Connect with us

Hrvatska

Smanjuje se cijena police osiguranja HZZO-a za cijepljene dodatnom dozom?

Objavljeno

-

Dva milijuna doza cjepiva protiv COVID-19 na zalihama je spremno za primjenu jer 900 tisuća Hrvata čeka na treću, dodatnu dozu, a ocijeni li epidemiološka struka potrebnim i četvrtu dozu za starije i kronične bolesnike, ima dovoljno cjepiva za sve, obavijestili su danas iz Ministarstva zdravlja.

U Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, još oko pola milijuna osoba između 30 i 55 godina starosti koje bi trebale primiti dodatnu, treću dozu cjepiva protiv COVID-19. Dodamo li tome i one starije od 55 godina, kojih je oko 400 tisuća, hrvatskim liječnicima i epidemiolozima ostaje docijepiti oko 900 tisuća građana.

Pandemija još nije završena

U našoj se zemlji među stručnjacima još razmatra potreba za cijepljenjem četvrtom dozom, odnosno drugom dodatnom dozom kojom bi se dodatno ojačala otpornost organizma od zaraze nekom od varijanti virusa COVID-19, kako su to počeli primjenjivati u Sjedinjenim Američkim Državama ili Izraelu. Iskustva u tim zemljama, u Izraelu, na primjer, koje su provele istraživanje o učinkovitosti četvrte, odnosno druge dodatne doze, pokazuju znatno veću spremnost organizma da se odupre zarazi ili njenim težim oblicima, posebno potrebi hospitalizacije, a najznačajnija je prednost bitno smanjena smrtnost zaraženih osoba. Kada bismo se vodili tim podacima, u Hrvatskoj bi se četvrtom dozom moglo cijepiti oko 860 tisuća građana starijih od 60 godina.

Hrvatska Vlada, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo osigurali su dovoljne količine svih vrsta cjepiva za hrvatske građane. Na zalihama je oko dva milijuna doza cjepiva što pokriva sve navedene moguće potrebe. Smanjeno zanimanje građana za cijepljenje, osobito dolaskom proljeća i poboljšanjem epidemiološke slike, implicira da će dio nabavljenog cjepiva ostati neiskorišten. Dio je doniran drugim državama, a minimalan dio u odnosu na ukupne količine uništen je zbog isteka roka trajanja s obzirom na složenost procesa donacije koji uključuje za poseban transport i skladištenje, a rok trajanja cjepiva je relativno kratak. No, napominjemo da radi o vrlo malom gubitku u odnosu na 5.220.878 utrošenih doza.

Međutim, epidemiolozi upozoravaju da pandemija zaraze COVID-19 još uvijek nije završena bez obzira što su brojevi zaraženih osoba, ne samo u Hrvatskoj, već i u mnogim drugim zemljama u značajnom opadanju, posebno teži pojavni oblici zaraze, pa stoga podsjećaju građane i dalje na potrebu pridržavanja epidemioloških mjera radi čuvanja od zaraze, ali i dodatnog cijepljenja kao najučinkovitijeg načina zaštite. Posebno se to odnosi na osobe starije životne dobi te one koji imaju teže oblike kroničnih bolesti, od onkoloških, kardiovaskularnih, dijabetesa i drugih koje im inače otežavaju normalno životno funkcioniranje.

“I dalje prijeti opasnost od virusa”

Hrvatski zavod za javno zdravstvo uskoro pokreće novu nacionalnu kampanju za cijepljenje protiv COVID-19 kojom želi potaknuti građane da zaštite svoje zdravlje od težih oblika oboljenja. Tim povodom počet će emitiranje video spota u elektronskim medijima i na društvenim mrežama kojim podsjećaju sve da je važno zaštiti se od zaraze, a time ujedno pružiti sigurnost i svojoj okolini.

“Ne bi nas smjeli zavarati aktualni trendovi u zarazi od COVID-19 koji su znatno povoljniji nego prijašnjih tjedana, jer i dalje prijeti opasnost od virusa i njegovih mutirajućih varijanti kao i mogućnosti težih oblika bolesti, posebno među starijom i zdravstveno ranjivijom populacijom”, ističe ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak i dodaje da je upravo to glavni razlog zašto je važno da su u Hrvatskoj osigurane dovoljne količine svih vrsta cjepiva protiv COVID-19, te da su građanima stalno na raspolaganju mogućnosti primarnog cijepljenja ili docjepljivanja kod liječnika obiteljske medicine ili u zavodima za javno zdravstvo diljem Hrvatske.

“Troškove zdravstvenog sustava, bolničkog liječenja, naknada za bolovanja i izolacije tijekom epidemije brojimo u milijardama kuna, pa je svaka preventiva i zaštita od zaraze, osim čuvanja vlastitog i tuđeg zdravlja, izravni doprinos zdravstvenom proračunu naše zemlje”, kaže ministar zdravstva Vili Beroš i dodaje da se razmišlja o omogućavanju dodatnog financijskog poticaja za sve osiguranike cijepljene dodatnom dozom i to kroz smanjenje cijene police osiguranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

“Također, protekle dvije godine epidemije dodatno su naglasile potrebu jačanja osobne odgovornosti prema zdravlju, stoga, razgovaramo o uvođenju ciljanih sistematskih pregleda prema dobnim skupinama kojima želimo prevenirati i na vrijeme otkriti razvoj bolesti te potaknuti građane na što aktivniju ulogu u brizi za vlastito zdravlje”, ističe ministar Beroš dodajući da svaka kuna uložena u prevenciju zaraze višestruko će se vratiti u naš zdravstveni, ali i ukupni državni proračun. „Ono što ima još veću vrijednost i ne iskazuje se brojkama jest zdravlje naših građana, sačuvani životi i poboljšanje kvalitete življenja,” – zaključuje ministar zdravstva Vili Beroš.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je zemlja u koju bi Hrvati najradije selili. Analitičar: “To ne čudi. Više je razloga”

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Otkako je 2013. godine primljena u Europsku uniju, iz Hrvatske je iselilo više od 400 tisuća ljudi. Velika većina njih iselila je iz ekonomskih razloga, zbog kvalitentijih i bolje plaćenih poslova te uvjeta rada.

Uz Njemačku i Austriju, zemlje u koje su Hrvati najviše iseljavali i prije ulaska u EU i na europsko tržište rada, privlačnom zemljom za život i rad postala je i Irska.

Trend iseljavanja iz Hrvatske vjerojatno neće jenjavati još neko vrijeme. U međuvremenu je otpočeo i trend useljavanja u Hrvatsku s masovnijim dolaskom ekonomskih migranata iz azijskih zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, Filipina… Godina 2022. bila je prva u kojoj je zabilježen pozitivan migracijski saldo jer je u Hrvatsku uselilo više ljudi, nego što je iselilo.

Hrvati bi najradije u Austriju

Američki poslovni portal Remitly svojedobno je objavio kartu najpopularnijih zemalja za Europljane koji žele seliti u inozemstvo, a na temelju Googleovih podataka o najčešće unošenim pojmovima prilikom pretraživanja vezanih uz posao i preseljenje.

Prema tim podacima, Hrvati ne bi išli daleko trbuhom za kruhom – najradije bi u Austriju. Austrija je najpoželjnija i Slovencima. Za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sjevernu Makedoniju nema podataka.

Remitly.com

“Tamo možemo i u dnevne migracije”

Komentirajući nam taj podatak, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da pri tom odabiru važnu ulogu igra geografski faktor.

“Austrija, posebno Beč, ali i drugi gradovi, tradicionalno su proglašavani najboljim mjestima za život. U gradovima poput Beča, Salzburga, Klagenfurta i Graza nudi se puno radnih mjesta, a blizu su nam. Austrija omogućava i dnevne migracije jer iz sjevernih dijelova Hrvatske do Austrije treba tek sat-dva vožnje. Osim toga, Austrija je u smislu konkurentnosti i kvalitete života jedna od vodećih zemalja u svijetu, en samo u Europi. Privlačnost Austrije Hrvatima ima, osim geografskih i ekonomskih i svoje kulturološke i povijesne razloge”, smatra Novotny.

Njemačka najpopularnija, sjevernjaci bi na jug

Inače, Njemačka je očekivano najpopularnija zemlja za preseljenje, kao što je i očekivano da je njena popularnost najveća u zemljama istočne Europe i Balkana – Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj. Doduše, Njemačka je prvi izbor i Švicarcima koji bi, ako baš moraju sići stepenicu niže sa svog životnog standarda, odabrali zemlju koja im je po tome najsličnija. Također, Nijemcima, Austrijancima i Talijanima prvi izbor je Švicarska.

Francuzima, Belgijancima, Ircima i Britancima prvi izbor za preseljenje je bogata prekomorska Kanada. S druge strane, stanovnicima bogatih zemalja hladnog sjevera – Nizozemske, Švedske i Finske prvi izbor je na toplom jugu – Španjolska.

“Kod njih je standard visok pa je njihov izbor uvjetovan klimatskim razlozima”, napominje Novotny.

Velika Britanija nije omiljeno mjesto

Zanimljivo je da niti u jednoj europskoj zemlji prvi izbor za preseljenje nije Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ono tradicionalno “usisava” mnogo useljenika. Razlog tomu Novotny dijelom vidi u britanskim posebnostima poput vožnje lijevom stranom i drugačijeg stila života, ali i u klimi koja mnogima ne odgovara.

“Troškovi života vrlo su visoki i čitav je niz razloga zašto Velika Britanija nije baš omiljeno mjesto za život. Mislim da je brexit tek manjim dijelom razlog tomu”, kazao je Novotny.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu