeliti ugroženost vrsta ovisno o ekološkim (ponajviše klimatskim) osobinama prostora. U panonskom dijelu najugroženije vrste su smreka i borovi (crni i bijeli bor), u dinarskom području, iako kao rijetka pojava, požar najviše šteti smreci, borovima i jeli. Mediteran možemo podijeliti na submediteranski i eumediteranski dio. U oba područja pojava šumskih požara nije rijetkost dapače oni su sastavni elementi navedenih prostora kada nastanu prirodnim putem. U submediteranu najviše stradavaju kulture crnog bora i horizontalnog čempresa dok na području eumediterana su gotovo podjednako ugrožene crnogorične sastojine i kulture (osobito alepski, brucijski, dalmatinski crni, primorski bor, a najmanje pinija te horizontalni i vertikalni čempres, borovice) i uglavnom degradacijski stadiji sastojina vazda zelene bjelogorice (crnika, oštrika divlja maslina, lovor, rogač, tršlja, hudika,
mirta, zelenika, obična planika, krkavina, vrijes, bušin, ružmarin, kadulja, smilje – analizira Fran Poštenjak, mladi poduzetnik iz Jastrebarskog i vlasnik tvrtke Arboring.

Naglašava i kako u požarima ne nastaje šteta samo nad nadzemnim objektima, već stradava i površinski organski ostatak te mikroflora i fauna u tlu koja je izrazito važna za normalno kruženje materije.

Problem sa oštećenjem tla vidljiv je u brojnim primjerima pokušaja ozelenjivanja degradiranih površina a i istraživanja su pokazala da, upravo zbog nepostojanja mikroflore i mikrofaune u tlu organski ostatak- lišće i grančice, ne ulazi u proces razgradnje čime čitav sustav postaje neodrživ. Vrijeme regeneracije ovisi o vegetaciji kojom se sanira opožarena površina, samom stupnju oštećenja zemljišta prilikom i nakon požara te kvalitetom staništa, a često iznosi i nekoliko desetaka godina – ističe mladi poduzetnik Fran Poštenjak.

Najbolja zaštita od požara su planiranje i prevencija kako prostora tako i resursa za gašenje požara. Postoje učinkovita rješenja koja se mogu relativno lagano uklopiti u prostor oko naselja kako bi se smanjila ugroza ljudi i imovine od požara.

Kao jedan korak u tome je potrebno educirati ljude o karakteristikama važnijih vrsta stabla, širenju požara i važnosti šuma općenito. Primjerice, alepski bor Pinus halepensis L. kao pionirska vrsta na području Mediterana odličan je izbor, ali samo kako bi pripremio stanište za tzv. klimatogenu vegetaciju kao što su na primjer hrast crnika Quercus ilex L. ili hrast medunac Quercus pubescens Willd. Također, alepski bor sadrži dosta smole i eteričnih ulja te time lakše gori u odnosu na navedene hrastove. On spada u grupu pirofita što znači da se dobro obnavlja na staništima nakon požara, ali prilagodba kojom raspršuje češere negativno utječe na širenje požara – naglašava prvi hrvatski doktor za drveće.

Najveći problem prilikom širenja požara predstavljaju zapuštene parcele i polja preko kojih se vatra, ako se inicijalno radi o tzv. prizemnom požaru, može proširiti u krošnje stabala te tako nastaje takozvani visoki požar koji može nanijeti enormne štete ukoliko ga se ne stavi pod nazor i ugasi. Također. na požarištu je bitno čim prije izvršiti sanaciju staništa sa ciljem sprječavanja procesa površinske erozije tla te pedosferu privesti proizvodnosti i plodnosti. Drugim riječima, potrebno je čim prije uspostaviti biljni pokrov te vratiti mikofloru i mikrofaunu u tlo kako bi se nastavilo cikličko kruženje hranjiva u tlu, smatra poduzetnik i vlasnik tvrtke Arboring Fran Poštenjak.

Sam proces erozije tla izrazito je opasan jer se događa spiranje tla. Intenzitet spiranja ovisi o količini padalina, jačini udara vjetra i generalnoj orografiji terena- prvenstveno o inklinaciji kada su u pitanju padaline. Lošim izborom sadnog materijala za pošumljavanje ili lošim izborom vremena za izvođenje radova možemo anulirati sav trud i sredstva, ako se sadnice koje se posade posuše ili, ako se bačeno sjeme ispere vodom prilikom prve veće kiše. Također, orografske karakteristike terena utječu na izbor metode za sanaciju opožarenih površina. Tako je kod izrazito položenih terena isplativije rasuti sjeme dok kod je kod nagnutih terena potrebno posaditi svako novo stabalce ili grm – skreće pozornost prvi hrvatski doktor za drveće i vlasnik tvrtke Arboring iz Jastrebarskog.

Podaci brojnih istraživanja pokazuju kako je prilikom sanacije velikih opožarenih površina potrebno koristiti pionirske vrste, alepski bor Pinus halepensis na prostoru eumediterana te Pinus nigra crni bor na području submediterana, upravo zbog njihove sposobnosti brzog razvoja na takvim degradiranim staništima. Međutim, od neizmjerne je važnosti obaviti na vrijeme i prema propisima struke sve uzgojne radove koji su potrebni kako bi se izbjeglo stvaranje gorive mase u mladim sastojinama alepskog bora. Konačno, kada se ostvare uvjeti, izričito je važno izvršiti i konverziju sa klimatogenim zajednicama područja koje je izgorilo. Na taj način povećavamo otpornost šuma na požare i potičemo prirodne cikluse obnove šuma čemu bi trebali težiti te možemo dobiti šume koju su rasle na ovim prostorima davno prije nego što ih je čovjek svojim aktivnostima u velikoj mjeri uništio.

Ukoliko se radi o relativno maloj površini uz objekt, preporučljiva je sadnja bjelogoričnih vrsta koje su prisutne na prostorima a otpornije su na zapaljenje i štete od požara. Također, treba voditi brigu o krajnjim dimenzijama vrste, količini slobodnog prostora, te značajkama rasta vrste pogotovo korijena i karakteristikama staništa, ali i o potencijalnim štetnicima koji se mogu njoj javiti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Priželjkujete sunce i zatopljenje? Evo kad slijedi vremenski preokret

Objavljeno

-

By

FOTO: Saša Čuka

Pretežno oblačno je diljem Hrvatske, mjestimice ima slabe oborine u unutrašnjosti i duž Jadrana.

U nastavku petka kiše će biti češće prema večeri i to osobito u unutrašnjosti i na krajnjem jugu Jadrana. Sunčanije na sjevernom dijelu obale, no prema večeri će pojačavati bura.

subotu također još ujutro slaba kiša mjestimice na kopnu, no veći dio dana uglavnom suho. Tek ponovno navečer i u noći na nedjelju može na kopnu pasti malo kiše. Sunčanije na Jadranu.

nedjelja će suncem biti naklonjenija Jadranu, dok će na kopnu biti kiše, češće prema istoku i to u prvom dijelu dana.

Novi tjedan će biti stabilniji, očekuje se i značajniji rast temperatura, tako u ovim trenucima pokazuju prognostički materijali.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

NEUOBIČAJENO RANO / Raste broj zaraženih: “Imamo sve više i više ljudi sa simptomima”

Objavljeno

-

By

Sve je više zaraženih od gripe, a virus se počeo širiti neuobičajeno rano.

U Hrvatskoj je dosad zabilježeno više od 3700 slučajeva zaraze, od čega gotovo trećina prošli tjedan.

U usporedbi s istim razdobljem posljednjih desetak sezona , gripa je ove godine došla nekoliko tjedana ranije. Naime, u istom razdoblju prošle godine bilo je tek 180 prijava.

Većina zaraženih su predškolci i školarci, a najviše dijagnoze gripe je na području Splitsko-dalmatinske županije.

“Vidimo jedan porast gripe, ali to je i očekivano jer je zimski period. Dolazi sve hladnije vrijeme, ljudi se druže u zatvorenim prostorima, a znamo da se gripa vrlo lako širi. Mi imamo sve više i više ljudi sa simptomima, pa je bilo i više testiranja. Možda se manje ljudi cijepilo nego lani, ali to nije ništa što je za ovaj period godine nezamislivo”, rekla je Dijana Mayer iz HZJZ-a, a piše Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Vikend će biti sunčan i bez oborina, ali s ulaskom u prosinac se sve mijenja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Vikend će obilježiti mirnije i povoljnije vremenske prilike. Do ponedjeljka ćemo biti pod utjecajem povišenog tlaka zraka, dok se ciklona nad južnim Sredozemljem postupno premješta prema istoku.

Subotnje jutro će u zapadnim krajevima početi s djelomičnom vedrinom, ponegdje i uz maglu, a temperatura će se spustiti lagano ispod nule. Prema istoku zemlje zadržavat će se više oblaka, pa će ondje jutarnje vrijednosti biti oko ili malo iznad nule. U pojedinim dijelovima Slavonije još može pasti slaba kiša ili susnježica.

Postupno razvedravanje

Na obali će puhati umjerena bura i tramontana, dok će u Velebitskom kanalu lokalno još biti jakih, pa i vrlo jakih udara. Malo više oblaka očekuje se tek na širem području Dubrovnika. Na Jadranu će temperature biti od oko 4 °C na sjeveru i u unutrašnjosti Dalmacije do 9 °C na krajnjem jugu.

Tijekom poslijepodneva u središnjim i sjeverozapadnim krajevima postupno razvedravanje, uz prevladavajuće sunčano vrijeme. Vjetar će oslabjeti, a temperatura će biti slična kao dan ranije, oko 7 °C.

Na istoku zemlje naoblaka će se polako smanjivati, najsporije u područjima uz Dunav. Oborina više neće biti, ali će ostati hladno – većinom između 4 i 6 °C.

U Dalmaciji pretežno sunčano, ponegdje i vedro. Bura i tramontana nastavit će slabjeti, što će donijeti nešto ugodnije uvjete – svježe, ali ne i neugodno, s temperaturama od oko 11 °C u unutrašnjosti do 13–14 °C uz obalu i na otocima.

Jugo na ulasku u prosinac

Na sjevernom Jadranu obilje sunca i vedrine, uz tek povremene oblake nad gorjem. Bura će biti sve slabija, premda podno Velebita još može biti ponekih jačih udara, ali rjeđe nego ranije. Temperatura uz obalu između 12 i 14 °C, a u gorju oko 5 do 7 °C, prneosi RTL.

Kraj tjedna i mjeseca donosi stabilno i mirno vrijeme, uz još malo hladnija jutra i dosta sunca. Početak prosinca, međutim, donosi više oblaka i češću maglu, ponajprije u ponedjeljak i utorak. U Gorskoj Hrvatskoj prevladavat će oblačnije, uz povremenu slabu kišu ili rosulju. Od utorka će jutra biti nešto blaža, a dnevne temperature ovisit će o tome koliko se dugo magla zadrži.

Nedjelja na Jadranu protječe pretežno sunčano i mirno. Ulaskom u prosinac sve će češće puhati umjereno jugo. Naoblačenje će prvo zahvatiti riječko područje, a kasnije će promjenjive naoblake i povremene slabe oborine biti moguće duž većeg dijela obale. Temperature će pritom lagano rasti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu