Hrvatska
Milanović: Mnogi su došli odnekud iz vražje matere i prijavili se u Zagrebu
Zoran Milanović odgovarao je na pitanja novinara u Požegi. Usporedba Grbina i Frka-Petešića bila je neizbježna. Novinari su pitali po čemu je Frka veći Zagrepčanin nego Grbin.
“Gdje je Frka-Petešić rođen? U Francuskoj. Radio je isključivo za hrvatsku državu. Došao je u Zagreb iz Pariza kao masu mojih kolega čiji su roditelji bili u emigraciji. Svi do jednog, oni iz Buenos Airesa, iz vražje matere, došli su i prijavili se u Zagrebu. Stier? Čovjek je došao iz Buenos Airesa, preko Washingtona u Zagreb. Nikome od navedenih nije palo na pamet da se prijavi kod dida i babe gdje nikad nisu živjeli.
A kod Frke imamo i već prijavljeno prebivalište u Zagrebu, pa si je onda rihtao i štelao drugo da si riješi stan. Znači, on je već imao prebivalište u Zagrebu.
Grbin je živio u Puli, tamo je imao odvjetnički ured, kuću. On je nastavio jedno legalno i prirodno stanje koje je u jednom trenutku trebao prekinuti.
Razlikujte sistemski, namješteni grabež gdje se jednom čovjeku sistemski pogoduje uz suglasnost predsjednika vlade od traljavosti gdje se radi o sitnim greškama koje će ih politički koštati.
Frka i Grbin, dakle, nije isto, to su različite stvari, jako različite”, komentirao je Milanović.
O NATO-u i slanju hrvatskih jedinica u borbene skupine
“Vidjet ćemo gdje će hrvatski vojnici ići”, rekao je Milanović.
“Nije isto biti dio borbene skupine u Mađarskoj, na Balatonu ili Hrvatska vojska na prvoj liniji u isčekivanju napada. Zašto bi ih slali tamo? Vidjet ćemo, sve ćemo na ad hoc osnovi utvrditi. Sabor uvijek može ići u suludu avanturu, ali će onda i odgovarati”, rekao je Milanović.
“Gledamo kako se jedna siromašna država uništava podgrijavanjem panike. Pa Ukrajina poziva da se smire tenzije”, rekao je. Konstatirao je da se govori o nekoliko desetaka tisuća ruskih vojnika nedaleko od milijunskih gradova.
“Nakon ovoga će se nekim stvarima teško vjerovati. Naprosto, na ovakvim stvarima se gubi kredibilitet ako se pokaže da nije bilo sve točno. Mi mislimo svojom glavom, tako će i biti. Nitko nam nije ništa dao, ali nećemo se svetiti. Nama je bilo teže nego Ukrajini sada, a dobili smo embargo. Ukrajini se stvara iluzija da se mogu obraniti od Rusije, potiče ih se na sukob, a istovremeno se govori kako naši vojnici tamo neće biti”, rekao je Milanović.
O mjerama i produženju roka za povlačenje novca za obnovu
Milanović je konstatirao da je vlada izbjegla blamažu oko obnove nakon što se produžio rok za povlačenje sredstava iz EU.
“Vidjet ćemo što će biti ovu godinu”, rekao je.
Što se tiče mjera protiv poskupljenja, Milanović je rekao da vlada nije imala izbora.
“Gledali su druge. S PDV-om se stvar bitno ne smanjuje, s ovim vaučerima bi se mogla. I to je to za sad. U ovoj krizi s Ukrajinom, najviše profitira Rusija zbog rasta cijena energenata. Najviše pati Ukrajina”, rekao je.
Milanović: Dosta je širenja NATO-a
“Širenje NATO-a je figurativni napad. Dok sam predsjednik, bit ću protiv toga da se NATO širi igdje”, rekao je Milanović. Novinar je konstatirao da opravdava Putina.
“Ja mislim da onaj tko zagovara da se NATO širi na Ukrajinu ugrožava i hrvatski interes. Jer mi smo u NATO-u, netko sutra može naše ljude netko tamo poslati. Putin je stari čovjek, on će otići. Rusija neće otići. U jednom trenutku treba kazati dosta, gdje je kraj NATO-a. I vi preuzimate odgovornost, hoćete li vi svoje dijete poslati tamo? Kad jednom preuzmete obavezu, nema natrag. NATO je došao dovoljno na istok, dosta je”, rekao je.
“Ono što govorim, govorim zdravorazumski, iz iskustva, kao hrvatski predsjednik”, rekao je. Dodao je da se u NATO ulazi politički.
“Ovo su delikatne stvari, nemojte se zezati s ovim. Ja kad nekoga primam u obitelj, želite znati tko je to. BiH u NATO-u? Pa kako? Ta država je nefunkcionalna. Njima se podgrijava iluzija da će ući u NATO ovakvi”, rekao je.
“Rusiju to strahovito smeta i to je opasna država. Ne ulazimo u opravdanost, mi imamo problem. A ne ljude naoružavati praćkama i podgrijavati da se bore protiv termonuklearne sile”, rekao je.
O raketnom sustavu na Mljetu
“To nisu stvari za javnost. Stanovnici Mljeta nisu zbog toga zabrinuti, sve je mirno, sve je u redu. Ostalo će vas, ako nisu na spavanju, obavijestiti iz MORH-a, to im je posao”, rekao je Milanović o Mljetu.
“Ministar Banožić je tu ako hoće raditi. A nema ga. Mi vidimo da on i dalje krši odluke, do tad će biti tamo gdje mu je mjesto. On je odgovornost premijera, eno pitajte Plenkovića. Poslao mi je priijedlog o zapovjedniku obalne straže, ničim nije argumentiran. I ja bih trebao potpisati, tu nema obrazloženja”, rekao je Milanović.
“Moji savjetnici su top kategorija, Plenkovićevi su žicaroši. Plenkovićev paž ne provodi zakon, nahuškao je na Hranja. On Hranja treba poljubiti u ruku”, rekao je Zoran Milanović.
“To je kriminalno ponašanje, a vi to uspoređujete s naknadom za odvojeni život”, rekao je Milanović o Banožićevom ponašanju. Predsjednik kaže da Plenković mora narediti svom slugi da se drži zakona.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







