Connect with us

Hrvatska

Plenković: “Imamo više od 11 tisuća umrlih od COVID-19”

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade zahvalio se svim zdravstvenim djelatnicima koji već skoro dvije godine ulažu nadljudske napore da zaštite građane od virusa koji je izazvao “tektonske poremećaje na globalnoj razini”.

Rekao je kako sve to zahtijeva od nas da se pridržavamo osnovnih epidemioloških mjera – maske, distance, higijene ruku, prozračivanje, izbjegavanja masovnih okupljanja.

– Nažalost pandemija ne jenjava i broj ljudi koji je preminuo s ili od COVID-19 je premašio 11 tisuća. To je ogroman broj i želim još jednom izraziti suosjećanje prema obiteljima onih koje su njihovi najbliži napustili. U proteklih tjedan dana od 474 osobe koje su preminule 70 posto nije bilo cijepljeno. Ovi koji su bili cijepljeni su u najvećem broju slučajeva bili ljudi koji su imali druge bolesti i teško zdravstveno stanje. Poruka da se treba cijepiti je i dalje najsnažnija poruka koju možemo poslati. Mi smo dosegnuli 2,2 milijuna ljudi koji su se cijepili barem prvom dozom, prešli smo 64,5  posto  cijepljenih odrasle populacije, rekao je Plenković i apelirao na sve da poklone povjerenje struci i da prime booster dozu koja osnažuje imunitet.

Rekao je kako su u Hrvatskoj bili predstavnici Izraela koji su podijelili svoje iskustvo s COVID-om.

– Mislim da je izrazito važno da se svi zaštitimo s cjepivom koje je na raspolaganju i koje je Vlada osigurala, rekao je.

Osvrnuo se i na jučerašnju raspravu u Saboru o prijedlogu proračuna za 2022.

– U tom kontekstu dobro je osvrnuti se na podatke koje nam je dao DZS o rastu BDP-a od 15 posto u trećem kvartalu, gdje smo jedni od najboljih na razini EU. Imamo zaista visok rast BDP-a u prvih devet mjeseci, praktički smo u ovom trenutku na 10,7 posto. Procjena Vlade je ista kao i kad smo predložili proračun, tad smo rekli da očekujemo rast u 2021. od 9 posto, u ovom trenutku mislimo da će biti najmanje 9 posto. 

Rekao je da je Macronov posjet bio sadržajan i uspješan te ponovio da je potpisan ugovor o nabavi aviona te Strateški sporazum o partnerstvu. 

– Krenula je i dinamika plaćanja aviona. Ovo što smo planirali rebalansom za 2021. je već isplaćeno. Planirana su sredstva za 2022. Mislim da ćemo s procesom obuke pilota i tehničara i prilagodbom HRZ-a u sljedeće dvije godine učiniti sve što je potrebno da sam dolazak i prihvat aviona i njihovo korištenje bude na maksimalnoj razini. S te strane Hrvatska je u pogledu vlastite sigurnosti i obrane napravila velik iskorak. Bitna je snažna i nedvosmislena poruka francuskog predsjednika hrvatskom članstvu u Schengenu i europodručju.

Komentirao je i današnju sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.

– Dobili smo izvješća različitih skupina koje rade na provedbi strategije i planova koji se tiču zamjene kune s eurom i opće tehničkim pripremama za uvođenje eura. Nacionalno vijeće podržalo je sve ove aktivnosti kao i komunikacijsku strategiju. ministar Marić će potpisati sporazum gdje će nas EK poduprijeti u komunikacijskim i informacijskim aktivnostima sljedećih godinu dana, rekao je.

Potom se još jednom osvrnuo na strašan zločin u Splitu i zaključio kako zaslužuje najoštriju osudu i kaznu.

– Dosad smo u našoj politici o zaštiti i sprečavanju nasilja nad ženama napravili niz iskoraka, postrožili zakone, nažalost nemamo preventivni mehanizam koji može spriječiti primitivce i kretene da rade najteža kaznena djela,  ali možemo učiniti puno u pogledu strožih kazni. S naše smo strane napravili ogromne iskorake i nastavit ćemo u istom smjeru u partnerstvu s organizacijama civilnog društva, rekao je Plenković i izrazio sućut.

Beroš: Nužno je da se svi punoljetni građani cijepe booster dozom

Ministar Vili Beroš rekao je kako je broj oboljelih od koronavirusa u svijetu premašio 263 milijuna, a broj umrlih veći je od 5, milijuna.

– Udio novozaraženih u broju testiranih je u zadnja 24 sata je 38, 35 posto. U odnosu na tjedan ranije riječ je o padu novooboljelih od 14,5 posto, rekao je Beroš dodajući da imamo i blagi pad broja hospitaliziranih.

Na respiratoru je 311 osoba. U posljednja 24 sata na respirator je stavljeno 30 osoba od kojih 24 nisu cijepljene niti jednom dozom.

– Unatoč trendu blagog smanjenja broja novooboljelih i dalje traje pritisak na popunjenost kapaciteta bolnice. Najteže je na sjeverozapadu Hrvatske, OB Zabok i OB Varaždin, ŽB Čakovec te OB Koprivnica, gdje se zbog teške situacije vrši mobilizacija medicinskih sestara i posudba respiratora. Ministarstvo zdravstva imenovalo je ekspertni tim koji je na raspolaganju upravama bolnica s velikim brojem COVID pacijenata kako bi se poboljšala organizacijska struktura i proces liječenja.

Trenutni postotak cijepljenih odraslih iznosi 64,5 posto. S dodatnom booster dozom cijepljeno je 209.937 osoba.

Od uvođenja COVID potvrda u zdravstvu i državnim i javnim službama obavljeno je 407.009 testova od kojih je 7216 potvrđeno pozitivnima.

– To znači da su COVID potvrde spriječile daljnju zarazu za više od 36.000 ljudi što bi posljedično dovelo do gotovo 400 hospitaliziranih i oko 100 preminulih. Navedene brojke dodatno potvrđuju utemeljenost i učinkovitost potvrda, rekao je Beroš.

HZJZ je objavio dodatne preporuke o primjeni booster doze.

– Nužno je da se svi punoljetni građani kojima je prošlo više od šest mjeseci od završetka primarnog cijepljenja, cijepe s trećom dozom. Booster doza osobito je važna za korisnike i zaposlene u domovima za starije i odrasle osobe s invaliditetom, sve u dobi od 65 i više godina, sve u dobi od 18 i više godina koji dijele kućanstvo s imunokompromitiranim osobama, za sve starije od 18 koji boluju od kroničnih bolesti, rekao je Beroš.

– Znanstvenici su otkrili novu omikron-varijantu koronavirusa. Ista se smatra potencijalno opasnijom jer ima dvostruko više mutacija od delta-varijante, njih više od 30 na šiljak proteinu. Stručnjaci naglašavaju da cjepiva i dalje pružaju visoku razinu zaštite od teške kliničke slike koja dovodi do hospitalizacija i smrti.

– U okolnostima dugotrajne epidemije osobito raduje napredak strateških projekata ove Vlade. Izradom studija izvodljivosti ovaj tjedan dovršena je faza projekta izgradnje Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu financirane sredstvima EU.

Bolnički sustav nastavlja raditi pod znatnim opterećenjem, rekao je Beroš.

– Uslijed velikog broja novozaraženih smještaj za COVID pacijente se sukcesivno povećava, u mjesec dana broj kreveta se povećao 2253 na 3580, što je u ovom trenutku dostatno. Broj hospitaliziranih u istom razdoblju narastao je za 85 posto. Začarani krug novozaraženih, hospitaliziranih i preminulih možemo prekinuti poštivanjem mjera i cijepljenjem. Uvođenjem COVID-potvrda spriječena je daljnja zaraze populacije veličine grada Samobora. Sve još uvijek nije dostatno u kontekstu nove varijante virusa koja je po mišljenju stručnjaka potekla iz bazena necijepljenih. Interes za cijepljenje je kontinuiran, ali je potrebno ubrzati ostvarenje obuhvata cijepljenih na nacionalnoj razini kakav je ostvario Zagreb, rekao je Beroš.

– Pozivam građane koji i dalje negiraju učinkovitost cijepljenja i epidemioloških mjera da slušaju i slijede svoje cijepljene sugrađane, autoritete medicinske struke, epidemiologe, imunologe. Vlada je osigurala dovoljno cjepiva kako bi se kolektivno zaštitili. Cijepljenje i epidemiološke mjere najbolja su brana i postojećim i novim varijantama virusa. To je jedini put povratka normalnom životu te zdravstvenom i ekonomskom prosperitetu,  zaključio je Beroš.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu