Connect with us

Hrvatska

Od danas covid-potvrde. Ovo su svi detalji, nova pravila za poštu, MUP, Finu…

Objavljeno

-

Covid potvrde koje dokazuju da je netko cijepljen, da je prebolio covid-19 ili je negativan od utorka su obvezne za ulaz u javne i državne ustanove, čime vlasti žele dodatno zaštiti zdravlje građana, potaknuti ih na cijepljenje i osigurati dostupnost zdravstvenog sustava. Od danas obvezne covid potvrde u javnim i državnim ustanovama

Prema odluci Nacionalnog stožera civilne zaštite, EU digitalnu potvrdu prilikom dolaska na posao morat će predočiti svi javni i državni zaposlenici, kao i oni u tijelima na lokalnoj razini, a za one koji nisu cijepljeni ili preboljeli covid uvodi se sigurnosna mjera obveznog testiranja na koronavirus.

Bez potvrde ili testa ne može se ući u radni prostor

Dužnosnici, službenici i zaposlenici ustanova i tvrtki čiji su osnivači država, županije, gradovi i općine dužni su potvrde pokazati osobi koju ovlasti poslodavac, a odbiju li se testirati ili pokazati potvrdu neće moći ući u radni prostor.

Covid potvrde se uvode i u škole, ali samo za zaposlenike. Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs očekuje u školama određene probleme dok se ne uhoda uvođenje covid potvrda, ali ne i velike poteškoće jer su škole dobile upute Stožera civilne zaštite i dodatne upute Ministarstva.

Potvrde su uz poneki izuzetak obvezne i za sve stranke koje dolaze u službene prostore, ali i druge osobe koje tamo dolaze po bilo kojoj osnovi.

Primjerice, Fina je u ponedjeljak pozvala korisnike da prilikom ulaska u poslovnice svoju potvrdu predoče zaštitaru, odnosno osobi koju je poslodavac ovlastio za provjeru dokumenata, te ih uputila na mjesta na kojima, prema preporuci HZJZ-a, mogu obaviti testiranja.

HAC je također izvijestio da je svaki posjetitelj obvezan službenoj osobi na ulazu predočiti potvrdu ili drugi dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju covida.

Potvrde se ne primjenjuju na studente u prostorima visokih učilišta, osim ako visoko učilište ne odluči drugačije, učenike u školama i odgojno-obrazovnim ustanovama, na mlađe od 16 godina, na osobe koje dovode dijete ili učenika u školu, vrtić ili ustanovu za odgoj i obrazovanje djece te na adolescente s posebnim potrebama i osobe koje prate osobu koja se ne može brinuti za sebe.

Potvrde neće trebati ni osobe koje u poslovnice HZZO-a dolaze podići svoju covid potvrdu, na osobe čija je prisutnost nužna u postupcima pred pravosudnim, državnim i drugim tijelima, na korisnike poštanskih usluga koji moraju preuzeti pošiljke čije bi nepreuzimanje imalo pravne posljedice te na osobe koje imaju kontraindikaciju za cijepljenje, što se dokazuje potvrdom.

Oni koji nisu preboljeli covid niti su cijepljeni testirat će se dvaput tjedno

Zaposlenici koji nisu preboljeli covid ili nisu cijepljeni morat će se testirati dvaput tjedno, pa je otvoreno više od 6500 testnih mjesta, između ostalog u ordinacijama primarne zaštite i ljekarnama. Testno mjesto moći će odrediti i poslodavac, ali onda će potvrda vrijediti samo za dolazak na posao.

Odluka o uvođenju obveznih covid potvrda za ulazak u javne i državne ustanove donesena je na vrhuncu četvrtog vala pandemije i nema ograničen rok primjene, a ujedno je izdana preporuka privatnim poslodavcima da provode slične mjere.

Covid potvrde proširene su na javni i državni sektor nakon što je početkom listopada ta obveza uvedena u zdravstvenim i ustanovama socijalne skrbi.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak kaže da u sustavu koji obuhvaća proširenje covid potvrda ima 270.000 zaposlenika bez trgovačkih društava, među kojima će se možda 100.000 trebati testirati.

“Napravili smo sve da stvorimo infrastrukturu, da bude dovoljan broj mjesta na kojima se mogu testirati. Omogućili smo poslodavcima da to organiziraju u svojim prostorima, bilo sami bilo da sklope ugovor s nekim tko to može napraviti”, poručio je.

Uvođenje obveznih potvrda bilo je predviđeno za ponedjeljak, ali je odgođeno za jedan dan kako bi se svi zainteresirani mogli testirati i u utorak imati covid potvrde.

Kritike oporbe, biskupa, Milanovića…

Novu mjeru u borbi protiv pandemije koronavirusa kritizirala je oporba ocjenjujući kako je riječ o podjeli na građane prvog i drugog reda. Saborska oporba traži da o epidemiološkim mjerama u Saboru odlučuje sam Sabor, a ne Stožer čijom se odlukom ne može ograničavati saborski mandat.

Na obvezne potvrde blagonaklono ne gleda ni Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije, koje je ocijenilo da se u društvu stvorilo “ozračje određenih pritisaka” na necijepljene i poručilo da cijepljenje mora biti dobrovoljno, bez prisile i uvjetovanja.

Najoštriji u kritici bio je predsjednik Republike Zoran Milanović koji je uvođenje obaveznih covid potvrda nazvao “mahnitanjem bez ikakvih argumenata” i poručio da se građani trebaju cijepiti, ali i da imaju pravo na zaštitu od samovolje.

Zbog covid potvrda već danima dio nezadovoljnih građana prosvjeduje na Markovu trgu i u više hrvatskih gradova, tvrdeći da ih se time diskriminira i da im se ograničavaju slobode.

Premijer Andrej Plenković odgovorio im je kako je prosvjedovanje protiv cijepljenja dozvoljeno ali je izrazio nevjericu da u današnje vrijeme netko bira o cijepljenju vjerovati neprovjerenim i tendenciozno lažnim izvorima u odnosu na ono što je istina.

Komentirajući poruku biskupa o cijepljenju, Plenković se pozvao na izjavu pape Franje koji je “bio jasan” i pozvao ljude da se cijepe.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu