Connect with us

Svijet

Svjetska banka: Rat u Ukrajini dovest će do najvećeg rasta cijena u 50 godina

Objavljeno

-

Rat u Ukrajini će dovesti do „najvećeg šoka u cijenama roba“ od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, upozorila je Svjetska banka.

U novoj prognozi, Svjetska banka navodi da će poremećaji uzrokovani sukobom u Ukrajini pridonijeti ogromnom porastu cijena za dobra od prirodnog plina pa sve do pšenice i pamuka. 

Porast cijena „počinje imati velike ekonomske i humanitarne posljedice,“ rekao je za BBC jedan od autora izvješća, Peter Nagle, dodajući da „kućanstva diljem svijeta osjećaju krizu životnog standarda.“  

„Pogotovo smo zabrinuti zbog najsiromašnijih kućanstava jer ona veliki dio svojih primanja troše na hranu i režije i prema tome su posebno ranjivi u ovom trenutku,“ kaže Nagle, viši ekonomist u Svjetskoj banci.  

Što s cijenama energenata?

Cijene energenata porast će više za 50 posto, što će se odraziti na računima za kućanstva i kompanije, kaže Svjetska banka.  

Najveći porast doživjet će cijena prirodnog plina u Europi, koja će narasti više nego dvostruko. Prognozira se da će cijene pasti sljedeće godine i 2024., ali čak i tada će ostati 15 posto više nego što su bile lani. 

To znači, kaže Svjetska banka, da smo od najnižih cijena u travnju 2020. do najviših u ožujku ove godine vidjeli „najveći porast cijena energenata u 23 mjeseca od eksplozije cijena nafte 1973., kada su cijene skočile zbog napetosti na Bliskom istoku. 

Također, očekuje se da će cijene nafte ostati na višim razinama 2024. Barel Brent Crude nafte stajat će u prosjeku sto dolara ove godine, što će dovesti do raširene inflacije.  

Rusija proizvodi otprilike 11 posto svjetskih zaliha nafte, što ju čini trećim najvećim proizvođačem, ali izvješće kaže da će „poremećaji  uzrokovani ratom imati dugoročne negativne posljedice“, jer sankcije znače da strane kompanije napuštaju zemlju i pristup tehnologiji postaje ograničen. 

Iz Rusije trenutno dolazi 40 posto kompletne opskrbe plinom za Europu i 27 posto nafte, ali europske vlade poduzimaju korake da postanu neovisni o ruskim energentima. Zbog toga su narasle globalne cijene, jer jača potražnja za opskrbom iz drugih zemalja.  

Cijena pšenice srušit će sve rekorde  

Prognoza Svjetske banke također upozorava da će poskupjeti hrana. UN-ov indeks cijena hrane već sad pokazuje da su one na najvećoj razini otkad je počelo mjerenje prije 60 godina.  

Cijena pšenice skočit će za 42.7 posto i dosegnuti najvišu cijenu ikad, mjereno u dolarima. Drugi značajni porasti biti će 33.3 posto za ječam, 20 posto za soju, 29.8 posto za ulja i 41.8 posto za piletinu. Ova povećanja posljedica su drastičnog pada izvoza iz Ukrajine i Rusije.  

Prije početka rata, te dvije zemlje bile su zaslužne za 28.9 globalnog izvoza pšenice prema podacima JP Morgana, kao i za 60 posto svjetske opskrbe suncokretovim uljem – ključnim sastojkom u mnogo vrsta procesuirane hrane – prema podacima S&P Globala. 

Cijene sirovina, uključujući gnojiva, metale i minerale, također će porasti. Cijene drva, čaja i riže su među rijetkima koje bi trebale pasti. 

„Pšenica je jedan od poljoprivrednih proizvoda koji je najteže zamijeniti,“ kaže istraživanje Američke banke. Istraživanje navodi da će loši vremenski uvjeti u sjevernoj Americi i Kini vjerojatno pridonijeti udaru koji je proizvelo smanjenje opskrbe iz Ukrajine, a to je nešto što će se nastaviti jer je rat poremetio proljetnu sezonu sadnje.  

I istraživanju se također navodi da je prijevoz žitarica i uljarica iz Ukrajine pao više od 80 posto zbog sukoba, a ta količina izgubljenog izvoza, tijekom godine, „jednaka je otprilike 10 dana globalne opskrbe hranom.“  

Hoće li cijene padati?

Glavni direktor Archer Daniels Midlanda, jednog od četiri najveća svjetska trgovca hranom, kaže da ne očekuje da će cijene uskoro pasti.  

Kada je ta američka tvrtka zabilježila 53 posto porasta neto zarade (ukupno 1.05 milijarde dolara) u prva tri mjeseca ove godine, Juan Luciano je rekao: „Očekujemo smanjenu opskrbu žitaricama – uzrokovanu slabom žetvom repice u Kanadi, slabu žetvu u južnoj Americi, i sada poremećajima u regiji na Crnom moru – i to će uzrokovati smanjenje na globalnom tržištu žitarica u sljedećih nekoliko godina.“  

Nagle iz Svjetske banke navodi da bi druge zemlje neko vrijeme mogle pomoći u rješavanju nedostatka uzrokovanog ratom u Ukrajini. Ipak, prognoza porasta cijena gnojiva za 60 posto ove godine znači da „ postoji stvaran rizik da će poljporivrednici početi koristiti manje gnojiva, što znači da će se urod smanjiti.“ 

Što se tiče robe općenito, izvješće Svjetske banke kaže: „Dok će cijene generalno dosegnuti vrhunac u 2022., očekuje se da će ostati više nego što je navedeno u ranijim prognozama.“  

U izvješću se dodaje da „izgledi za tržište roba jako ovise o trajanju rata u Ukrajini“ i poremećajima koje će on prouzročiti za opskrbne lance. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Nakon ciklone Éowyn, dolazi novi polarni val: Kad stiže i što očekivati?

Objavljeno

-

By

eumetsat

Polarni vrtlog, ciklona bomba, prizemna mlazna struja, mlazna struja brzine 400 km/h nad Atlantikom, snijeg na Floridi, polarna hladnoća u Americi, temperaturni maksimumi u Australiji – sve nabrojano opisuje trenutačno vrijeme na Zemlji. Naš meteorolog Bojan Lipovšćak objašnjava što se događa u atmosferi i prognozira kakvo nas vrijeme čeka narednih dana.

U atmosferi Zemlje pojave su međusobno povezane i slijede jedna drugu predvidivim redoslijedom. Danas ciklona na polarnoj fronti Éowyn, imenovali su ju meteorolozi irske i britanske meteorološke službe, prelazi preko zelenog otoka i nastavlja svoj put prema jugozapadu Škotske uz udare vjetra od rekordnih 183 km/h koliko je izmjereno na postaji Mace Head upet ujutro. Srednja brzina vjetra je 135 km/h.

Prema klasifikaciji Saffir–Simpson ljestvice koja se primjenjuje na tropske ciklone – uragane ciklona na polarnoj fronti Éowyn bila bi ciklona klase 2. Do sad nije zaživjela klasifikacija ciklona polarne fronte pa ovaj podatak navodimo samo za usporedbu.

Brzine vjetra u cikloni Éowyn usporedive su s brzinom udara orkanskih zimskih bura na Jadranu kada na udare vjetar zapuše i do 165 km/h.

Prizemni tlak zraka u središtu ciklone naglo pada. Ako je pad tlaka veći od 24 hPa u roku od 24 sata onda u meteorološkoj terminologiji govorimo o eksplozivnom razvoju ciklone te se upotrebljava i termin ciklona bomba. Éowyn u potpunosti zadovoljava taj naziv, pad tlaka u središtu ciklone bio je i veći od 50 hPa u 24 sata.

Polarna fronta – zona sukoba i razdvajanja polarnog hladnog zraka i toplog zraka umjerenih geografskih širina kolijevka je rođenja Éowyn.

Hladna zračna masa prodrla je iz polarnih širina nad američko kopno sve do Meksičkog (u novogovoru Američkog) zaljeva uzrokujući usput i obilan snijeg tako da se snježna granica spustila na jug do Floride. Nailaskom na toplo more Atlantika na mjestu sukoba toplog i hladnog zraka dolazi do pojave vala – vrtloga koji se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere uz polarnu frontu povezana je polarna mlazna struja koja na visini od 10 do 12 km iznad tla struji od zapada prema istoku brzinom od 200 do 260 km/h. Zbog jakog prodora polarnog hladnog zraka nad američko kopno došlo je do ubrzanja mlazne struje te ona trenutačno nad Atlantikom puše brzinom do 390 km/h. Mlazna struja pospješuje razvoj prizemne ciklone.

Nakon Éowyn novi val na polarnoj fronti razvija se nad zapadnim Atlantikom te prognoziramo da će za tri do četiri dana, kao nova razvijena ciklona, doputovati do zapadne obale Europe. Ovaj puta mjesto nailaska na europsko kopno bit će južnije te će zahvatiti sjevernu obalu Portugala, Biskajski zaljev i obalu Francuske.

 
Nastavi čitati

Svijet

Italija priprema povratak na nuklearnu energiju

Objavljeno

-

Italija namjerava do kraja 2027. godine dovršiti plan kojim bi se ponovno dopustilo korištenje nuklearne energije i ukinula zabrana uvedena prije gotovo 40 godina, potvrdio je ministar energetike Gilberto Pichetto Fratin u intervjuu za dnevni list Il Sole 24 Ore.

Nuklearne elektrane zabranjene su u Italiji nakon referenduma 1987. i 2011. godine, a vlada sada radi na propisima koji bi dokinuli zabranu upotrebom novih tehnologija za nuklearnu energiju. Mali i sofisticirani modularni reaktori mogli bi pomoći u dekarbonizaciji najvećih zagađivača okoliša u talijanskoj industriji, uključujući proizvodnju čelika, stakla i pločica, smatraju u vladi premijerke Giorgije Meloni.

“Italija je spremna ponovo koristiti nuklearnu energiju, a ta ključna odluka neće zamijeniti obnovljive izvore, već će ih nadopuniti i osigurati uravnotežen i održiv energetski miks”, rekao je ministar Fratin. Prvi nacrta zakona bit će dostavljen vladi na usvajanje unutar iduća dva tjedna, dodao je Fratin.

Talijanska državna tvrtka upravlja nuklearnim elektranama u Španjolskoj
Italija procjenjuje da bi 11 posto udjela nuklearne energije u energetskom miksu smanjilo troškove dekarbonizacije gospodarstva do sredine stoljeća za 17 milijardi eura. U energetskom i klimatskom planu (PNIEC) njezin udio procijenjen je na do 22 posto, napominje ministar energetike.

Italija je sačuvala ključno stručno znanje u nuklearnom sektoru. Državna energetska tvrtka Enel upravlja nuklearnim elektranama u Španjolskoj, a energetska kompanija Eni ulaže u projekt razvoja reaktora nuklearne fuzije u Sjedinjenim Državama.

Italija je pregovara s nekoliko kompanija, uključujući američku energetsku grupu Westinghouse i francuski EDF, koji bi mogli preuzeti ulogu mogućih partnera državnoj tvrtki u gradnji sofisticiranih nuklearnih reaktora. Enel, Ansaldo i proizvođač oružja Leonardo rade pak na uspostavi državne tvrtke za gradnju nuklearnih reaktora.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusija odbacuje ideju o mirovnim snagama NATO-a u Ukrajini

Objavljeno

-

By

Rusija je u četvrtak odbacila ideju da zemlje članice NATO saveza šalju mirovne snage u Ukrajinu u slučaju sporazuma o primirju u rusko-ukrajinskom ratu, upozorivši da bi takav potez mogao dovesti do “nekontrolirane eskalacije”. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da je zamisao posve neprihvatljiva za Rusiju. Na brifingu za medije, komentirala je nedavne izjave britanskog premijera Keira Starmera i njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa da bi njihove zemlje mogle poslati vojnike za mirovne snage u Ukrajini.

Pistorius je u intervjuu za novine 18. siječnja rekao da će Njemačka, najveći partner NATO-a u Europi, “očito imati ulogu za odigrati” te da će se o tom pitanju pravovremeno raspravljati.

Starmer pak je dva dana ranije kazao da Britanija razmatra ideju o mirovnim snagama s drugim saveznicima te dodao “da će odigrati svoju ulogu u potpunosti”.

Rusija tvrdi da je otvorena za dijalog s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je rekao da namjerava brzo okončati rat.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se želi sastati s Trumpom, u utorak je rekao da je najmanje 200.000 europskih mirovnih snaga potrebno kako bi se spriječio novi ruski napad nakon bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu