Connect with us

Hrvatska

Smanjuje se cijena police osiguranja HZZO-a za cijepljene dodatnom dozom?

Objavljeno

-

Dva milijuna doza cjepiva protiv COVID-19 na zalihama je spremno za primjenu jer 900 tisuća Hrvata čeka na treću, dodatnu dozu, a ocijeni li epidemiološka struka potrebnim i četvrtu dozu za starije i kronične bolesnike, ima dovoljno cjepiva za sve, obavijestili su danas iz Ministarstva zdravlja.

U Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, još oko pola milijuna osoba između 30 i 55 godina starosti koje bi trebale primiti dodatnu, treću dozu cjepiva protiv COVID-19. Dodamo li tome i one starije od 55 godina, kojih je oko 400 tisuća, hrvatskim liječnicima i epidemiolozima ostaje docijepiti oko 900 tisuća građana.

Pandemija još nije završena

U našoj se zemlji među stručnjacima još razmatra potreba za cijepljenjem četvrtom dozom, odnosno drugom dodatnom dozom kojom bi se dodatno ojačala otpornost organizma od zaraze nekom od varijanti virusa COVID-19, kako su to počeli primjenjivati u Sjedinjenim Američkim Državama ili Izraelu. Iskustva u tim zemljama, u Izraelu, na primjer, koje su provele istraživanje o učinkovitosti četvrte, odnosno druge dodatne doze, pokazuju znatno veću spremnost organizma da se odupre zarazi ili njenim težim oblicima, posebno potrebi hospitalizacije, a najznačajnija je prednost bitno smanjena smrtnost zaraženih osoba. Kada bismo se vodili tim podacima, u Hrvatskoj bi se četvrtom dozom moglo cijepiti oko 860 tisuća građana starijih od 60 godina.

Hrvatska Vlada, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo osigurali su dovoljne količine svih vrsta cjepiva za hrvatske građane. Na zalihama je oko dva milijuna doza cjepiva što pokriva sve navedene moguće potrebe. Smanjeno zanimanje građana za cijepljenje, osobito dolaskom proljeća i poboljšanjem epidemiološke slike, implicira da će dio nabavljenog cjepiva ostati neiskorišten. Dio je doniran drugim državama, a minimalan dio u odnosu na ukupne količine uništen je zbog isteka roka trajanja s obzirom na složenost procesa donacije koji uključuje za poseban transport i skladištenje, a rok trajanja cjepiva je relativno kratak. No, napominjemo da radi o vrlo malom gubitku u odnosu na 5.220.878 utrošenih doza.

Međutim, epidemiolozi upozoravaju da pandemija zaraze COVID-19 još uvijek nije završena bez obzira što su brojevi zaraženih osoba, ne samo u Hrvatskoj, već i u mnogim drugim zemljama u značajnom opadanju, posebno teži pojavni oblici zaraze, pa stoga podsjećaju građane i dalje na potrebu pridržavanja epidemioloških mjera radi čuvanja od zaraze, ali i dodatnog cijepljenja kao najučinkovitijeg načina zaštite. Posebno se to odnosi na osobe starije životne dobi te one koji imaju teže oblike kroničnih bolesti, od onkoloških, kardiovaskularnih, dijabetesa i drugih koje im inače otežavaju normalno životno funkcioniranje.

“I dalje prijeti opasnost od virusa”

Hrvatski zavod za javno zdravstvo uskoro pokreće novu nacionalnu kampanju za cijepljenje protiv COVID-19 kojom želi potaknuti građane da zaštite svoje zdravlje od težih oblika oboljenja. Tim povodom počet će emitiranje video spota u elektronskim medijima i na društvenim mrežama kojim podsjećaju sve da je važno zaštiti se od zaraze, a time ujedno pružiti sigurnost i svojoj okolini.

“Ne bi nas smjeli zavarati aktualni trendovi u zarazi od COVID-19 koji su znatno povoljniji nego prijašnjih tjedana, jer i dalje prijeti opasnost od virusa i njegovih mutirajućih varijanti kao i mogućnosti težih oblika bolesti, posebno među starijom i zdravstveno ranjivijom populacijom”, ističe ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak i dodaje da je upravo to glavni razlog zašto je važno da su u Hrvatskoj osigurane dovoljne količine svih vrsta cjepiva protiv COVID-19, te da su građanima stalno na raspolaganju mogućnosti primarnog cijepljenja ili docjepljivanja kod liječnika obiteljske medicine ili u zavodima za javno zdravstvo diljem Hrvatske.

“Troškove zdravstvenog sustava, bolničkog liječenja, naknada za bolovanja i izolacije tijekom epidemije brojimo u milijardama kuna, pa je svaka preventiva i zaštita od zaraze, osim čuvanja vlastitog i tuđeg zdravlja, izravni doprinos zdravstvenom proračunu naše zemlje”, kaže ministar zdravstva Vili Beroš i dodaje da se razmišlja o omogućavanju dodatnog financijskog poticaja za sve osiguranike cijepljene dodatnom dozom i to kroz smanjenje cijene police osiguranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

“Također, protekle dvije godine epidemije dodatno su naglasile potrebu jačanja osobne odgovornosti prema zdravlju, stoga, razgovaramo o uvođenju ciljanih sistematskih pregleda prema dobnim skupinama kojima želimo prevenirati i na vrijeme otkriti razvoj bolesti te potaknuti građane na što aktivniju ulogu u brizi za vlastito zdravlje”, ističe ministar Beroš dodajući da svaka kuna uložena u prevenciju zaraze višestruko će se vratiti u naš zdravstveni, ali i ukupni državni proračun. „Ono što ima još veću vrijednost i ne iskazuje se brojkama jest zdravlje naših građana, sačuvani životi i poboljšanje kvalitete življenja,” – zaključuje ministar zdravstva Vili Beroš.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: Polaganje vozačkog ispita u Hrvatskoj je najteže na svijetu, ali i najskuplje

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Polaganje vozačkog ispita često je vrlo stresan proces, no gledajući globalno, za neke je on teži nego za druge.

Drugim riječima, u nekim dijelovima svijeta ti su testovi nešto lakši, a to u kombinaciji s financijskim troškovima testova može olakšati vozačima u određenim zemljama dobivanje dozvole.

Ali gdje je na svijetu najlakše naučiti voziti? Promatrajući troškove ispita, kao i njihovu težinu i dob u kojoj smijete voziti, stranica Zutobi je napravila rang-listu zemalja u svijetu u kojima je najlakše, ali najteže naučiti voziti, kao i koji su troškovi za dobivanje vozačke dozvole.

Zemlje u kojima je najlakše položiti vozači ispit

1. Meksiko

Sjesti za volan u Meksiku nevjerojatno je jednostavno iz više razloga. Prvo, u velikom dijelu zemlje zakonski ne morate polagati praktični ispit da biste dobili dozvolu, samo teoretski ispit. Štoviše, prije 2018. testa uopće nije bilo.

Drugi razlog je taj što legalno možete voziti s 15 godina u Meksiku, što je najmlađa dob od većine zemalja koje vam ne dopuštaju da vozite prije 18.

2. Katar

Najmlađa dob u kojoj možete legalno voziti u Kataru je zapanjujuće niska, sa samo četrnaest godina, što je gotovo pola desetljeća manje od svjetskog prosjeka. Povrh toga, cijena vozačkog ispita u Kataru iznosi 30 funti (35 eura), što je manje od polovice globalnog prosjeka od 75 funti (88 eura).

Cestovni ispit u Kataru uključuje i teorijski i praktični dio.

3. Latvija 

Latvija je europska zemlja u kojoj je najlakše naučiti voziti, a treća je zemlja u svijetu po kojoj je najlakše sjesti za volan. Test u Latviji košta samo 26 funti (30 eura), što je jeftinije od Meksika i Katara, ali njihova minimalna dob za vožnju je starija od 16 godina.

4. Sjedinjene Američke Države

Baš kao u Latviji, dob od koje možete voziti u SAD-u je 16 godina (iako nekolicina država ima malo drugačije zakone), a kao i u svih pet najlakših zemalja za polaganje vozačkog ispita, nisu potrebni sati nastave prije izlaska na ispit.

Cijena testa u SAD-u nešto je niža od svjetskog prosjeka i iznosi 116 dolara (97 eura).

5. Kanada

Treća sjevernoamerička nacija u prvih pet najlakših za dobivanje vozačke dozvole na globalnoj razini je Kanada. Ukupna ocjena Kanade od 6,93 samo je 0,02 iza SAD-a zbog neznatno više cijene testa koji je skuplji za 14 funti (16 eura).

Zutobi

Zemlje u kojima je najteže položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Naša je zemlja prema ovome istraživanju završila na neslavnom prvom mjestu zemalja u kojoj je najteže položiti vozački ispit. Kao razlog navode skupe i stroge uvjete koji zahtijevaju veliku količinu učenja i praćenja da bi se položili.

Također navode da prosječan broj sati potreban za dobivanje vozačke dozvole iznosi 85 sati, a zakonska je obveza imati te sate prije nego uopće možete pristupiti ispitu.

Ipak, moramo napomenuti kako je minimalan broj sati koje kandidati moraju proći za B kategoriju u hrvatskim autoškolama iznosi 65, što se odnosi na 30 sati teorije i 35 sati vožnje. Za svaki pad ispita potrebno je dodatno odvoziti još minimalno 3 sata, što brojku od 85 sati čini jako nategnutom.

Hrvati također moraju predočiti više liječničkih uvjerenja i potrošiti oko 930 funti (1085 eura) da polože sve ispite i dobiju dozvolu.

2. Brazil

Prije nego što možete polagati cestovni ispit u Brazilu, zakonski ste obavezni sudjelovati u 60 sati nastave, 45 teoretskih i 15 praktičnih sati na cesti. Brazilski zakoni također nalažu da kandidati moraju proći prekomjerne liječničke preglede, poput psihološkog testa prije nego što im se dopusti vožnja.

Ukupni trošak svih ovih testova u prosjeku iznosi oko 213 funti (248 eura), a svi ti čimbenici u kombinaciji čine Brazil drugom zemljom u kojoj je najteže postati vozač.

3. Mađarska

Mađarska je treća zemlja gdje je najteže sjesti za volan. Mađari koji žele položiti ispit moraju proći očni i liječnički pregled, a zatim pohađati nastavu od najmanje 58 sati prije nego što mogu pristupiti testu.

S vedrije strane, oni mogu dobiti dozvolu godinu dana ranije od većine zemalja, a troškovi su relativno niski.

4. Bahrein

Bahrein je četvrta najteža zemlja za vožnju. Budući vozači moraju položiti medicinski, teorijski i na kraju praktični ispit. Povrh toga, moraju imati 18 godina da počnu voziti, a ispit stoji 361 funtu (420 eura).

5. Crna Gora 

Na visokom petom mjestu našla se i susjedna Crna Gora koja ima deveti najskuplji vozački ispit sa 239 funti (278 eura), a povrh toga zahtijevaju liječnički i oftalmološki pregled prije testiranja. Tek tada 18-godišnji budući vozači mogu pristupiti teoretskom radu i praktičnom vozačkom ispitu.

Zutobi

Zemlje u kojima je najjeftinije položiti vozački ispit

Mlađi ljudi u društvu uglavnom su oni s najnižim prihodima i najmanjom ušteđevinom, pa je stoga trošak polaganja vozačkog ispita veliki faktor u tome koliko je lako doći do vozačke dozvole.

1. Pakistan

Pakistanski vozački ispit je nevjerojatno jeftin, zapravo, cijena je manja od 200 PKR (1,20 eura). Osim što su cjenovno pristupačni, testovi su navodno nevjerojatno laki i stoga zemlja ima visoku stopu prolaznosti.

2. Indija

S druge strane granice, u Indiji, polaganje vozačkog ispita gotovo je jednako jeftino kao kod susjeda. Također, kao i u Pakistanu, test je nevjerojatno jednostavan s visokom stopom prolaznosti.

3. Vijetnam

Još jedna azijska nacija završava tri najjeftinije zemlje za polaganje vozačkog ispita, budući da u Vijetnamu košta samo 2 funte (2,30 eura). Vijetnamski test se sastoji od 450 pitanja u teorijskom dijelu, a zatim kratkog praktičnog testa.

Zemlje u kojima je najskuplje položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Hrvatska je zauzela i prvo mjesto kada je u pitanju cijena vozačkih ispita. Hrvati moraju u prosjeku platiti 824 funte (960 eura) više od većine zemalja.

2. Malezija

Malezijski vozački ispit je vrlo temeljit i stoga vrlo skup, zahtijeva od kandidata da polože teorijske i praktične ispite. Povrh toga, Malezijci moraju provesti 33 sata na nastavi.

Iako je ukupna cijena od 505 funti (588 eura) 400 funti (466 eura) niža od Hrvatske, još uvijek je dovoljno skupa da ih svrstamo na drugo mjesto.

3. Andora

Sićušna pirinejska kneževina Andora treća je najskuplja država u kojoj se može polagati vozački ispit, s ukupnom cijenom od nešto više od 400 funti (466 eura). Budući da je Andora tako mala, svi se testovi odvijaju jedan dan u tjednu u istom ispitnom centru.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

SUPERIZBORNA GODINA / Što sve trebate znati o izlasku na izbore 17. travnja

Objavljeno

-

By

Izbori za Zastupnike u Hrvatski Sabor održat će se kao što je poznato u srijedu 17. travnja. Državno izborno povjerenstvo napravilo je iskorak u educiranju birača o izborima za Hrvatski Sabor. 

Bira se 151 zastupnik

Potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva Josip Salapić kazao je u HTV-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” kako se već dugo u javnosti spominje kako je ova 2024. superizborna godina.

Prvo će se održati izbori biranja zastupnica i zastupnika u Hrvatski sabor. Bira se 151 zastupnik u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj.

Po 14 zastupnica ili zastupnika po svakoj izbornoj jedinici. U XI izbornoj jedinici biramo predstavnike u Hrvatskom saboru iz dijaspore, i to tri zastupnika po Ustavu.

U XII. izbornoj jedinici, odnosno to je lista nacionalnih manjina i bira se osam zastupnica, odnosno zastupnika.

– Ukupno kako smo rekli bira se 151 zastupnik, poručio je Salapić. Nakon Parlamentarnih izbora slijede izbori za Europski parlament, koji će se održati 9. lipnja, a onda dolaze i predsjednički izbori.

Educirano više od četiri tisuće budućih birača

Salapić je rekao kako izborna kampanja traje cijelo vrijeme, više nema one klasične kampanje od dva tjedna.

Državno izborno povjerenstvo mora osigurati svakom hrvatskom biraču da svoj glas može ostvariti.

Slabija izlaznost na izborima nije samo trend u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama Europske unije.

Na prošlim izborima za Hrvatski sabor izlaznost je bila oko 45 posto. A na prošlim izborima za Europski parlament izašlo je samo 29 posto birača. DIP želi osvijestiti birače, posebice one mlađe, koji će prvi put izaći na birališta.

Provodili su kampanju “I moj glas je bitan” u završnim razredima srednjih škola.

Tim putem je educirano više od četiri tisuće budućih birača, kako bi potaknuli i ostale birače da izađu na izbore DIP je napravio devet kratkih videouradaka. 

Gdje naći upute za sve hrvatske birače

Državno izborno povjerenstvo, kao i Ministarstvo pravosuđa i uprave na svojim internet stranicama objavili su upute za sve hrvatske birače.

Na stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave mogu provjeriti Registar birača, odnosno upisnik.

– Ako netko od birača ima nevažeću osobno iskaznicu, onda po automatizmu neće biti upisan u Registar birača na biračkom mjestu, već će se morati tada obratiti nadležnom tijelu županije, koje vodi Registar birača, ili putem sustava E-građani da bi to svoje pravo ostvarili, naglasio je Salapić.

Ako će se birač na dan izbora zateći izvan mjesta prebivališta, deset dana prije izbora treba napraviti privremeni upis na biračko mjesto svoga grada. 

Rad u biračkim odborima 

U Registru birača je upisano tri milijuna i 600 tisuća birača, podijeljenih u 10 izbornih jedinica.

Za rad na izborima važni su i birački odbori, za Parlamentarne izbore ima ih sedam tisuća a 70 000 ljudi radi na izbornim procesu.

Ako netko želi raditi u biračkom odboru treba se obratiti Izbornom povjerenstvu nadležne Izborne jedinice, deset je članova biračkih odbora, osam je stranačkih, a dva su neovisna.

Izbori za dijasporu se održavaju 16. i 17. travnja. 

Može li se glasati putem pošte ili interneta?

Dan izbora, 17. travnja, srijeda je neradni dan. I tako se treba gledati.

Ako će neke trgovine i raditi, svakom biraču, odnosno biračici treba osigurati njegovo izborno pravo da može glasati.

Može li se glasati putem pošte ili interneta?

Salapić je istaknuo kako Hrvatska još uvijek nema mogućnosti glasanja putem pošte ili internerta.  

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest banaka: Na Veliki petak neće biti dostupna jedna usluga

Objavljeno

-

By

Banke su poslale važnu obavijest za sve koji misle plaćati račune na Veliki petak, 29. ožujka.

A ta važna obavijest je da je petak, 29. ožujka, neradni dan za sustav provođenja međubankovnih platnih transakcija u eurima.

“Međubankovni nacionalni nalozi u eurima i prekogranični nalozi u eurima zadani 29. ožujka će biti zaprimljeni na izvršenje s valutom sljedećeg radnog dana, a to je utorak, 2. travnja. Hitne naloge u eurima treba provesti najkasnije u četvrtak do 16 sati”, upozoravaju u Zagrebačkoj banci.

No, to neće imati nikakvog utjecaja na izvršenje plaćanja između računa koji se vode u istoj banci, kao što neće imati ni utjecaja na plaćanja platnim karticama i podizanje gotovine na bankomatima, doznajemo u Hrvatskoj narodnoj banci.

Podizanje gotovine i plaćanje karticama

“Dakle, građani će na Veliki petak moći bez problema podizati gotovinu na bankomatima i plaćati platnim karticama”, ističu u HNB-u.

Instant nacionalni nalozi bit će provedeni na Veliki petak, 29. ožujka, uz uvjet da je banka primatelja članica EuroNKSInst sustava te da je zadan putem direktnih kanala kao pojedinačni nalog iznosa do 100.000 eura, prenosi Danica.hr.

U HNB-u tumače kako su banke sudionice sustava EuroNKSInst Addiko, BKS bank AG, HPB, Istarska banka Umag, Partner banka, PBZ i Zagrebačka banka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu