Svijet
Ulične borbe vode se u Harkivu, oglasili se i Putin i Zelenski
Četvrti je dan ruske invazije na Ukrajinu. Tijekom noći su krenuli novi žestoki napadi u okolici Kijeva. Najžešće borbe vode se u gradu Vasilkivu, tridesetak kilometara južno od Kijeva. U gradu je pogođeno veliko skladište nafte, dok je u Harkivu, prema pisanju lokalnih ukrajinskih medija, pogođen plinovod.
Zapadne zemlje uvele su nove sankcije Rusiji. Neke banke isključene su iz SWIFT-a, globalnog sustava plaćanja. Najavili su i da će paralizirati imovinu ruske središnje banke, a ruskim oligarsima bit će zabranjeno korištenje financijske imovine na europskim tržištima.
Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OCHCR) objavio je da je do sada u zemlji bilo najmanje 240 civilnih žrtava, uključujući najmanje 64 smrtna slučaja.
Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko kaže da su njihove zračne snage oborile projektil usmjeren na glavni grad Kijev, avionom koji je doletio iz Bjelorusije, ruske saveznice.
“Prije nekoliko minuta, ukrajinsko zrakoplovstvo oborilo je krstareću raketu koju je na glavni grad Ukrajine, Kijev, lansirao bombarder TU-22 s područja Bjelorusije. Ovo je još jedan ratni zločin počinjen protiv Ukrajine i njezinog naroda”, naveo je Nikolenko.
“Iskreno želim da Bjelorusija ponovno postane dobra i sigurna kakva se činila svima ne tako davno. Pravi izbor je glavni izbor vašeg života”, poručio je Zelenskij u novom videu. Rekao je da Ukrajina ne može pregovarati u Bjelorusiji, zemlji koja se koristi za napade na Ukrajinu.
Rusko izaslanstvo je stiglo u Bjelorusiju na razgovore s Ukrajincima, rekao je novinarima Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov, prenosi ruska novinska agencija RIA Novosti.
Prema njegovim riječima, u izaslanstvu su predstavnici ministarstva vanjskih poslova, ministarstva obrane i drugih resora, uključujući i predsjedničku administraciju.
“Bit ćemo spremni započeti ove pregovore u Gomelu”, rekao je glasnogovornik.
Bjelorusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je pripremilo sve što je potrebno za sastanak i da je sada angažirano na rješavanju protokolarnih pitanja.
Ulične borbe vode se i u drugom ukrajinskom gradu, Harkivu. Pucnjava iz mitraljeza i eksplozije potresaju Harkiv dok ulične borbe bijesne nakon ulaska ruskih snaga u grad, javlja AFP.
Bivši predsjednik Donald Trump osudio je u subotu rusku invaziju na Ukrajinu i rekao da se moli za Ukrajince, mijenjajući ton od onoga kad je hvalio ruskog predsjednika ranije ovog tjedna.
Trumpove primjedbe na konzervativnom skupu CPAC na Floridi izrečene su nekoliko sati nakon što su SAD i saveznici objavili sveobuhvatne nove sankcije koje će izbaciti neke ruske banke iz glavnog globalnog platnog sustava i ograničiti sposobnost ruske središnje banke da podrži rublju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin kratko se obratio na televiziji jutros.
Kako prenosi Interfax, zahvalio se onima koji su sudjelovali u posebnoj operaciji pružanja pomoći Narodnoj Republici Donjeck i Narodnoj Republici Lugansk.
“Odajem posebnu počast onima koji su ovih dana herojski obavljali svoju vojnu dužnost tijekom specijalne operacije pružanja pomoći Narodnoj republici Donbas”, rekao je Putin.
Svijet
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
Svijet
Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu
Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.
Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.
Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”
Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.
Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.
Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.
Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.
Svijet
Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju
Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.
“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.
Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.
Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.
“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.
Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.
Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.
Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.
Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






