Hrvatska
Božinović: Najgora faza rata tek dolazi, aktiviran je broj 114
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je da je do danas u Hrvatsku stiglo više od 8300 izbjeglica iz Ukrajine.
“Hrvatska je odlučno reagirala, no prateći ono što se dešava na terenu, sigurno je da ćemo morati računati s raznim posljedicama i za obične građane, jer, nažalost, najgora faza rata tek dolazi”, rekao je Božinović nakon sastanka Međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine.
“Mi se u Europi suočavamo s humanitarnim pitanjem par exellance. Tisuće ljudi, deseci tisuća napuštaju Ukrajinu…tako da možemo očekivati povećani broj dolazaka u sve članice EU pa tako i u Hrvatsku…danas smo prešli brojku od 8300, brojevi se povećavaju, no, ono što u svakom slučaju želimo postići i na čemu inzistiramo od prvog dana to je transparentnost onoga što radimo i što ćemo raditi u perspektivi”, naglasio je.
“Naš pristup od prvog dana je bio sveobuhvatan”
Naša je namjera, kaže, i kroz prezentaciju web stranice “Hrvatska za Ukrajinu” pokazati da je naš pristup od prvog dana bio sveobuhvatan i da smo nastojali predvidjeti sve sa čime ćemo se morati nositi.
Raspisali smo već i javne pozive za oko 10 tisuća smještajnih jedinica diljem Hrvatske. Sve što radimo bit će u svakom trenutku dostupno javnosti i otvoreno vašim pitanjima, dodao je.
“Želimo da ljudi koji dolaze i prošli su kalvariju, da budu zbrinuti na način koji pokazuje svu empatiju koju hrvatski čovjek ima prema ratnim stradalnicima. To ne uključuje samo smještaj i prehranu, već i školski sustav, ulazak na tržište rada, socijalni sustav…
Ovaj status privremene zaštite omogućava brzu integraciju, što je najbolji način da se ljudi čim prije stabiliziraju s obzirom na strukturu. Stiglo nam je oko 40 posto žena i 40 posto djece, ostalo su muškarci”, kazao je.
“Svima će pripasti oko 2500 kuna jednokratne pomoći”, rekao je ministar.
Najgora faza rata tek dolazi, prema onome što se može čuti. Pojačavat će se pritisak na Europu, na tri fronta: energetska sigurnost, troškovi za obranu i treće je pitanje prihvata izbjeglica.
Hrvatska se mora pripremati na scenarij da će se ljudi zadržati dulje nego što su njihove želje i nego što su bila prva predviđanja organizacija koje se bave ovom problematikom.
Naša je namjera danas pokazati da je naš pristup od prvog dana bio sveobuhvatan, da smo uspjeli predvidjeti sve ono s čime ćemo se morati nositi.
Danas smo prešli brojku od 8300 izbjeglica. Vidite kako se ti brojevi povećavaju.
U svakom slučaju, sve što želimo postići i na čemu inzistiramo je transparentnost.
S jedne strane, tu su sve službe, sve institucije, koje koordinirano pristupaju ovom pitanju, a moramo voditi računa i o strateškom pristupu koje ne može biti jako precizno.
Pomoć koju sada u prvom redu komisija daje je državama koje su države prvog ulaska, a Hrvatska to nije. Možemo računati da će najveći broj onih Ukrajinaca koji dođu tu, vjerojatno će se tu i zadržati, koliko dugo, to ne znamo. Kad govorimo o fondovima, ovakvu situaciju nitko nije očekivao. Morat će se naći novac u EU u nekim drugim izvorima. O tome će se razgovarati i kod nas i na razini Europe.
Olakšat ćemo i građanima koji žele ustupiti svoje nekretnine Ukrajincima.
Cilj nam je da što više ljudi bude u tim pojedinačnim smještajima diljem Hrvatske. Na interaktivnoj karti ćete moći vidjeti kako smo to postavili.
Prvi ljudi koji su došli išli su kod rodbine ili poznatih… U zadnje vrijeme nam se povećava dio koji ide u zajedničke smještaje.
Od prvog trenutka radimo s realnim i primjerenim pristupom. I prilagođen je najvećoj humanitarnoj krizi u Europi od 2. svjetskog rata.
Raspisali smo već i javne pozive za oko 10 tisuća smještajnih jedinica diljem Hrvatske. Sve što radimo bit će u svakom trenutku dostupno javnosti i otvoreno vašim pitanjima.
Mislim da Hrvatska ide od samog starta par koraka naprijed. Želimo se organizirati financijski i logistički.
Želimo da ljudi koji dolaze i prošli su kalvariju, da budu zbrinuti na način koji pokazuje svu empatiju koju hrvatski čovjek ima prema ratnim stradalnicima. To ne uključuje samo smještaj i prehranu, već i školski sustav, ulazak na tržište rada, socijalni sustav… Ovaj status privremene zaštite omogućava brzu integraciju, što je najbolji način da se ljudi čim prije stabiliziraju s obzirom na strukturu. Stiglo nam je oko 40 posto žena i 40 posto djece, ostalo su muškarci.
Najvažnije je da zbrinemo tu djecu.
U pripremi je izmjena zakona o socijalnoj skrbi. Svima će pripasti oko 2500 kuna jednokratne pomoći.
Mislim da sam rekao sve što sam htio reći uvodno.
Stranica koju objavljujemo bit će i na ukrajinskom jeziku.
Stranica je na hrvatskom i na ukrajinskom jeziku, ali različite su. Hrvatska nudi odgovore Hrvatima na pitanja o tome koje su nam naši građani postavljali.
Ukrajinska inačica web stranice je sadržajem isključivo fokusirana na Ukrajince koji su se uputili prema Hrvatskoj. Ovo je web stranica – hrvatskazaukrajinu.gov.hr
Oformljen je jedinstveni broj 114 – za sve informacije.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







