Connect with us

Hrvatska

Trobonjača: “Što se epidemija brže širi, brže će se ispuhati”

Objavljeno

-

U Hrvatskoj je registrirana nova podvarijanta omikrona o kojoj se relativno malo zna. Danski stručnjaci tvrde da je zaraznija od omikrona 33 posto. Oni koji su preboljeli omikron, navodno su otporni na novu mutaciju BA.2. No, ipak treba biti oprezan jer u Hrvatskoj pada zanimanje za cijepljenje u svim dobnim skupinama.

Zlatko Trobonjača, imunolog, rekao je za “Studio 4” kako omikron ima ukupno četiri podvarijante. Prije je dominirala podvarijanta  BA.1 koja se intenzivno proširila svijetom, a u novije vrijeme sve više se širi BA.2 varijanta.

– S obzirom na to da je mala zaraznija, po svemu sudeći, onda ima određenu prednost u prijenosu. Najviše se proširila Danskom, a čini se da se i Velikom Britanijom širi, jučer su se pojavili slučajevi te varijante i kod nas. Ono što je bitno jest, prema prvim izvješćima, da ne izaziva težu bolest i čini se da preboljenje omikrona BA.1 varijante štiti podosta protiv BA.2 varijante, iako su zabilježeni neki slučajevi infekcije s BA.2 nakon BA.1, ali čini se da to neće biti učestalo, rekao je Trobonjača.

Što se tiče zaštite cjepivima od omikrona, pojasnio je Trobonjača, ono ovisi o protoku vremena od cijepljenja.

– Ono je izuzetno u prvih nekoliko mjeseci nakon boosteriranja, iznosi možda i preko 60 posto, ali protekom vremena zaštita pada. Vidimo da se cijepljeni u većoj mjeri mogu inficirati omikronom nego što su se recimo mogli s deltom, cjepivo slabije štiti, ali treba naglasiti da to cjepivo i dalje dobro štiti protiv teških bolesti i hospitalizacija. Izuzetno mali broj boosteriranih završi u bolnici i umru. Često se radi o ljudima koji imaju kronične bolesti, koje to cijepljenje ne može zaštititi u većoj mjeri, rekao je Trobonjača.

Trobonjača je rekao kako je Hrvatska najgora među svim zemljama u svijetu po stopi smrtnosti od koronavirusa.

– Jedan od temeljnih razloga je jako loša procijepljenost. Ja sam prošlo ljeto upozoravao da dolazi četvrti delta val i da se moramo cijepiti, ali naši ljudi nisu odreagirali kako treba. Ušli smo u delta val s malom procijepljenošću. Mi smo u prosincu mislim bili među pet najgorih zemalja po smrtnosti, budući da je delta izuzetno patogen virus i vodi u veliku smrtnost. Ova sada velika smrtnost dijelom je još uvijek posljedica tog delta vala, još delta donekle postoji. Naravno i sam omikron može uzrokovati smrtnost ako se širi u većoj mjeri, s tim da treba napomenuti da imamo jako lošu procijepljenost u starijoj populaciji. Zemlje poput Danske, Portugala ili Islanda imaju gotovo 100 posto, mi u populaciji 60+ imamo procijepljeno oko 77 posto ljudi, što znači da gotovo svaki četvrti čovjek u toj dobi nije cijepljen, kazao je Trobonjača.Neslužbeno: U Hrvatskoj manji broj novozaraženih, HZJZ se oglasio uoči prosvjeda

Pada povjerenje u cjepivo, a nema ni pomaka u primanju prve doze.

– Imate situaciju gdje cijele obitelji nisu cijepljene, gdje djeca vrlo često utječu na roditelje da se ne cijepe i onda kada takav virus zarazi sve, onda mlađi prežive, ali stariji umru. Stoga bih preporučio starijima da se cijepe bez obzira na bilo čiji utjecaj, svatko ima pravo primiti cjepivo i zaštititi se. Ne možete vjerovati da u situaciji kada neke zemlje imaju procijepljenost starije populacije 100 posto kod nas svaka četvrta starija osoba nije cijepljena, to je porazno, zaista katastrofalno. Normalno da to vuče lanac posljedica – strahovito opterećenje zdravstvenog sustava pa onda povećanje smrtnosti, rekao je Trobonjača.

Napomenuo je kako je Hrvatska imala vrlo blage protuepidemijske mjere u odnosu na druge zemlje, što je rezultiralo opterećenjem zdravstvenog sustava i povećanjem smrtnog ishoda.

Ima li smisla uzdati se u kolektivni imunitet i COVID potvrde?

Trobonjača je rekao da se hospitalizacije mogu smanjivati protuepidemijskim mjerama i cijepljenjem.

– Ako sustav bude opterećen, a vidimo da u nekim dijelovima zemlje jest, onda bi COVID potvrdama i protuepidemijskim mjerama na neki način rastezati taj epidemijski val da se smanji opterećenje zdravstvenog sustava. Mi imamo malu procijepljenost, u populaciji do 18 godina imamo svega 3,8 posto cijepljenih, za razliku Portugala ili Danske koji imaju preko 30 ili 40 posto cijepljenih. Jednostavno ne može drugačije biti. Antivakserski krugovi su se izborili za svoju poziciju u državi, značajno su utjecali na ljude i mnogi su zbog toga stradali.

Praćenje zaraženosti inficiranosti ljudi je izuzetno dobar alat za kontrolu epidemije. Trobonjača je pak naglasio da testiranje puno košta.

– Kad vidite koliko će se milijuna kuna potrošiti za taj školski sustav, kad bi se to primjenjivalo i u drugim radnim kolektivima, to bi bilo strašno puno. Ide se na izolaciju i samoizolaciju, iako se ona isto skraćuje zbog činjenice da mnogi izostaju s posla i da su službe oštećene, rekao je Trobonjača.

Što se epidemija brže širi, poručio je imunolog Trobonjača, ona će se brže ispuhati.

– Ona sada bjesni, vrlo je intenzivna, ali ja očekujem da neće dugo trajati. Očekujem da bi u sljedećih mjesec dana brojevi mogli početi padati, a onda ćemo vidjeti što će se dalje događati. Virus mutira i novi sojevi će se stvarati i pretpostavimo da će se širiti dalje. Ono što se događa u društvu je akumulacija kolektivne imunosti i u konačnici svaka epidemija, pa i ova, će nastati ili akumulacijom kolektivne imunosti ili nekom katastrofalnom mutacijom u samom virusu koja bi ga toliko oštetila da nestane, ali mislim da ta opcija nije moguća, rekao je Trobonjača.

Jedina što nam preostaje je akumulirati kolektivnu imunost i na taj način eliminirati epidemiju.

– To će se dogoditi u narednim mjesecima, ali vjerojatno će doći novi sojevi. Međutim, oni neće izazivati tako velike zdravstvene i druge posljedice, zaključio je imunolog.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu