magazin

HRANA ZA DOČEK: Grožđe donosi sreću, a mahunarke bogatstvo

Objavljeno

3 godine prije

30. prosinca 2022.

Z NET

Odbrojavanje do početka nove 2023. samo što nije počelo. Nova godina u Španjolskoj započinje konzumiranjem dvanaest bobica grožđa prije ponoći – jedna bobica za svaki otkucaj sata

Gotovo svaka zemlja ima barem jedan specijalitet bez kojega je obilježavanje Nove godine nezamislivo. Običaji se razlikuju od kulture do kulture, no svaka od njih ima svoje neizostavne namirnice za koje se vjeruje da donose sreću, zdravlje, bogatstvo i uspjeh u sljedećih dvanaest mjeseci.

Donosimo vam pregled namirnica koje se diljem svijeta tradicionalno konzumiraju za blagostanje i sreću u novoj godini.

Voće

Nova godina u Španjolskoj započinje konzumiranjem dvanaest bobica grožđa prije ponoći – jedna bobica za svaki otkucaj sata, sa zadnjim zrnom točno u ponoć. Svaka bobica predstavlja drugi mjesec, a simbolizira sreću u nadolazećoj godini. Primjerice, ako bobica grožđa koja se konzumira treća po redu bude malo kisela, ožujak bi mogao biti problematičan mjesec. Ova tradicija zaživjela je još davne 1909. godine u regiji Alicante, kada su vinari inicirali trend uzgoja kasnih sorti grožđa. Ideja se zatim proširila u Portugal te bivše španjolske i portugalske kolonije, kao što su Venezuela, Kuba, Meksiko, Ekvador i Peru.

Slična vjerovanja postoje i s drugim voćem, poput grejpa, mandarine, lubenice i nara koji se u grčkim domovima razbija pred ulaznim vratima kako bi njegove sjemenčice štitile dom, a u obitelj donosile novac i prosperitet. Na novogodišnjem stolu svakako bi se trebale naći i smokve kao simbol plodnosti.

Lisnato povrće

Kuhano zeleno povrće, uključujući kupus, lisnati kelj, kelj i blitvu se na Novu Godinu konzumira u mnogim zemljama iz sasvim jednostavnog razloga – njihovo zeleno lišće izgleda kao presavijeni novac i simbolizira ekonomski naklonjenu sudbinu. Danci tako jedu kelj posut šećerom i cimetom, Nijemci kiseli kupus, a u Južnoj Americi jede se lisnati kelj.

Pšenica i tjestenina

Pšenica je oduvijek bila simbol blagostanja, uspjeha i plodnosti. Variva od pšenice, popečci, ali i slatka jela od kuhane pšenice samo su neka od jela bez kojih je blagdanska trpeza u prošlosti bila gotovo nezamisliva.

Zanimljivo je i staro vjerovanje sa otoka Sicilije koje govori da će u novoj godini nesreća zadesiti sve one koji za Novu Godinu jedu makarone ili bilo koju drugu vrstu tjestenine osim lazanja.

Mahunarke

Vjeruje se kako mahunarke, uključujući grah, grašak i leću simboliziraju priljev novca, bogatstvo i bolji standard. Njihova sitna zrna nakon kuhanja podsjećaju na kovanice i jedu se s očekivanjem bolje financijske budućnosti.

U Italiji je poslije ponoći uobičajeno jesti cotechino con lenticchie, odnosno kobasice sa zelenom lećom, ali i druga jela od crvene, zelene i smeđe leće. Nijemci pak kombiniraju mahunarke i svinjsko meso, obično leću ili juhu od graška s kobasicom.

U Brazilu, prvi obrok u novoj godini je obično juha od leće ili leća s rižom, dok se u Japanu tijekom prva tri dana nove godine jede skupina simboličnih jela koja uključuju i slatki crni grah kuro-mame.

Riba

Bakalar je još od Srednjeg vijeka popularna blagdanska hrana. Dugo prije hlađenja i modernog transporta, sušeni bakalar mogao je dospjeti u svaki dio Europe i svijeta, pa se tradicionalno jede posvuda. Haringa se također tradicionalno konzumira u ponoć u Poljskoj i Njemačkoj, a Nijemci često kuhaju i šarana. U Švedskoj se za Novu godinu obično poslužuje smorgasbord s različitim ribljim specijalitetima, kao što je salata od plodova mora. Japanci u novogodišnjoj noći konzumiraju ikru haringe za veću plodnost, škampe za dugovječnost i sušene sardine za dobru žetvu.

Svinjetina

Postoji vjerovanje da svinja predstavlja napredak. Pečeni odojak posluživan je na Kubi, u Španjolskoj, Portugalu, Mađarskoj i Austriji. Šveđani uživaju u kuhanim svinjskim nogama, Nijemci u pečenoj svinjetini i kobasicama, a Talijani i Amerikanci također prate tradiciju obroka bogatih mastima, što predstavlja bogatstvo i prosperitet.

Slastice

Slastice i drugi kolači sastavni su dio novogodišnjih blagdana širom svijeta, a posebno je čest kolač u obliku kruga ili prstena. Italija ima svoj chiacchiere, a u Poljskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj vole jesti uštipke. Nizozemska ima ollie bollen, kolač od dizanog tijesta, punjen jabukom, grožđicama, i suhim voćem.

U nekim kulturama, uobičajeno je da se u kolač sakrije novac ili nakit, što će primatelju donijeti sreću u novoj godini. Meksikanci imaju rosca de Reyes, kolač u obliku prstena ukrašen kandiranim voćem s iznenađenjem unutra. U Grčkoj se peče vasilopita, kolač sa skrivenim novčićem. U ponoć ili dan nakon Nove godine, kolač se izreže, s prvim komadom za svetog Vasilija, a ostatak se podijeli gostima po starosti. Švedska i Norveška imaju slične rituale kod kojih se sakrije cijeli badem u puding od riže, a onomu tko ga nađe zajamčena je velika sreća u novoj godini.

Koje namirnice treba izbjegavati?

Osim navedene hrane za sreću, postoje i namirnice koje bi za Novu Godinu bilo dobro izbjegavati. Jastog se tako smatra lošom idejom jer se kreće unatrag, a to si u novoj godini zasigurno ne želimo. Piletina je isto tako loš izbor jer kokoš ruje unatrag, što predstavlja žaljenje i kajanje. Druga teorija tvrdi da se perad izbjegava jer bi sreća mogla odletjeti.

Sada kada znate što biste trebali jesti, a što izbjegavati, sjetite se i da je u Hrvatskoj važno poslužiti hranu na stol prije ponoći kako bi si osigurali blagostanje. Novoj godini nazdravite u krugu najmilijih, po mogućnosti s posljednjim kapljicama pjenušca. Vjerovanja govore kako je taj posljednji gutljaj iz boce ključ za odličnu novu godinu, prenosi portal Vitamini.hr.

Povezane teme :Featured nova godina

Up Next

Horoskop za 31. prosinca 2022.

Ne propustite

FENG SHUI OTKRIVA: EVO 6 stvari s kojima treba ući u Novu godinu!

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

magazin

SUBOTA NA ADVENTU / Dolazi Sveti Nikola, na Tržnici adventske radionice, Blagdanski piknik u Kampo Kaštelu, navečer svira Mangroove, pjeva Tajči…

Objavljeno

47 minuta prije

6. prosinca 2025.

Z NET

Nikad sadržajnija adventska subota počet će sunčanim vremenom i „Adventskom radionicom” s kostimiranim animatorima te radionicama dekoracije i oslikavanja lica od 10 do 12 sati na Tržnici Zadar, a već od 10.30 do 12.30 sati za najmlađe Zadranke i Zadrane bit će „Promenada Svetog Nikole”. U veseloj povorci, navodi se, sudjelovat će kostimirani animatori koji će dijeliti slatkiše, pozdravljati prolaznike i družiti se s djecom. Ruta „Promenade” počinje na Trgu pet bunara, nastavlja se preko Narodnog trga, Kalelarge i Foruma, a onda se povorka uz Rivu vraća na Trg pet bunara.

Na Tržnici Zadar od 10 do 14 sati odvijat će se program „AgroAgora” s besplatnom podjelom sadnica, kao i Božićni sajam „Ovo & ono”. Projekt „AgroAgora” organiziraju Udruga Eko Zadar i Ministarstvo poljoprivrede. Na njemu će građani moći preuzeti besplatne sadnice povrća i začinskog bilja uz informativne materijale o aktualnim mjerama zajedničke poljoprivredne politike s ciljem poticanja građana na vlastiti uzgoj i održive prakse. Sajam „Ovo & ono” s druge strane donosi šaroliku ponudu lokalnih izlagača, rukotvorina i jedinstvenih blagdanskih proizvoda, a sudjeluju Udruga kolekcionara predmeta i starina „Starinar”, Jasminka Blažević, „Artemis dizajn” (t.o. „Princ”), „Riola handmade” (Udruga „Re-rekreativci”), obrt za proizvodnju i trgovinu Ljiljane Surać „DaLi”, Udruga „Eko Zadar” i „Emma.homemade.gifts”.

U sklopu „Božićnog gramofona”, također na zadarskoj tržnici, bit će „Kreativni kutak škola” od 10 do 14 sati u kojem sudjeluju učeničke zadruge i osnovne škole: OŠ „Šimuna Kožičića Benje” (Iskrice), OŠ „Petra Preradovića” (Mlade ruke), Privatna OŠ „Nova” i OŠ „Krune Krstića” (Mali kreativci). Učenici će predstaviti svoje rukotvorine i blagdanske ukrase na posebnom izložbenom prostoru „Božićnog gramofona”. U Muzeju antičkog stakla od 10 do 12 sati održavat će pedagoško-edukativni program „Od (staklenog) otpada do božićnog ukrasa”. Djeca će nakon kratkog stručnog vodstva i posjeta staklarskim demo radionicama ukrašavati staklene ukrase za bor koje će kao uspomenu ponijeti u svoje domove. Radionica je besplatna i namijenjena je djeci predškolske dobi i učenicima nižih razreda osnovne škole u pratnji roditelja.
„Blagdanski piknik u Kampo Kaštelu” počinje u 10 sati i trajat će do 13 sati, a ovaj program ponovit će se još 20. prosinca. Riječ je o prvom izdanju toplog i šušurastog kvartovskog druženja u jednom od najljepših zadarskih kutaka, gdje su lokalni ugostitelji i obrtnici udružili snage kako bi oživjeli predblagdanski duh – uz glazbu, dobru spizu, zajedništvo i obiteljsku atmosferu. Posjetitelje očekuju besplatne blagdanske delicije, topli napitci, kutak za djecu, božićne igre i nagrade, a božićne pjesme izvodit će lokalni glazbenici i DJ-evi. Corte restoran „Almayer”, restoran „Morita” i restoran „Primavera” uz podršku Grada Zadra, zadarske Turističke zajednice, Mjesnog odbora Poluotok i Udruženja obrtnika Zadar, stvaraju novu tradiciju kvartovskog adventskog okupljanja.

Time jutarnji i prijepodnevni program nije iscrpljen, jer od 12 do 14 sati na Tržnici nastupa „Sanja Vrančić Duo”, dok će bojanje lica i ukrašavanje biti sadržaj Adventske radionice na tržnici od 11 do 13 sati.

„Lučica priča” naslov je programa u crkvi svetog Nikole od 18 do 19.30 sati. čime počinje večernji program najsadržajnijeg subotnjeg adventskog programa. „Urbofon Live” na Tržnici donosi nastup „Mangroove Banda” u 20.30 sati, a na adventsku pozornicu od 21 sati na Trgu Petra Zoranića popet će se Tatjana Matejaš Cameron – Tajči. Prošlo je 35 godina od „Pjesme Eurovizije” kada je Tajči pozvala Europljane na „ludovanje”, a samo dvije godine kasnije preselila se u SAD gdje je nastavila glazbeno i scensko usavršavanje pjevajući u mjuziklima i katoličkim crkvama. No, za Hrvate je uvijek ostala nenadmašna Tajči i kada je nakon povratka u Hrvatsku pozvala na „ludovanje s dušom”. S takvim večerašnjim programom zabavljat će Zadrane i unijeti dašak glazbenog i adventskog duha na Trg Petra Zoranića. Tajči se vraća u Zadar.
– Neizmjerno mi puno znači što nakon toliko godina ponovno dolazim sa svojim bendom u Zadar, gdje ćemo zajedno održati koncert u gradu u kojem smo svi zavoljeli pjesmu „Hajde da ludujemo” – kaže Tajči u najavi večerašnjeg koncerta podsjećajući kako je baš u Zadru pobjedom na domaćem natjecanju trasirala put za zagrebački eurovizijski nastup 1990. godine.
– Zadar me je uvijek dočekivao otvorena srca i na tome sam iskreno zahvalna. Veselim se što ćemo zajedno pjevati, družiti se u adventskom duhu i pripremati srca za još više ljubavi, mira i nade – poručila je zagrebačka pjevačica. Koncert počinje u 21 sati, ulaz je besplatan, a događaj organizira Grad Zadar i zadarska Turistička zajednica.

Nastavi čitati