Ruski predsjednik Putin u nedjelju je naredio vojsci da “snage za odvraćanje” – koje uključuju i rusko nuklearno naoružanje – podignu u “poseban stupanj borbene spremnosti.” Ali što to točno znači?

Po zapadnjačkim analitičarima, odgovor na to pitanje je teško dati. Britanski dužnosnici kažu da se formulacija koju je Putin upotrijebio ne uklapa u njima poznate stupnjeve uzbune koje Rusija koristi za svoj nuklearni arsenal, piše BBC.

Neki misle da je Putin naredio podizanje stupnja s najniže razine, koja se nazive “konstantna”, na sljedeći stupanj, koji se naziva “povišena” (a iznad koje slijede još “vojna opasnost” i “potpuna”) – ali to nije sasvim sigurno. Ono što se zna jest da svaka sljedeća razina predstavlja viši stupanj spremnosti da se takva oružja upotrijebe.

Mnogi su interpretirali njegovu naredbu više kao poruku za javnost nego kao znak spremnosti da se doista upotrijebe takva oružja – za što Putin dobro zna da bi dovelo do odmazde sa zapada. Britanski ministar obrane, Ben Wallace, rekao je kako smatra da je Putinova objava bila prvenstveno “retorička.”

Međutim, to ne znači da ne postoji nikakav rizik da do toga dođe, i za očekivati je da će se mnogi pobliže pratiti razvoj situacije s nuklearnim oružjem.

Je li to novo upozorenje?
Prošli tjedan, Putin je na još više uvijen način poslao poruku drugim zemljama da ako se umiješaju u ruske planove da im prijete posljedice “kakve nikad nisu vidjele”. Većina analitičara je to protumačila kao upozorenje NATO savezu kojim je Putin poručio da se ne miješa izravno u Ukrajinu.

NATO je uvijek jasno davao do znanja da to neće učiniti, upravo uazo što savez zna da bi time ušli u direktan sukob s Rusijom koji bi onda mogao ekslairati i dovesti do nuklearnog rata. Ali poruka koju je Putin poslao u nedjelju bila je puno direktnija i javna.

Čemu novo upozorenje?
Putin je rekao da je njegov potez odgovor na “agresivne izjave”. U ponedjeljak, službeni Kremlj je objasnio da se to odnosi na izjave zapadnjačkih dužnosnika, uključujući i britansku ministricu vanjskih poslova, Liz Truss, u kojima su se spominjao potencijalan sukob s NATO savezom. Zapadnjački dužnosnici također vjeruju da je najnovije upozorenje došlo jednostavno zato što se Putin možda preračunao u slučaju Ukrajine.

Postoji mogućnost da je podcijenio na koliko jak otpor će naići na bojištu Ukrajine. A podcijenio je i spremnost Zapada da se ujedini i zajednički stane iza vrlo čvrstog odgovora u obliku sankcija. Zbog toga je prisiljen posegnuti za novim opcijama, a jedna od njih su i prijetnje.

“To je znak bijesa, frustracije, i razočaranja”, jedan nedavno umirovljeni britanski general rekao je BBC-jevom novinaru Gordonu Coreri.

Američka veleposlanica u UN-u, Linda Thomas-Greenfield, sugerirala je da ovakav jezik treba gledati kao dio Putinovog pokušaja da opravda rat u Ukrajini inzistiranjem kako nije on taj koji vrši agresiju – on je zapravo ugrožen i pokušava se obraniti.

Iz takve perspektive, podizanje nuklearne uzbune je način da se ovakva poruka naglasi za rusku javnost. Drugi način čitanja njegove izjave jest da je Putin zabrinut zbog zapadnjačkih planova da se pruži vojna pomoć Ukrajincima, te im želi poručiti da se previše ne miješaju.

Još jedno tumačenje je da je zabrinut zbog sankcija – koje je spomenuo u svojoj objavi – jer su one zamišljene da dovedu do nemira i svrgavanje vlade. Ali općenito poruka koju je poslao čini se da se svodi na upozorenje NATO savezu da ako se isti izravno uključi u sukob stvari bi mogle eskalirati.

Kolika je opasnost?
Čak i ako je Putinova prijetnja zamišljena samo kao upozorenje – a ne stvarna želja da se takva oružja upotrijebe – uvijek postoji opasnost od krive procjene, ako jedna strana krivo protumači drugu ili ako stvari izmaknu kontroli.

Jedan od razloga za zabrinutost je to što se čini da je Putin ostao izoliran i da je izgubio kontakt sa stvarnošću, jer mu bliski suradnici nisu voljni reći istinu. Neki analitičari strahuju da je Putinova moć rasuđivanja postala nepouzdana. Drugi se pak nadaju da kad bi Putin i otišao predaleko drugi nižerangirani dužnosnici bi vjerojatno odbili poslušnost i ne bi izvršili njegove naredbe. Stoga iako je opasnost od nuklearnog sukoba možda malo povišena, ona je još uvijek niska.

Kako je Zapad odgovorio?
Zapadnjačke vlade su zasad pomno pazile da ne eskaliraju situaciju niti svojim riječima niti svojim djelima. Američka vojska također ima stupnjeve pripravnosti koji se zove Defcon – a glasnogovornica Bijele kuće, Jen Psaki, u ponedjeljak je rekla kako “nema razloga” da se razina nuklearne uzbune u ovom trenutku mijenja.

Velika Britanija ima podmornice opremljene nuklearnim oružjem koje se nalaze negdje na pučini, i nije baš izgledno da bi britanski dužnosnici nešto javno rekli o tome. Čini se da je cilj zapadnjačkih dužnosnika tretirati rusku izjavu samo kao šepurenje i ne podizati tenzije uzimajući ih preozbiljno, ili poduzimajući bilo kakve postupke koji bi mogli isprovocirati ruski odgovor.

Ovo trenutno nije nuklearna kriza, i to nikako ne smije postati, kažu zapadnjački dužnosnici.

Hoće li zapad znati što Rusija radi?
Britanski ministar obrane, Ben Wallace, rekao je BBC-ju da još nije uočena nikakva promjena u realnom stanju pripravnosti ruskog nuklearnog arsenala. A izvori iz obavještajnih službi potvrđuju da će se to pomno motriti.

Za vrijeme Hladnog rata, Zapad je izgradio ogroman obavještajni aparat kojemu je cilj bio nadzor nuklearnog naoružanja pod kontrolom Moskve. Pomno se analiziralo satelite, prisluškivane komunikacije, i druge izvore, kako bi se uočili znakovi koji ukazuju na promjene ponašanja – npr. pripremu naoružanja ili posade za opremanje bombardere – koje bi dovoljno rano pružile znak za uzbunu.

Većina tih sustava je još uvijek u funkciji i Zapad će sada nastaviti motriti rusku aktivnost kako bi na vrijeme uočili bilo kakvu promjenu u ponašanju. Ali zasad nije bilo nikakvih znakova koji bi ukazali na bilo kakvu promjenu, piše BBC.