Connect with us

Svijet

Velika analiza BBC-ja: Kakva je opasnost od nuklearnog oružja?

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Putin u nedjelju je naredio vojsci da “snage za odvraćanje” – koje uključuju i rusko nuklearno naoružanje – podignu u “poseban stupanj borbene spremnosti.” Ali što to točno znači?

Po zapadnjačkim analitičarima, odgovor na to pitanje je teško dati. Britanski dužnosnici kažu da se formulacija koju je Putin upotrijebio ne uklapa u njima poznate stupnjeve uzbune koje Rusija koristi za svoj nuklearni arsenal, piše BBC.

Neki misle da je Putin naredio podizanje stupnja s najniže razine, koja se nazive “konstantna”, na sljedeći stupanj, koji se naziva “povišena” (a iznad koje slijede još “vojna opasnost” i “potpuna”) – ali to nije sasvim sigurno. Ono što se zna jest da svaka sljedeća razina predstavlja viši stupanj spremnosti da se takva oružja upotrijebe.

Mnogi su interpretirali njegovu naredbu više kao poruku za javnost nego kao znak spremnosti da se doista upotrijebe takva oružja – za što Putin dobro zna da bi dovelo do odmazde sa zapada. Britanski ministar obrane, Ben Wallace, rekao je kako smatra da je Putinova objava bila prvenstveno “retorička.”

Međutim, to ne znači da ne postoji nikakav rizik da do toga dođe, i za očekivati je da će se mnogi pobliže pratiti razvoj situacije s nuklearnim oružjem.

Je li to novo upozorenje?
Prošli tjedan, Putin je na još više uvijen način poslao poruku drugim zemljama da ako se umiješaju u ruske planove da im prijete posljedice “kakve nikad nisu vidjele”. Većina analitičara je to protumačila kao upozorenje NATO savezu kojim je Putin poručio da se ne miješa izravno u Ukrajinu.

NATO je uvijek jasno davao do znanja da to neće učiniti, upravo uazo što savez zna da bi time ušli u direktan sukob s Rusijom koji bi onda mogao ekslairati i dovesti do nuklearnog rata. Ali poruka koju je Putin poslao u nedjelju bila je puno direktnija i javna.

Čemu novo upozorenje?
Putin je rekao da je njegov potez odgovor na “agresivne izjave”. U ponedjeljak, službeni Kremlj je objasnio da se to odnosi na izjave zapadnjačkih dužnosnika, uključujući i britansku ministricu vanjskih poslova, Liz Truss, u kojima su se spominjao potencijalan sukob s NATO savezom. Zapadnjački dužnosnici također vjeruju da je najnovije upozorenje došlo jednostavno zato što se Putin možda preračunao u slučaju Ukrajine.

Postoji mogućnost da je podcijenio na koliko jak otpor će naići na bojištu Ukrajine. A podcijenio je i spremnost Zapada da se ujedini i zajednički stane iza vrlo čvrstog odgovora u obliku sankcija. Zbog toga je prisiljen posegnuti za novim opcijama, a jedna od njih su i prijetnje.

“To je znak bijesa, frustracije, i razočaranja”, jedan nedavno umirovljeni britanski general rekao je BBC-jevom novinaru Gordonu Coreri.

Američka veleposlanica u UN-u, Linda Thomas-Greenfield, sugerirala je da ovakav jezik treba gledati kao dio Putinovog pokušaja da opravda rat u Ukrajini inzistiranjem kako nije on taj koji vrši agresiju – on je zapravo ugrožen i pokušava se obraniti.

Iz takve perspektive, podizanje nuklearne uzbune je način da se ovakva poruka naglasi za rusku javnost. Drugi način čitanja njegove izjave jest da je Putin zabrinut zbog zapadnjačkih planova da se pruži vojna pomoć Ukrajincima, te im želi poručiti da se previše ne miješaju.

Još jedno tumačenje je da je zabrinut zbog sankcija – koje je spomenuo u svojoj objavi – jer su one zamišljene da dovedu do nemira i svrgavanje vlade. Ali općenito poruka koju je poslao čini se da se svodi na upozorenje NATO savezu da ako se isti izravno uključi u sukob stvari bi mogle eskalirati.

Kolika je opasnost?
Čak i ako je Putinova prijetnja zamišljena samo kao upozorenje – a ne stvarna želja da se takva oružja upotrijebe – uvijek postoji opasnost od krive procjene, ako jedna strana krivo protumači drugu ili ako stvari izmaknu kontroli.

Jedan od razloga za zabrinutost je to što se čini da je Putin ostao izoliran i da je izgubio kontakt sa stvarnošću, jer mu bliski suradnici nisu voljni reći istinu. Neki analitičari strahuju da je Putinova moć rasuđivanja postala nepouzdana. Drugi se pak nadaju da kad bi Putin i otišao predaleko drugi nižerangirani dužnosnici bi vjerojatno odbili poslušnost i ne bi izvršili njegove naredbe. Stoga iako je opasnost od nuklearnog sukoba možda malo povišena, ona je još uvijek niska.

Kako je Zapad odgovorio?
Zapadnjačke vlade su zasad pomno pazile da ne eskaliraju situaciju niti svojim riječima niti svojim djelima. Američka vojska također ima stupnjeve pripravnosti koji se zove Defcon – a glasnogovornica Bijele kuće, Jen Psaki, u ponedjeljak je rekla kako “nema razloga” da se razina nuklearne uzbune u ovom trenutku mijenja.

Velika Britanija ima podmornice opremljene nuklearnim oružjem koje se nalaze negdje na pučini, i nije baš izgledno da bi britanski dužnosnici nešto javno rekli o tome. Čini se da je cilj zapadnjačkih dužnosnika tretirati rusku izjavu samo kao šepurenje i ne podizati tenzije uzimajući ih preozbiljno, ili poduzimajući bilo kakve postupke koji bi mogli isprovocirati ruski odgovor.

Ovo trenutno nije nuklearna kriza, i to nikako ne smije postati, kažu zapadnjački dužnosnici.

Hoće li zapad znati što Rusija radi?
Britanski ministar obrane, Ben Wallace, rekao je BBC-ju da još nije uočena nikakva promjena u realnom stanju pripravnosti ruskog nuklearnog arsenala. A izvori iz obavještajnih službi potvrđuju da će se to pomno motriti.

Za vrijeme Hladnog rata, Zapad je izgradio ogroman obavještajni aparat kojemu je cilj bio nadzor nuklearnog naoružanja pod kontrolom Moskve. Pomno se analiziralo satelite, prisluškivane komunikacije, i druge izvore, kako bi se uočili znakovi koji ukazuju na promjene ponašanja – npr. pripremu naoružanja ili posade za opremanje bombardere – koje bi dovoljno rano pružile znak za uzbunu.

Većina tih sustava je još uvijek u funkciji i Zapad će sada nastaviti motriti rusku aktivnost kako bi na vrijeme uočili bilo kakvu promjenu u ponašanju. Ali zasad nije bilo nikakvih znakova koji bi ukazali na bilo kakvu promjenu, piše BBC.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Irak uveo 15 godina zatvora za istospolne veze. SAD: To je prijetnja ljudskim pravima

Objavljeno

-

Američki State Department priopćio je da je zakon koji je usvojio irački parlament, kojim se kriminaliziraju istospolne veze, prijetnja ljudskim pravima i slobodama te da će oslabiti sposobnost Iraka da diverzificira svoje gospodarstvo i privuče strana ulaganja.

“Ovaj amandman prijeti onima koji su u najvećem riziku u iračkom društvu. Može se koristiti za ometanje slobode govora i izražavanja te za sprječavanje rada nevladinih organizacija diljem Iraka”, stoji u priopćenju State Departmenta.

Irački parlament usvojio je u subotu zakon kojim se istospolne veze kriminaliziraju uz maksimalnu zatvorsku kaznu od 15 godina, rekavši da je cilj poduprijeti vjerske vrijednosti. Zagovornici prava osudili su zakon kao najnoviji napad na LGBT zajednicu u Iraku.

 
Nastavi čitati

Svijet

Diljem Europe se pojavile krivotvorene kovanice eura, kako ih prepoznati?

Objavljeno

-

By

Pexels

U Španjolskoj je otkrivena banda krivotvoritelja kovanica eura. Osumnjičeni, redom Kinezi, puštali su kovanice u optjecaj diljem Europe. Evo kako prepoznati krivotvorene kovanice eura.

Novac kojim plaćamo samo je tiskani papir ili reljefni prešani metal. Ako plaćamo elektronski, što je sve češće, novac nije više od elektronskog podatka.

Prava vrijednost novca leži u povjerenju koje mu se ukazuje: svaka bi se osoba trebala moći pouzdati u činjenicu da papir ili metal koji drži u rukama ima točno onu vrijednost koja je na njemu otisnuta ili utisnuta.

Krivotvorenje sredstava plaćanja nanosi sveukupnu ekonomsku štetu koja pogađa sve.

Pogođeni su i oni koji su slučajno platili lažnim novcem ili ga dobiju kao sitniš: jer lažni novac se oduzima i nemate pravo na novčanu naknadu.

Država je vrlo ozbiljna kada je u pitanju krivotvorenje novca: krivotvorenje nije bagatelni prekršaj.

Velik uspjeh policije

Ovog tjedna novinske agencije su prenijele vijest kako je španjolska Policía Nacional razbila bandu krivotvoritelja za koje se tvrdi da su krivotvorene kovanice od dva eura stavljale u optjecaj diljem Europe, piše Deutsche Welle.

Uz pomoć nadnacionalne policijske organizacije EuropoI, uspjelo je razotkriti krivotvoriteljsku radionicu u glavnom gradu pokrajine Castilla-La Mancha Toledu, koja je, prema tvrdnjama policije, “najvažnije otkriće takve vrste u Europi u posljednjih deset godina”.

Banda je na europsko tržište pustila gotovo 500.000 krivotvorenih kovanica “visoke kvalitete”. Uhićeno je deset osoba, za koje se navodi da su svi kineski državljani.

Španjolska policija je priopćila kako ovaj slučaj istražuje već šest godina. Istraga je, kako navodi dpa, “bila iznimno teška i dugotrajna, ne samo zbog tajnosti unutar organizacije i zbog praktički nemogućeg praćenja krivotvorenog novca što je karakteristično za krivotvorene kovanice”.

Iako ekonomska šteta u ovom konkretnom slučaju možda i nije bila velika (pola milijuna krivotvorenih kovanica od dva eura ima samo protuvrijednost od oko milijun eura), uspjeh policije ne treba podcijeniti.

Svatko tko uspješno pušta krivotvorene kovanice u optjecaj kroz duže vremensko razdoblje, neometano, širi svoju djelatnost. Ovdje je prije svega važan psihološki aspekt mogućnosti uvjeravanja građana da je njihov novac siguran i da zadržava svoju vrijednost.

Kovanice su također relativno sigurne

Krivotvorene novčanice relativno je lako uočiti. Sigurnosne mjere koje su središnje banke poduzele su sofisticirane i one su relativno dobro poznate kako korisnicima tako i potencijalnim krivotvoriteljima.

Gotovo svi znaju za njihove “sigurnosne značajke” – sigurnosnu nit, integrirane holograme, pozadine koje se teško kopiraju, kvalitetu papira.

Ili barem misli da zna. Neki će sigurno precijeniti svoje sposobnosti. Stvari su drugačije s kovanicama jer nemaju holograme niti sigurnosne niti.

No postoje i detalji sa “sitnišem” koji krivotvoritelju često ne polazi za rukom i na koje vrijedi obratiti pozornost.

Kako prepoznati krivotvorene kovanice?

U Njemačkoj je Bundesbank odgovorna za njemačke kovanice eura. Na svojoj internetskoj stranici “Vodič za kovanice” pruža informacije o sigurnosti „sitnog novca”.

“Ne morate biti stručnjak za kovanice da biste mogli razlikovati krivotvorine od pravih kovanica”, navodi se.

Savezni bankari daju konkretne informacije o tome kako procijeniti kovanice. Za profesionalce to nije problem, jer postoji jedinstveni test za validatore kovanica u cijeloj Europi.

Naravno, laicima to ne pomaže, bankari preporučuju da se obrati pozornost na “prvi dojam”. Obično se slika novčića jasno ističe od ostatka površine novčića. Sve konture su jasno prepoznatljive.

Budite oprezni ako to nije slučaj: kod krivotvorina, slika novčića često se čini mutnom i mekom. Površina je rupičasta i ima točkice, linije ili udubljenja.

Postoji još jedna okolnost na koju svakako treba obratiti pozornost: zbog sigurnosti, ali i lakšeg prepoznavanja kovanica za slijepe osobe, rub kovanice je karakteristično zarezan.

Za razliku od krivotvorenih kovanica, na kojima je rubni natpis često samo nejasno utisnut i prekriven žljebovima na rubu kovanice, rubni natpis na pravim kovanicama od dva eura je jasno vidljiv.

Udaljenosti između pojedinačnih simbola i riječi se također razlikuju na krivotvorenim kovanicama često se razlikuju od onih na pravim kovanicama.

Trik s magnetom

No izgleda da u sjedištu Središnje banke polaze od toga da svatko sa sobom nosi magnet. Ako ste jedan od onih koji nose magnet u džepu, evo rješenja za provjeru kovanica.

Zbog posebnog sigurnosnog materijala središnji dio kovanica od jednog i dva eura je blago magnetičan, što znači da se kovanice malo privlače magnetom i padaju s magneta kada se lagano protresu.

Ali: “Vanjski prsten pravih kovanica od jednog i dva eura kao i pravih kovanica od 10, 20 i 50 centi nije magnetski”, kažu stručnjaci i dodaju: “Prave kovanice od jednog, dva i pet centi izrađene su od bakrom obloženog čelika i vrlo su magnetične.” No osim magneta, treba staviti i papirić na koji ćete zapisati sve fizikalne parametre. Tada nećete biti prevareni jer “krivotvorene kovanice od jednog i dva eura ili nisu magnetne ili su jako magnetne. Materijal prstena za kovanice često je također magnetičan”, poručuju u objašnjenju na stranici Njemačke središnje banke.

 
Nastavi čitati

Svijet

EU donosi nova pravila: Hrana koju kupujemo od 2030. više neće izgledati isto

Objavljeno

-

By

Borba protiv 190 kilograma ambalaže koju svaki građanin EU proizvede godišnje je teška i mukotrpna. Novi propis kojeg je prihvatio EP nešto mijenja, ali ne rješava sve probleme.

Želja Europskog parlamenta jest da te planine smeća kojeg stvaraju Europljani, u Njemačkoj je to čak 225 kilograma godišnje, smanji barem za 15 posto do godine 2040., piše Deutsche Welle.

Najprije su se okomili na sitnice u gastronomiji, ali i te sitnice se nakupe na više tona godišnje: zapravo besmisleno mini-pakiranje šećera, začina, ali i kečapa ili maslaca koje dobivamo u hotelima od 2030. više neće biti dopušteno ako nisu samo od čistog papira. Takvo pakiranje jest možda higijenski, ali ne samo da radi otpad, nego se i razbacuje hrana: mnogima je na primjer jedna pakirana kockica maslaca premalo, dvije previše i ostatak završi u smeću.

I u trgovinama više neće biti dozvoljeno pakiranje u plastiku voća i povrća sa sadržajem koji je manji od 1,5 kilogram. Tu su i tanke najlonske vrećice u koje se stavlja odabrana roba u trgovini, baš kao i folija kojom se omata prtljaga prije puta avionom treba postati prošlost.

Postoje iznimke

Načelno, EP želi korištenje samo obnovljive ambalaže, a eurozastupnica Delara Burkhard (SPD) je uvjerena kako će „novi europski propisi o smanjenju količine ambalaža dovesti da kanta kućnog smeća neće tako brzo biti puna“. No u ovoj teškoj borbi protiv smeća to isto tako znači da kante za mješani otpad možda neće, ali će onda biti pune kante gdje se odvaja otpad za recikliranje.

A tu je i problem čak i u slučaju neosporno ekološki prihvatljivih načina pakiranja: u Francuskoj su se digli na noge proizvođači sireva jer se ne radi samo o tradiciji, nego su uvjereni da će na primjer sir brie pravu svježinu zadržati jedino zamotan u papir – i u kutijici od drvenog furnira. Tako su ipak i u ovaj europski propis došle iznimke: drvo i vosak su izuzeti.

Još je veća neizvjesnost kod odluke Europskog parlamenta u svim članicama uvesti sustav kaucije na plastične boce. To je stara boljka u mnogim državama, jer makar potrošač plaća pristojbu za jednokratnu bocu, upravo zastrašujuća količina više nikad ne biva reciklirana, a pristojba ispada tek „kazna“ za kupljen napitak. Hoće li ikad funkcionirati sustav gdje će se za bocu kupljenu u Portugalu kaucija moći naplatiti u Rumunjskoj ili Estoniji – ostaje za vidjeti.

Kraj “vječitim kemikalijama”?

Ono što je svakako pohvalno jest odluka da se konačno reguliraju takozvane PFAS supstance, per i polifluorirani akrilni spojevi. Dugačko ime, ali maltene čarobni sastojak u tisućama varijanata ne samo prehrambene, nego i tekstilne i mnogih drugih industrija.

On čini vašu vjetrovku otpornu na kišu, stolnjak neosjetljiv na prljavštinu, vrećicu prženih krumpirića sposobnom zaustaviti mast. Nalazi se u šamponima, lakovima za nokte, kremi za brijanje, ruževima za usne, čak i „ekološke“ slamke za piće od papira ili bambusa se prepariraju PFAS-om da bi bile vodootporne.

Što je najgore, tu obitelj spojeva zovu „vječite kemikalije“ jer se izuzetno teško razgrađuju u prirodi. A isto tako je poznato kako neki od tih sastojaka imaju strukturu veoma sličnu ljudskim hormonima – i neosporno utječu na naše zdravlje: samo u Europi se 2019. procjenjuje kako je liječenje tih poremećaja koštalo najmanje šezdesetak milijardi eura.

U svakom slučaju, ovim propisom se ograničava upotreba tih spojeva: “Nove granične vrijednosti za štetne PFAS sastojke u ambalažama za hranu povećavaju i zdravstvenu zaštitu građana“, uvjerena je Burkhardt. Utoliko su svi ovi propisi „ne samo dobra vijest za okoliš, nego i za potrošače u Uniji.“

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu