Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je da je do danas u Hrvatsku stiglo više od 8300 izbjeglica iz Ukrajine.

“Hrvatska je odlučno reagirala, no prateći ono što se dešava na terenu, sigurno je da ćemo morati računati s raznim posljedicama i za obične građane, jer, nažalost, najgora faza rata tek dolazi”, rekao je Božinović nakon sastanka Međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine.

“Mi se u Europi suočavamo s humanitarnim pitanjem par exellance. Tisuće ljudi, deseci tisuća napuštaju Ukrajinu…tako da možemo očekivati povećani broj dolazaka u sve članice EU pa tako i u Hrvatsku…danas smo prešli brojku od 8300,  brojevi se povećavaju, no, ono što u svakom slučaju želimo postići i na čemu inzistiramo od prvog dana to je transparentnost onoga što radimo i što ćemo raditi u perspektivi”, naglasio je.

“Naš pristup od prvog dana je bio sveobuhvatan”

Naša je namjera, kaže, i kroz prezentaciju web stranice “Hrvatska za Ukrajinu” pokazati da je naš pristup od prvog dana bio sveobuhvatan i da smo nastojali predvidjeti sve sa čime ćemo se morati nositi.

Raspisali smo već i javne pozive za oko 10 tisuća smještajnih jedinica diljem Hrvatske. Sve što radimo bit će u svakom trenutku dostupno javnosti i otvoreno vašim pitanjima, dodao je.

“Želimo da ljudi koji dolaze i prošli su kalvariju, da budu zbrinuti na način koji pokazuje svu empatiju koju hrvatski čovjek ima prema ratnim stradalnicima. To ne uključuje samo smještaj i prehranu, već i školski sustav, ulazak na tržište rada, socijalni sustav…

Ovaj status privremene zaštite omogućava brzu integraciju, što je najbolji način da se ljudi čim prije stabiliziraju s obzirom na strukturu. Stiglo nam je oko 40 posto žena i 40 posto djece, ostalo su muškarci”, kazao je.

“Svima će pripasti oko 2500 kuna jednokratne pomoći”, rekao je ministar.

Najgora faza rata tek dolazi, prema onome što se može čuti. Pojačavat će se pritisak na Europu, na tri fronta: energetska sigurnost, troškovi za obranu i treće je pitanje prihvata izbjeglica.

Hrvatska se mora pripremati na scenarij da će se ljudi zadržati dulje nego što su njihove želje i nego što su bila prva predviđanja organizacija koje se bave ovom problematikom. 

Naša je namjera danas pokazati da je naš pristup od prvog dana bio sveobuhvatan, da smo uspjeli predvidjeti sve ono s čime ćemo se morati nositi.

Danas smo prešli brojku od 8300 izbjeglica. Vidite kako se ti brojevi povećavaju.

U svakom slučaju, sve što želimo postići i na čemu inzistiramo je transparentnost.

S jedne strane, tu su sve službe, sve institucije, koje koordinirano pristupaju ovom pitanju, a moramo voditi računa i o strateškom pristupu koje ne može biti jako precizno.

Pomoć koju sada u prvom redu komisija daje je državama koje su države prvog ulaska, a Hrvatska to nije. Možemo računati da će najveći broj onih Ukrajinaca koji dođu tu, vjerojatno će se tu i zadržati, koliko dugo, to ne znamo. Kad govorimo o fondovima, ovakvu situaciju nitko nije očekivao. Morat će se naći novac u EU u nekim drugim izvorima. O tome će se razgovarati i kod nas i na razini Europe.

Olakšat ćemo i građanima koji žele ustupiti svoje nekretnine Ukrajincima.

Cilj nam je da što više ljudi bude u tim pojedinačnim smještajima diljem Hrvatske. Na interaktivnoj karti ćete moći vidjeti kako smo to postavili.

Prvi ljudi koji su došli išli su kod rodbine ili poznatih… U zadnje vrijeme nam se povećava dio koji ide u zajedničke smještaje.

Od prvog trenutka radimo s realnim i primjerenim pristupom. I prilagođen je najvećoj humanitarnoj krizi u Europi od 2. svjetskog rata.

Raspisali smo već i javne pozive za oko 10 tisuća smještajnih jedinica diljem Hrvatske. Sve što radimo bit će u svakom trenutku dostupno javnosti i otvoreno vašim pitanjima.

Mislim da Hrvatska ide od samog starta par koraka naprijed. Želimo se organizirati financijski i logistički.

Želimo da ljudi koji dolaze i prošli su kalvariju, da budu zbrinuti na način koji pokazuje svu empatiju koju hrvatski čovjek ima prema ratnim stradalnicima. To ne uključuje samo smještaj i prehranu, već i školski sustav, ulazak na tržište rada, socijalni sustav… Ovaj status privremene zaštite omogućava brzu integraciju, što je najbolji način da se ljudi čim prije stabiliziraju s obzirom na strukturu. Stiglo nam je oko 40 posto žena i 40 posto djece, ostalo su muškarci.

Najvažnije je da zbrinemo tu djecu.

U pripremi je izmjena zakona o socijalnoj skrbi. Svima će pripasti oko 2500 kuna jednokratne pomoći.

Mislim da sam rekao sve što sam htio reći uvodno.

Stranica koju objavljujemo bit će i na ukrajinskom jeziku.

Stranica je na hrvatskom i na ukrajinskom jeziku, ali različite su. Hrvatska nudi odgovore Hrvatima na pitanja o tome koje su nam naši građani postavljali.

Ukrajinska inačica web stranice je sadržajem isključivo fokusirana na Ukrajince koji su se uputili prema Hrvatskoj. Ovo je web stranica – hrvatskazaukrajinu.gov.hr

Oformljen je jedinstveni broj 114 – za sve informacije.