Hrvatska zahtjevom za zaštitom naziva prošek želi zavarati potrošače i iskoristiti popularnost talijanskog prosecca, ustvrdili su danas talijanski zastupnici u Europskom parlamentu dok su hrvatski zastupnici u raspravi ukazivali na očite razlike među tim vinima i povijest prošeka.

Hrvatski zahtjev da se u EU zaštiti tradicionalni naziv prošek za desertno vino naše obale nailazi na odlučna protivljenja iz Italije, no Europska komisija je u rujnu odlučila uzeti u razmatranje moguću zaštitu tradicionalnog izraza prošek.

Talijanska zastupnica: Ovo je skandal

Zastupnici su o sporu u vezi s prošekom raspravljali u četvrtak na plenarnoj sjednici s povjerenicom Komisije Helenom Dalli povodom pitanja koje je Komisiji uputila talijanska zastupnica Mara Bizzotto.

Bizzotto je od Komisije zatražila da se očituje kako namjerava snažiti sustav zaštite oznaka izvornosti u EU, sugerirajući kako je hrvatski prošek “prevara na štetu prosecca i talijanskih proizvođača”. 

Talijanska zastupnica iz desne grupacije Identitet i demokracija je ustvrdila kako je odluka Komisije da prihvati hrvatski zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza prošek “skandal”.

Prihvaćanje zaštite izraza prošek bilo bi “trojanski konj” koji bi narušio načela europskih oznaka izvornosti, rekla je zastupnica talijanske Lege u EP-u.

Povjerenica: Hrvatski zahtjev ispunjava sve uvjete

Povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli je istaknula kako je Komisija hrvatski zahtjev odlučila uzeti u razmatranje nakon što je “pažljivim proučavanjem” utvrdila da hrvatski zahtjev ispunjava “sve relevantne pravne uvjete”.

Navela je kako je Komisija na taj zahtjev zaprimila 12 prigovora, od kojih će one prihvatljive proslijediti hrvatskoj strani na očitovanje te će Komisija potom donijeti konačnu odluku.

Hrvatski europarlamentarci su u raspravi ukazivali na očite razlike između dva vina te da višestoljetna povijest prošeka dokazuje kako nije riječ o pokušaju iskorištavanja talijanskog naziva prosecco.

Picula: To nisu ista vina, ljudi neće biti u zabludi

Tonina Picula, hrvatski europarlamentarac iz redova socijalista i demokrata, rekao je da “treba odbaciti nepotpune i netočne interpretacije, neutemeljene opstrukcije, kao i optužbe za zlouporabu, imitiranje ili aludiranje”.

Hrvatska strana u sporu ustraje da je u slučaju ova dva vina riječ o jezičnoj sličnosti bez namjere nelojalne konkurencije, što dopušta službenu zaštitu naziva prošeka na razini EU, na što je Picula podsjetio u svom izlaganju.

“Prošek nije novi proizvod označen kao ‘prošek’ samo da pobudi asocijacije na ‘prosecco’. Sličnosti u imenu proizlaze iz bogatog povijesnog i jezičnog nasljeđa koje naše dvije zemlje dijele. Nasljeđe koje treba slaviti, a ne omalovažavati i zloupotrebljavati”, rekao je Picula.

“Razumno informiran potrošač, kako to propisi i navode, ne može doći u zabunu. Prosecco je aperitiv koji se poslužuje na početku obroka, dok se prošek kao desertno vino poslužuje na kraju obroka”, rekao je.

“Hrvatska i njeni proizvođači ne mogu i ne smiju biti diskriminirani zbog slučajeva jezičnih sličnosti”, zaključio je Picula svoje izlaganje.

Ilčić: Dalmatinski prošek se spominje još u 18. stoljeću

IDS-ov Valter Flego iz kluba liberala ponovio je kako je riječ o potpuno različitim vinima te da stoga takozvani slučaj prosecco-prošek “ne postoji”.

Stoga “ne može postojati ni rat” između hrvatske i talijanske strane zbog tih vina, rekao je Flego odgovarajući na retoriku Mare Bizzotto.

Ladislav Ilčić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista podsjetio je da EU sustav zaštite proizvoda štiti stare proizvode od novih, a da se dalmatinski prošek u literaturi spominje još u 18. stoljeću.

“Talijanske tvrdnje da je prošek nov proizvod u potpunosti su netočne”, rekao je.

Također je istaknuo kako je riječ o dva različita proizvoda te da se prošek, za razliku od prosecca, proizvodi u malim količinama od 200 hektolitara godišnje.

Sokol: Ne postoje dodirne točke između tih vina

HDZ-ov zastupnik Tomislav Sokol podsjetio je da talijanska strana od početka opstruira zaštitu naziva prošek te ustvrdio da je protest talijanske strane bespredmetan jer se “radi o dva proizvoda različite boje, mirisa i cijene, različite tradicije i običaja konzumacije”. 

“Ne postoje dodirne točke” između tih vina, istaknuo je Sokol.

“Hrvatska ima snažan povijesni i pravni legitimitet za priznavanje tradicionalnog izraza prošek na razini Unije te sam uvjeren da će Komisija u ovom slučaju za Hrvatsku donijeti pozitivnu odluku i omogućiti ravnopravnost hrvatskih proizvođača na zajedničkom tržištu”, zaključio je Sokol.

Zastupnik iz Južnog Tirola: U Tokiju ne znaju da su to različita vina

Talijansku kolegicu je u raspravi podržao pučanin Herbert Dorfmann (EPP), zastupnik iz talijanskog Južnog Tirola, koji je upozorio da bi prihvaćanje hrvatskog zahtjeva moglo postati “presedan” koji bi, kako tvrdi talijanska strana, otvorio put drugim sličnim slučajevima iskorištavanja sličnosti s poznatim proizvodima.

Dorfmann je svoje razmišljanje obrazložio primjerom prihvaćanja naziva “champagnac”, nazvavši to “suludim i apsurdnim”.

Iako je sugerirao kako je prošek “kopija” prosecca, priznao je da postoji dovoljno razlika između dva vina, koja mogu biti poznata na hrvatskom i talijanskom tržištu, ali je napomenuo da netko “u Tokiju ne može znati da je riječ o različitim proizvodima”.

Joachim Kuhs iz desnog kluba Identitet i demokracija, u kojem je i talijanska zastupnica, podržao je argumente talijanske strane ustvrdivši da “ne mogu paralelno postojati takva dva termina jer uzrokuju zabunu” kod potrošača.