Venecija će ovaj tjedan jednodnevnim izletnicima početi naplaćivati ulaz u grad, što je prvi takav slučaju u svijetu. Namijenjen je smanjenju pritiska na drevni talijanski grad koji tone pod težinom masovnog turizma.

Počevši od četvrtka posjetitelji koji u grad dolaze na jedan dan morat će kupiti ulaznicu od pet eura, što će na ključnim lokacijama kontrolirati inspektori.

Prošle je godine 3,2 milijuna turista prespavalo barem jednu noć u povijesnom središtu grada, ali deseci tisuća drugih slijevali se na uske gradske ulice tijekom dana, često s kruzera, kako bi razgledali znamenitosti, uključujući Markov trg i most Rialto.

Cilj uvođenja ulaznica poticanje je jednodnevnih izletnika da dođu u manje frekventnim razdobljima kako bi se pokušalo razrijediti najveće gužve.

U početku će ulaznice biti potrebne samo za 29 ‘udarnih’ turističkih dana tijekom 2024., uglavnom vikendima od svibnja do srpnja.

Hoće li ovakva mjera polučiti rezultate pomno će se pratiti u drugim turističkim odredištima diljem svijeta koja se teško nose s masovnim turizmom.

U Španjolskoj, drugoj najposjećenijoj zemlji na svijetu nakon Francuske, deseci tisuća ljudi prosvjedovali su u subotu na Kanarskim otocima tražeći ograničenja broja posjetitelja arhipelaga.

Luigi Brugnaro, gradonačelnik Venecije, opisao je ovaj potez “eksprimentom, prvim u svijetu, kojem je cilj učiniti Veneciju ugodnijom za život”.

Upozorenje UNESCO-a

Venecija, koja se prostire na više od 100 malih otoka i otočića u sjeveroistočnoj Italiji, smatra se jednim od najljepših gradova svijeta.

UNESCO je grad i njegovu lagunu uvrstio na popis svjetske baštine 1987. godine, navodeći ga kao “izvanredno arhitektonsko remek-djelo”.

UN-ova organizacija je, međutim, prošle godine zaprijetila da će Veneciju staviti na svoj popis ugrožene baštine, navodeći kao razloge masovni turizam i porast razine vode koji se pripisuje klimatskim promjenama.

O sustavu naplate ulaznica dugo se raspravljalo, ali je primjena više puta odgođena zbog zabrinutosti da bi ozbiljno smanjila turističke prihode i ugrozila slobodu kretanja.

Oporbeni gradski vijećnici tvrde da ovoga neće biti nikakve koristi. “Pedeset eura je moglo pomoći”, rekao je jedan od njih, Gianfranco Bettin.

Godine 2021. Venecija je već uvela zabranu masovnih kruzera s kojih dnevno izlaze tisuće izletnika, preusmjeravajući ih u udaljeniju industrijsku luku.

Nema čekanja u redovima

Gradonačelnik Venecije obećao je da će novi sustav biti nametnut “nježno”, bez strogih kontrola i čekanja u redovima na ulaznicama, odbacivši nagađanja da će grad postaviti prepreke ili kontrolne točke na ulicama.

Inspektori će biti postavljeni na glavnim gradskim ulazima i oko njih, posebno na željezničkom kolodvoru Santa Lucia, provjeravajući posjetitelje na licu mjesta.

Turisti koji nemaju ulaznicu bit će upućeni kako da je kupe, ali bi mogli riskirati novčane kazne u rasponu od 50 do 300 eura ako se ogluše.

Plaćat će je samo dnevni turisti koji dolaze u stari grad između 8:30 ujutro i 16:00 sati, a oni koji borave u hotelima, mlađi od 14 godina i osobe s invaliditetom od toga su izuzete.

Ako se ova neobjašnjiva anomalija ne smiri do kolovoza, onda ćemo biti na nepoznatom terenu, upozorava Gavin Schmidt, klimatolog iz NASA-e.

Prošle godine Zemlja se zagrijala za oko 0,2 °C više nego što su klimatski modeli predviđali. Iako to možda ne izgleda puno, kada uzmete u obzir da je to mjera na cijeloj planeti, to je onda poprilično zagrijavanje.

“Nijedna godina nije zbunila predviđajuće sposobnosti znanstvenika za klimu više od 2023. godine“, piše klimatolog iz NASA-e Gavin Schmidt u članku za Nature, a prenosi Science Alert.

“Temperaturna anomalija iz 2023. došla je iz vedra neba, otkrivajući neviđen jaz u znanju, možda prvi put od prije oko 40 godina, kada su satelitski podaci počeli nuditi pogled na Zemljin klimatski sistem u realnom vremenu“.

Schmidt upozorava da ako se ova neobjašnjiva anomalija ne smiri do kolovoza, u skladu s prethodnim El Nino fluktuacijama, onda ćemo biti na nepoznatom terenu.

Postavljeno je nekoliko teorija za višak topline koja premašuje ono što se očekuje od El Nina i stope povećanja CO2. To uključuje smanjenje aerosoli za površinsko hlađenje nakon promjena regulative 2020. godine; povećanje vodene pare koja zadržava toplinu od erupcije Hunga Tonga-Hunga Ha’apai 2022; i aktivnost u trenutnom solarnom ciklusu koja šalje više topline u našem smjeru.

Ali čak i kombinirano, sve ovo ne objašnjava uočenu dodatnu toplinu, tvrdi Schmidt.

Zabrinjavajuće je da nam nedostaje kritičan faktor u našem razumijevanju klimatskih sistema na Zemlji.

“To bi moglo implicirati da planet koji se zagrijava već mijenja način na koji klimatski sistem funkcionira, mnogo ranije nego što su znanstvenici očekivali“, objašnjava Schmidt.

Ipak, iznenadni skok vrućine i dalje može biti kratkoročna anomalija ili slabost u podacima, priznaje Schmidt.

Dok istraživači ispituju i raspravljaju o brojevima, mi doživljavamo i svjedočimo vrlo stvarnim posljedicama viška topline svuda oko nas.

Tri četvrtine najvećeg sistema koraljnih grebena na svijetu, Velikog koraljnog grebena u Australiji, trenutno pati od visokog do ekstremnog nivoa ugroženosti. Životinje masovno umiru, a milijuni ljudi u Africi gladuju zbog klimatskih promjena, prenosi Nova.rs.

Ovo je samo početak. Neka mjesta već osjećaju zagrijavanje više od drugih.

Iako je važno razraditi ove potencijalno velike neizvjesnosti u modeliranju klime, veći prioritet je ostvarivanje značajnog napretka ka zaustavljanju emisija stakleničkih plinova koji pokreću najveći dio globalnog zagrijavanja.

Služba EU-a za praćenje klimatskih promjena Copernicus početkom travnja je objavila da je ovogodišnji ožujak bio najtopliji ožujak u povijesti mjerenja.

Svaki od posljednjih deset mjeseci rangiran je kao najtopliji ikada dosad zabilježen u svijetu u usporedbi s odgovarajućim mjesecom prethodnih godina, podaci su iz mjesečnog biltena Copernicusa.

Zajedničko izvješće koje su objavile Copernicus i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pokazalo je nove zabrinjavajuće podatke. Naime, Europljani pate od nesnosne vrućine tijekom dana, a noću su pod stresom zbog neugodne topline. Stopa smrtnosti od vrućina porasla je 30% u Europi u dva desetljeća, pokazalo je zajedničko izvješće o stanju klime koje su objavile ove dvije organizacije.

Temperaturni rekordi

Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo kazala je da se može činiti da je cijena klimatskih mjera vioska, no upozorila je da je cijena neaktivnosti mnogo veća.

Izvješće je pokazalo da su temperature u cijeloj Europi bile iznad prosjeka 11 mjeseci tijekom 2023. godine, pri čemu je rujan bio najtopliji od početka mjerenja, prenosi Guardian.

Vruće i suho vrijeme izazvalo je velike požare koji su opustošili sela i izbacivali dim koji je gušio udaljene gradove. Požari s kojima su se vatrogasci borili bili su posebno žestoki u sušom pogođenim južnim zemljama poput Portugala, Španjolske i Italije.

Grčku je pogodio najveći šumski požar zabilježen u EU-u, u kojem je izgorjelo 96.000 hektara zemlje, navodi se u izvješću. Obilna kiša također je dovela do smrtonosnih poplava. Europa je 2023. bila oko 7% vlažnija od prosjeka u posljednja tri desetljeća, pokazalo je izvješće.

“Tijekom 2023. godine Europa je svjedočila najvećem šumskom požaru ikad zabilježenom, jednoj od najkišovitijih godina, jakim morskim toplinskim valovima i raširenim razornim poplavama”, rekao je Carlo Buontempo, direktor službe za klimatske promjene Copernicus.

Izvješće nije dalo podatke o broju umrlih od vrućine 2023., ali znanstvenici su naveli da je u 2022. bilo 70.000 dodatnih smrti.

Friederike Otto, klimatska znanstvenica s Imperial Collegea u Londonu, vjeruje da je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama tijekom 2023. bio još i veći.