Connect with us

magazin

Danas se manje seksamo nego prije 30 godina, a razlog je nevjerojatno realan

Objavljeno

-

Prema posljednjim istraživanjima odrasli, ali i mladi, imaju manje seksualnih odnosa nego što je to bilo prije 30 godina. I dok mnogi misle da je razlog drugačije ponašanje i nezainteresiranost zbog dostupnosti društvenih mreža i mobilnih telefona, rezultati su ipak drugačiji.

Jedno je istraživanje provedeno u razdoblju od 2009. do 2018. godine na području SAD-a, a drugo pak, Natsal istraživanje, dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva i prikupljalo je podatke o seksualnim iskustvima ispitanika kroz više od tri desetljeća. Osim toga, i nama bliže istraživanje provedeno u Njemačkoj došlo je do sličnih zaključaka.

Natsal je tako pokazao da sa svakim novim istraživanjem broj seksualnih odnosa u tjednu pada. Tako su 1991. godine ispitanici rekli da imaju odnose 5 puta mjesečno, 2001. palo je to na 4 puta u mjesecu da bi 2012. godine prosječan broj bio samo tri puta mjesečno.  Istraživač britanskog Natsala (Nacionalnog istraživanja seksualnog ponašanja i životnog stila), Soazig Clifton, dao je svoje mišljenje o tome je li Britanija ipak izdvojeni slučaj.

“Ako pogledate diljem svijeta, i druge usporedive studije pokazuju pad. Dakle to je već pravi internacionalni trend”, zaključio je. Njemačka istraživanja su pokazala pad u seksualnoj akivnosti od 2005. do 2016. godine, a kao razlog navode smanjen broj ljudi koji žive s partnerom. No, čak i u slučajevima kad parovi žive zajedno, kako kaže Clifton, pad broja i dalje postoji u sve tri godine britanskih istraživanja.

U svojim su ispitivanjima i američka i britanska istraživanja razlikovala adolescente i odrasle, a u obje je grupe broj seksualnih odnosa padao. Tako su američki ispitanici potvrdili da 2009. godine 79 posto tinejdžera u dobi između 14 i 17 godina nije uopće imalo seksualne odnose u godini ranije, dok je deset godina kasnije postotak porastao na njih 89 posto.

Mnogi su se zato pitali nije li razlog u društvenim medijima i popularnim online igrama, no kako je istraživanje prije svega bilo opservacijsko, točni razlozi se ipak ne mogu znati.

“Teoretski je moguće da ljudi više vremena provode na mobitelima i povezuju se s drugima virtualno prije nego da imaju odnos s ljudima kraj sebe”, rekao je Clifton za Science Focus.

No, istaknuo je i da bi se ljudi mogli danas osjećati ugodnije pričajući o seksu, u usporedbi s 90-ima.

“Možda su ljudi slobodniji da kažu da nemaju odnose”, objasnio je. To bi značilo da im je manje neugodno javno pričati o seksu pa su zato i rezultati danas možda drugačiji.

Ipak, provedeno istraživanje imalo je još jedan, kvalitativni fokus. Ispitivane su srednjovječne žene, a pokazalo se da su one umornije za seksualne odnose jer im se “previše drugoga događalo u životu”. Odnosno, nisu imale vremena razmišljati o seksu. Ali, dok posao može biti razlog za manju količinu seksa, tijekom razdoblja pandemije i globalnog zatvaranja, kad je više ljudi vrijeme provodilo kod kuće, rezultati se i nisu puno promijenili. 

Studija provedena tijekom pandemije pokazala je da je među ljudima koji su živjeli s partnerom, količina seksualnih odnosa ostala jednaka kao i prije zatvaranja, a pad količine odnosa i nezadovoljstvo su posebno bili naglašeni među onima koji su živjeli odvojeno te među mladima. Dakle, ključ nije u količini, nego u zadovoljstvu. Prije pandemije mnogi su tako mislili da drugi parovi imaju više odnosa i to saznanje im je stvaralo nezadovoljstvo.

Clifton kaže da postoje oni koji bi željeli više seksualnih odnosa, ali većina sudionika koji nisu imali odnosa godinu ranije zapravo nisu bili nezadovoljni svojim seksualnim životima. Štoviše, za parove je važnija kvaliteta, a ne kvantiteta seksualnih odnosa. Primjerice, čak je 25 posto žena i muškaraca u vezama reklo je da ne dijele istu razinu interesa za seks kao njihov partner.

No, nakon što ovakva istraživanja pokažu rezultate, ljudi se ne bi trebali osjećati loše. Umjesto toga, trebalo bi im to samo pomoći da razumiju prosjek i da shvate da trebaju biti zadovoljni onime što imaju. Jer kvantiteta se ne treba mijenjati samo zato što je drugdje tako. Ipak je najvažnija, kako ističu rezultati – kvaliteta.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

FOTOGALERIJA / Subotnja špica u Zadru

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati

magazin

Psiholozi: U redu je biti tužan. Toksična pozitivnost je rizik za zdravlje

Objavljeno

-

By

Pexels

Imate loš dan? Potišteni ste, depresivni ili negativni? Ljudi bi vas mogli savjetovati da se oraspoložite, fokusirate na pozitivno i koncentrirate na vedriju stranu, no dio stručnjaka to naziva toksičnom pozitivnošću.

U redu je biti potišten, depresivan ili negativan, a pretjerano pozitivno razmišljanje čini nam više štete nego dobra, tvrde stručnjaci.

„Većina ljudi ima dobro znanje o pozitivnim emocijama i kako njima upravljati”, rekla je Dorothee Salchow, predavačica Njemačkog društva za pozitivnu psihologiju (DGPP).

Ona je navela deset pozitivnih emocija: zadovoljstvo, inspiracija, radost, spokoj, samopouzdanje, ponos, interes za svijet, zahvalnost, ljubav i privrženost.

No, ističe Salchow, negativne emocije često su zanemarene, iako je „važno dopuštati cijeli raspon osjećaja”.

Pri objašnjavanju ona se koristi slikom: „Ako potisnete svoje negativne osjećaje, oni se upute u podrum i tamo rade na svojoj snazi. U nekom trenutku se vrate snažniji”.

Još jedna analogija su negativni osjećaji poput lopte koja je gurnuta ispod vode – u jednom trenutku ona snažno iskoči van. Ako ih pokušate potisnuti stvara se začarani krug u kojoj postaju sve snažniji.

Profesorica Astrid Schuetz sličnog je stava. Ona je voditeljica odjela za psihologiju osobnosti i dijagnostiku na sveučilištu u Bambergu.

„Ako nekome kažete da ne razmišlja o ružičastom slonu, on neće razmišljati ni o čemu drugom”, rekla je. „Isto je s negativnim emocijama”.

Neprestano potiskivanje predstavlja i neprestani stres.

„Kognitivno ste u potpunosti energetski nabijeni. U ekstremnim slučajevima možete mentalno izgorjeti”.

Neugodni osjećaji su veoma važni i iz drugog razloga: „Negativnost je jednostavno dio svega. Ne bismo mogli uživati u pozitivnom ako ne bi bilo kontrasta negativnom”, objašnjava Schuetz.

Negativne emocije su više od od kontrasta lijepome: „One nam daju važne signale da nešto nije u redu”, dodaje profesorica.

Kroz evoluciju čovječanstva osjećaji poput straha, bijesa, tuge i srama štitili su ljude, rekla je Salchow. Sram nas štiti od društvene izopćenosti, strah od opasnosti.

Bijes je signal nepravde ili kršenja važnih vrijednosti i znak da se moramo zauzeti za sebe.

„Naš mozak neprestano traži nešto što nije u redu ili čak opasno. To je osiguravalo ljudski opstanak”.

Danas nam ta zaštita više nije toliko potrebna, no negativne emocije i dalje su korisne: one pružaju važne znakove da je nešto bitno pod prijetnjom.

Primjerice, ljutimo se na partnera jer nam je u interesu da naša veza funkcionira. Stoga treba obratiti pozornost i na loš osjećaj, no ne i previše kako nas negativnost ne bi preplavila.

Salchow objašnjava kako puno snažnije percipiramo negativne emocije, zbog čega nam je za emocionalnu ravnotežu potreban omjer jedan na tri – tri pozitivne emocije u odnosu na jednu negativnu.

Slušate savjete s društvenih mreža? Nemojte.

Situacija na mrežama poput Instagrama je potpuno suprotna: sretni ljudi, odlična iskustva, savršeni domovi – korisnici prikazuju samo svoje najbolje strane, a riječ je ipak samo o isječcima njihovih života.

„Društvene mreže djeluju kao pojačalo fenomena poput toksične pozitivnosti”, rekla je Schütz.

Zbog toga je još važnije osigurati dobru ravnotežu negativnog i pozitivnog offline. No kako se to može postići?

Iako taj termin zvuči pomalo otrcano – ‘mindfullness’ pomaže pri radu na svim osjećajima.

„Živite u trenutku, primjećujte: Kako je trenutno?”, objašnjava Schütz.

„Prihvatite svoje osjećaje, čak i negativne, no nemojte se zadržavati na lošim trenucima. I uvijek djelujte prema onim pozitivnima”, zaključuje.

 
Nastavi čitati

magazin

BOGATA GLAZBENA KOLEKCIJA / U prodaji dvostruki vinil “25 Greatest Hits –Tomislav Ivčić”

Objavljeno

-

By

Tomislav Ivčić velikan je hrvatske pop i zabavne glazbe, a njegove pjesme ostavile su neizbrisiv trag na domaću glazbenu scenu. Njegovo glazbeno putovanje obilježilo je više od 200 napisanih pjesama i tekstova te 23 albuma s kojima je postigao milijunsku nakladu. 

Na dvostrukom vinilnom izdanju “25 Greatest Hits – Tomislav Ivčić” zaokružena je njegova bogata glazbena kolekcija koju krase bezvremenski hitovi kao što su “Večeras je naša fešta”“Tamo gdje sam rođen”“Zapivajmo noćas u kolibi” i “Najljepša si”. Oprema ovog luksuznog vinila donosi i intervju sa Izabelom Vrtar, kćeri Tomislava Ivčića, kao i kratke priče o veličini i opusu Ivčića od strane kolega sa scene – Davora Pekote, Ivane Husar Mlinac, Nene Belana, Mije Dimšić, Marine Tomašević, Tomislava Bralića i Mladena Grdovića.

“U tom silnom tatinom opusu naravno da se istaknulo par pjesmama, kao i većine autora i kantautora, koji su rjeđa vrsta u Hrvatskoj. Sve ove godine da su i htjeli glazbenici nisu mogli ne pjevati ‘Večeras je naša fešta’ na feštama od Istre do Dubrovnika. ‘Zapivajmo noćas u konobi’, ‘Tuđi čovik nikad neće znati što to veže’… Postoje ti neki stihovi koji se nisu samo pjevali, nego su dio gradskih murala”,ispričala je Izabela Vrtar.

Jedan od većih uspjeha svakako je njegova pjesma “Večeras je naša fešta”, koja je postala svojevrsna himna Dalmacije i često se izvodi i pjeva na feštama, ali i prilikom proslavljanja pobjeda i priznanja dalmatinskih sportaša i sportskih klubova. 

Mladen Grdović prisjetio se početaka i Tomislavovog velikog utjecaja:“Stvarali smo zajedno, jednostavno smo odgovarali jedno drugome. Tomislav je prvi vidio u meni sve, on je vidio da sam kantautor i da sam kompozitor. (…) Zajedno smo bili surađivali 20 godina i kad me netko za njega pita onda me uvijek uhvati nostalgija i tuga.”

Za vrijeme Domovinskog rata skladao je i otpjevao pjesmu na engleskom jeziku “Stop the war in Croatia”, jednu od najpoznatijih antiratnih pjesama nastalih početkom devedesetih godina. Ivčić je za života nastupio na brojnim festivalima. Osim koncerata u Hrvatskoj i regiji, na samostalnim turnejama nastupao je u SAD-u, Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Americi te diljem Europe.

“Bez obzira na sve godine koje su prošle, pjesme Tomislava Ivčića i dalje su aktualne i postale su evergrini. Meni možda omiljena pjesma Tomislava Ivčića je ‘Gdje si sad moj anđele’ zato što se jako puno vrtila na radiju kad sam bila mala i nekako me baš fascinirala i uvijek bi zastala kad bi čula uvod te pjesme”prisjetila se Mia Dimšić

Glazbenu ediciju “25 Greatest Hits” isključivo na vinilima, Croatia Records
pokrenula je prošle godine. Riječ je o glazbenom projektu koji ima za cilj podsjetiti na najznačajnije, najpopularnije i najtiražnije autore, izvođače i pjesme. Autori su glazbeni zaljubljenici i znalci: Želimir Babogredac, direktor diskografske kuće Croatia Records, i Zlatko Turkalj, glazbeni kritičar, novinar i radijski urednik. Za grafičko rješenje zaslužna je Iva Vianello (Črčke).

Dvostruko vinil izdanje “25 Greatest Hits – Tomislav Ivčić” možete naći u prodaji po cijeni od 25 eura na svim prodajnim mjestima Croatia Records te na webshopu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu