Connect with us

Hrvatska

Božinović objavio nove, strože mjere koje kreću od ponedjeljka!

Objavljeno

-

Ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalnog stožera civilne zaštite, Davor Božinović te ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak, objavili su u petak nove epidemiološke mjere koje na snagu stupaju u ponedjeljak.

Božinović kaže da su već danima u dogovorima sa stožerima županija gdje se zaraza najviše širi.

“Došli smo do nekih rješenja koja će stupit na snagu u ponedjeljak. Ovaj novi val će napraviti pritisak na zdravstvo”, rekao je na početku Božinović.

“Što se tiče konkretnih stvari, zabranjuju se javna okupljanja na otvorenom za više od 50 osoba. Okupljanja s covid-potvrdama više neće biti moguća s neograničenim brojem osoba, već se taj gornji broj ograničava na 200. Takožer, tu je i zabrana svih javnih okupljanja u zatvorenom s preko 25 osoba, a ne 50 kao ranije”, rekao je Božinović.

Privatne svečanosti ograničuju se na 20 osoba, a ne na 30 kao do sada. Izuzetak su ipak svečanosti s covid-potvrdama, tu može biti do 50 ljudi.

Uvest će se i obveza za poslodavce da se uvede rad od kuće kad god je to moguće, najavio je ministar.

“Što se tiče ugostitelja, više će se kontrolirati stanje u objektima i pridržavanje mjera”, rekao je Božinović. Zasad neće biti skraćivanja radnog vremena.

“Ograničava se broj gledatelja na sportskim natjecanjima. Što se tiče zatvorenih sportskih objekata, dopušteno je 20 posto popunjenosti tribina. Na otvorenom je taj broj 40 posto”, rekao je.

Maske će, kaže Božinović, biti obavezne u crkvama, kinima, muzejima…

Krunoslav Capak je rekao da se radi na ojačavanju kapaciteta za brze antigenske testove i da se ti testovi priznaju kao dijagnostički. “Testirali smo više od milijun državnih službenika i namještenika, imamo više od tisuću subjekata koji rade testiranja, sada radimo na tome da se ta testiranja rade na uputnicu”, kazao je.

Božinović je rekao da bi još jednom naglasio da je omikron soj izazvao jednu novu situaciju, ali da “po svemu što vidimo, oni koji su se cijepili bi trebali proći kud i kamo bolje”.

Capak je govorio i o hospitalizacijama.

“Do srijede smo imali pad, a u srijedu smo imali za tri više hospitaliziranih nego dan ranije. To može biti slučajno, a može biti da nam se zaustavio taj pad. Može se dogoditi da nam počinje peti val na silaznoj putanji četvrtog vala, može biti da će nam sad biti jedan plato pa da će onda taj broj pratiti novozaražene koji sad rastu. Što se tiče broja omikrona, on još nije dominantan. Mi smo 22. studenog u ECDC poslali 1100 slučajnih uzoraka na sekvencioniranje. Tada su tri uzorka pokazala omikron. Kasnije smo sami provodili testove. U Zagrebu smo u utorak imali 80 posto omikrona. U Splitu smo ranije utvrdili da je omikron oko 30 posto. Omikron brzo i rapidno raste, očekujemo da već sad u ovom trenutku imamo dominaciju omikrona, posebno u Primorju, Dalmaciji i Zagrebu. Za kontinentalnu Hrvatsku to još ne možemo reći.

Objasnio je i što se dogodilo s Pfizerom, odnosno zašto je u dvije županije došlo do nestašice.

“Ono što mogu reći, imali smo izvrsnu suradnju s Pfizerom, oni su uvijek bili na visini svojih obveza. Ovo nam se prvi put dogodilo, oni nisu isporučili 149.000 doza u ponedjeljak, ne znamo zašto. Kasnije smo saznali da su imali tehničkih problema. Dobili smo obavijest da će nam preko Ljubljane u srijedu isporučiti te doze. Mi smo to preuzeli u srijedu i jučer je počela distribucija. 10. siječnja nam dolazi 170.000 doza, nestašice više nema i neće je biti”, kazao je je Capak dodajući da još ne zna kad će doći proteinsko cjepivo Novavax.

Ranije danas ministar obrazovanja Radovan Fuchs rekao je da škola počinje u ponedjeljak kao što je i predviđeno.

“Vidjeli ste da je Vlada RH cijelo vrijeme inzistirala na tome da se škola održava uživo, dakle, smanjili smo na najmanju moguću mjeru online nastavu”, rekao je Fuchs.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu