Connect with us

Svijet

Svjetska banka: Rat u Ukrajini dovest će do najvećeg rasta cijena u 50 godina

Objavljeno

-

Rat u Ukrajini će dovesti do „najvećeg šoka u cijenama roba“ od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, upozorila je Svjetska banka.

U novoj prognozi, Svjetska banka navodi da će poremećaji uzrokovani sukobom u Ukrajini pridonijeti ogromnom porastu cijena za dobra od prirodnog plina pa sve do pšenice i pamuka. 

Porast cijena „počinje imati velike ekonomske i humanitarne posljedice,“ rekao je za BBC jedan od autora izvješća, Peter Nagle, dodajući da „kućanstva diljem svijeta osjećaju krizu životnog standarda.“  

„Pogotovo smo zabrinuti zbog najsiromašnijih kućanstava jer ona veliki dio svojih primanja troše na hranu i režije i prema tome su posebno ranjivi u ovom trenutku,“ kaže Nagle, viši ekonomist u Svjetskoj banci.  

Što s cijenama energenata?

Cijene energenata porast će više za 50 posto, što će se odraziti na računima za kućanstva i kompanije, kaže Svjetska banka.  

Najveći porast doživjet će cijena prirodnog plina u Europi, koja će narasti više nego dvostruko. Prognozira se da će cijene pasti sljedeće godine i 2024., ali čak i tada će ostati 15 posto više nego što su bile lani. 

To znači, kaže Svjetska banka, da smo od najnižih cijena u travnju 2020. do najviših u ožujku ove godine vidjeli „najveći porast cijena energenata u 23 mjeseca od eksplozije cijena nafte 1973., kada su cijene skočile zbog napetosti na Bliskom istoku. 

Također, očekuje se da će cijene nafte ostati na višim razinama 2024. Barel Brent Crude nafte stajat će u prosjeku sto dolara ove godine, što će dovesti do raširene inflacije.  

Rusija proizvodi otprilike 11 posto svjetskih zaliha nafte, što ju čini trećim najvećim proizvođačem, ali izvješće kaže da će „poremećaji  uzrokovani ratom imati dugoročne negativne posljedice“, jer sankcije znače da strane kompanije napuštaju zemlju i pristup tehnologiji postaje ograničen. 

Iz Rusije trenutno dolazi 40 posto kompletne opskrbe plinom za Europu i 27 posto nafte, ali europske vlade poduzimaju korake da postanu neovisni o ruskim energentima. Zbog toga su narasle globalne cijene, jer jača potražnja za opskrbom iz drugih zemalja.  

Cijena pšenice srušit će sve rekorde  

Prognoza Svjetske banke također upozorava da će poskupjeti hrana. UN-ov indeks cijena hrane već sad pokazuje da su one na najvećoj razini otkad je počelo mjerenje prije 60 godina.  

Cijena pšenice skočit će za 42.7 posto i dosegnuti najvišu cijenu ikad, mjereno u dolarima. Drugi značajni porasti biti će 33.3 posto za ječam, 20 posto za soju, 29.8 posto za ulja i 41.8 posto za piletinu. Ova povećanja posljedica su drastičnog pada izvoza iz Ukrajine i Rusije.  

Prije početka rata, te dvije zemlje bile su zaslužne za 28.9 globalnog izvoza pšenice prema podacima JP Morgana, kao i za 60 posto svjetske opskrbe suncokretovim uljem – ključnim sastojkom u mnogo vrsta procesuirane hrane – prema podacima S&P Globala. 

Cijene sirovina, uključujući gnojiva, metale i minerale, također će porasti. Cijene drva, čaja i riže su među rijetkima koje bi trebale pasti. 

„Pšenica je jedan od poljoprivrednih proizvoda koji je najteže zamijeniti,“ kaže istraživanje Američke banke. Istraživanje navodi da će loši vremenski uvjeti u sjevernoj Americi i Kini vjerojatno pridonijeti udaru koji je proizvelo smanjenje opskrbe iz Ukrajine, a to je nešto što će se nastaviti jer je rat poremetio proljetnu sezonu sadnje.  

I istraživanju se također navodi da je prijevoz žitarica i uljarica iz Ukrajine pao više od 80 posto zbog sukoba, a ta količina izgubljenog izvoza, tijekom godine, „jednaka je otprilike 10 dana globalne opskrbe hranom.“  

Hoće li cijene padati?

Glavni direktor Archer Daniels Midlanda, jednog od četiri najveća svjetska trgovca hranom, kaže da ne očekuje da će cijene uskoro pasti.  

Kada je ta američka tvrtka zabilježila 53 posto porasta neto zarade (ukupno 1.05 milijarde dolara) u prva tri mjeseca ove godine, Juan Luciano je rekao: „Očekujemo smanjenu opskrbu žitaricama – uzrokovanu slabom žetvom repice u Kanadi, slabu žetvu u južnoj Americi, i sada poremećajima u regiji na Crnom moru – i to će uzrokovati smanjenje na globalnom tržištu žitarica u sljedećih nekoliko godina.“  

Nagle iz Svjetske banke navodi da bi druge zemlje neko vrijeme mogle pomoći u rješavanju nedostatka uzrokovanog ratom u Ukrajini. Ipak, prognoza porasta cijena gnojiva za 60 posto ove godine znači da „ postoji stvaran rizik da će poljporivrednici početi koristiti manje gnojiva, što znači da će se urod smanjiti.“ 

Što se tiče robe općenito, izvješće Svjetske banke kaže: „Dok će cijene generalno dosegnuti vrhunac u 2022., očekuje se da će ostati više nego što je navedeno u ranijim prognozama.“  

U izvješću se dodaje da „izgledi za tržište roba jako ovise o trajanju rata u Ukrajini“ i poremećajima koje će on prouzročiti za opskrbne lance. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

NITAZEN / Nova opasna droga na tržištu: “To je najstrašnije što sam ikada doživio”

Objavljeno

-

By

Nakon što je američka vlada pokušala smanjiti opskrbu fentanilom – jednom od najsmrtonosnijih droga koja se velikom brzinom proširila svijetom – na tržištu se pojavio – nitazen. Riječ je o opioidu koji se na crnom tržištu često pojavljuje s drugim drogama. O jačini te supstancije govori činjenica da mu je teško odrediti minimalnu, sigurnu dozu.

Broj hospitaliziranih zbog trovanja opioidima znatno je porastao u Danskoj. Polovina smrtnih slučajeva kod mladih povezana je s drogom.

– Posebno nas zabrinjava povećana dostupnost opioida. Mogu se kupiti online ili na kioscima, kaže Niels Sandoe iz Nacionalnog odbora za zdravstvo Danske.

Opioidi spadaju u skupinu lijekova protiv bolova koji otupljuju središnji živčani sustav. Najpoznatiji su morfin, metadon, fentanil i tramadol.

– Da, u gradu ima mnogo onih koji ih uzimaju, kaže Kristoffer Madvig.

– Tramadol, kortizon, opioide nalazimo u autobusima, oko stražnjih sjedala. S time se nismo susretali prije ove zime, kaže vozač autobusa Brian Plagborg.

Među konzumentima je i sve više mlađih maloljetnika. 

– Vidim to kao velik problem u Danskoj, posebno ovdje u Esbjergu, kaže student Omar Damić.

No nije Danska iznimka. Više od 100 smrtnih slučajeva u proteklih devet mjeseci prijavljeno je u Velikoj Britaniji i to od uzimanja opioida zvanih nitazen. Lijek je toliko jak da mu je teško odrediti čak i minimalnu sigurnu dozu. U prosjeku svaka tri tjedna nitazen odnese jedan mladi život. Nudi se na raznim društvenim platformama. Liječnici smatraju da vlada presporo reagira na brzo širenje tih opojnih lijekova. 

– Agencija za kriminal kaže da se proizvodi u ilegalnim kineskim laboratorijima odakle stiže u Ujedinjeno Kraljevstvo. Mislim da je stanje gore nego što to pokazuju brojevi, kaže dr. Judith Yates.

Nitazeni su se pojavili kada je vlada pokušavala smanjiti opskrbu fentanilom, koji je izazvao veliki problem u SAD-u. Na tržište nerijetko dolazi pomiješan s drugim drogama.

– 23. kolovoza uzeo sam nitazen… To je najstrašnije što sam ikada doživio, s čim sam se suočio. Ne bih to poželio – ni najgorem neprijatelju. Dilere nije briga za vas. Žele vaš novac. Nemojte im ga dati. Vaš život vrijedi više od vrećice koju plaćate £10 funti, kaže bivši ovisnik Matt Perry.

Jedna od posljedica te nove droge može se vidjeti na ulicama koje su prepune ovisnika, kao što je to bio slučaj i kod fentanila.

– Neke rane idu duboko, sve do kostiju. Ponekad ima i crva i sličnog. Kada si toliko ovisan ne znaš da je to na tebi. Nisi svjestan što se događa s tvojim tijelom, kaže Colleen iz udruge za pomoć ovisnicima “Savage Sisters”.

Proizvodnja opioida je jeftina i jednostavna i lako se transportira u SAD. Američki državni tajnik Antony Blinken ovaj je tjedan u Kini pokušao s kineskim ministrom javne sigurnosti dogovoriti zajedničke mjera kojima bi se zaustavio izvoz narkotika u SAD.

 
Nastavi čitati

Svijet

Nova cijena maslinova ulja šokirala i veterane industrije: “Ovo nije normalno”

Objavljeno

-

By

Nestašica tekućeg zlata – maslinova ulja – podigla je njegovu cijenu na rekordnu razinu, potaknula val kriminala i gurnula cijelu industriju u krizu.

Nagli porast cijena maslinova ulja posljednjih mjeseci zaprepastio je potrošače, ali i veterane u toj industriji. Ekstremni vremenski uvjeti kumovali su padu proizvodnje maslinova ulja u južnoj Europi posljednjih godina, posebice u mediteranskim zemljama poput Španjolske, Italije i Grčke.

Španjolska, koja proizvodi više od 40 posto svjetskog maslinova ulja obično proizvede između 1,3 i 1,5 milijuna tona od svake žetve. Međutim, u 2022./2023. uspjela je uzgojiti samo 666 tisuća tona. Neki tržišni igrači očekuju da je Španjolska u sezoni 2023./2024. proizvesti između 830 i 850 tisuća tona ulja, prenosi tportal.hr.

Cijena ekstradjevičanskog maslinova ulja u španjolskoj Andaluziji od 19. travnja iznosi 7,8 eura po kilogramu (Mintecov referentni indeks), što je mali pad u odnosu na ožujak kad je cijena iznosila nešto više od osam eura. Rekordno visoka cijena zabilježena je pak u siječnju – 9,2 eura – otkad iz mjeseca u mjesec polako pada.

Cijene moraju ići gore

Kiša u ožujku i travnju dala je malo optimizma u proizvodnji španjolskih maslina, ali analitičari kažu da će sve manje rezerve maslinova ulja tržišta vjerojatno držati na rubu zbog iznenadnih skokova cijena u nadolazećim mjesecima.

‘Najviše nas brine ukupna ponuda. Cijene trenutačno padaju, ali na kraju će ljudi morati početi kupovati. A kad kupujete u vremenima smanjene ponude, cijene moraju ići gore’, rekao je analitičar Kyle Holland iz Minteca za CNBC.

Vito Matielli iz Rabobanka pak kaže da u 20 godina praćenja sektora maslinova ulja nije vidio ništa ni blizu recentne volatilnosti cijena. “Ovo nije normalno. No da bismo imali jasniju sliku, trebamo pričekati do kraja lipnja. Ipak, kiša u ožujku bila je pozitivan signal”, rekao je.

Helena Bennett, voditeljica klimatskih politika u nezavisnom think tanku Green Alliance UK, nedvosmisleno je pripisala rekordni skok cijena maslinova ulja klimatskim promjenama.

I drugi usjevi u problemu

“Najveći svjetski izvoznik maslinova ulja, Španjolska, prepolovila je svoju proizvodnju zbog suše i ekstremnih vrućina, povećavajući njegovu cijenu (na njezinu ishodištu!) za 112 posto od 2022.”, rekla je Bennett na X-u.

“To se događa i s drugim usjevima. Maslinovo ulje danas, sve ostalo uskoro”, dodala je.

A s rastom cijena maslinova ulja, Španjolsku je zapljusnuo i val krađa tekućeg zlata.

Supermarketi u Španjolskoj početkom ožujka objavili su da u većinskom dijelu zemlje najčešće krade maslinovo ulje, piše The Financial Times. Glavni krivci su navodno kriminalne skupine koje ciljaju na glavni prehrambeni artikl za preprodaju na crnom tržištu.

U kolovozu prošle godine približno 50.000 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja ukradeno je iz jedne od španjolskih uljara u regiji Cordoba, prema izvješćima lokalnih medija. Ukradeno maslinovo ulje tada je procijenjeno na više od 420 tisuća eura.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ptičja gripa izbila kod krava. Objavljeno koje grupe ljudi su u najvećem riziku od infekcije

Objavljeno

-

By

unsplash

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena u srijedu je priopćila da radi na jačanju federalnih smjernica za testiranje odgovora javnog zdravstva u slučaju da se epidemija ptičje gripe kod krava proširi i među ljudima.

Državni zdravstveni laboratoriji poslali su “oko 25” ljudskih uzoraka CDC-u na referentno testiranje usred trenutačne epidemije. Prati se više od 100 radnika na farmama krava. Dužnosnici su odbili odgovoriti na pitanja o tome gdje se nalaze nadzirani radnici, rekavši samo da dužnosnici “slijede stado” zaraženih krava, prenosi Politico.

“Rizik da od jednog ili dva sporadična slučaja postane nešto od međunarodnog značaja nije beznačajan”, rekao je Nirav Shah, glavni zamjenik direktora CDC-a, na događaju Vijeća za vanjske odnose u srijedu. “Svi smo vidjeli kako se virus može proširiti svijetom prije nego što je javno zdravstvo uopće imalo priliku pokrenuti se. To je rizik i moramo ga imati na umu.”

Savezni dužnosnici rekli su da agencije rade na podizanju “široke svijesti” o trenutnim rizicima za ljude, koji su i dalje “niski” usred epidemije među kravama i pticama. “Ali postoje određene skupine ljudi koje su u većem riziku od infekcije i koje bi trebale poduzeti mjere opreza”, rekao je Demetre Daskalakis, ravnatelj CDC-ovog Nacionalnog centra za imunizaciju i respiratorne bolesti.

Te skupine uključuju proizvođače mlijeka i radnike na mliječnim farmama, osobito zbog zabrinutosti da se virus asimptomatski širi među kravama.

No i dalje su veliki izazovi testiranja ljudi, uključujući poljoprivrednike koji su bili u kontaktu sa zaraženom stokom.

Federalni režim testiranja do sada je kasnio, nakon što je virus među mliječnim kravama identificiran prije više od mjesec dana i vjerojatno se širio mjesecima prije toga.

Daskalakis je rekao da CDC vrši nadzor i prati simptome primijećene kod pacijenata diljem zemlje te da nije pronašao nikakve neuobičajene trendove ili aktivnosti koje bi sugerirale da se ptičja gripa proširila na ljude. Potvrđeno je da se jedna osoba zarazila ptičjom gripom – teksaška mljekarka koja je pokazala simptome konjunktivitisa i koja se u međuvremenu oporavila.

CDC je objavio privremene preporuke za ljude koji su izloženi riziku od izlaganja, uključujući radnike na farmama i u klaonicama, kao i preporuke za državne i lokalne zdravstvene službenike o tome kako spriječiti izlaganje i uočiti simptome.

Izbijanje epidemije

Vjeruje se da su divlje ptice bile prvi izvor zaraze. Međudržavno kretanje krava od tada je proširilo virus među 36 poznatih stada goveda u devet saveznih američkih država. Dužnosnici Bidenove administracije žure kako bi osigurali da se epidemija ne pretvori u još jednu pandemiju, dok pokušavaju ograničiti ekonomski udarac američkom mliječnom sektoru.

Savezni dužnosnici također su u srijedu rekli da je FDA provela daljnje testiranje na 201 uzorku mlijeka koji su u početku bili pozitivni na čestice ptičje gripe, uključujući u pasteriziranim maloprodajnim mliječnim proizvodima poput svježeg sira i kiselog vrhnja. FDA nije pronašla nove fragmente živog virusa, rekli su dužnosnici, potvrđujući svoju procjenu da je zaliha pasteriziranog mlijeka u SAD-u sigurna. Ponovili su prethodna upozorenja o rizicima pijenja sirovog mlijeka.

USDA je testirala najmanje 2000 potencijalno zaraženih goveda i očekuje povećanje broja testiranja jer provodi saveznu naredbu koja zahtijeva testiranje mliječnih goveda prije njihovog međudržavnog prijevoza.

Zabrinutost oko sigurnosti zaliha govedine u SAD-u mogla bi brzo izazvati komplikacije u trgovini. Kolumbija je već ograničila uvoz američke govedine, navodeći kao razlog širenje ptičje gripe u mliječnim stadima. No trgovačke skupine poput National Cattlemen’s Beef Association pripisale su taj potez politici, ističući da SAD trenutno ne dopušta uvoz kolumbijske govedine.

Službenici USDA-e nastojali su umiriti trgovinske partnere, napominjući “robusni sustav nadzora” za bolesti životinja koji pomaže u održavanju sigurne opskrbe hranom za “domaća i međunarodna tržišta”, rekao je glasnogovornik Allan Rodriguez u izjavi.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu