Connect with us

Hrvatska

POSLJEDICE KORONAKRIZE Hrvati sve češće posežu za antidepresivima, ali i drogama

Objavljeno

-

Zbog posljedica koronakrize porasla potrošnja lijekova protiv depresije i tjeskobe.

Tableta za tabletom. Pod pritiskom koronakrize, straha od zaraze i tjeskobe u izolaciji, mnogi posežu za lijekovima za smirenje. Traže brzopotezno rješenje.

“I ja sam među njima, ali nisam koristila antidepresive. Skoro smo svi u depresiji u zadnje vrijeme – u nedostatku izlazaka, druženja. Ipak smo mi svi socijalna bića”, rekla je Jasna iz Zagreba.

Čedo iz Zagreba je rekao: “Pola vremena provodim u Hrvatskoj, pola u Americi – tamo je preko 50 posto ljudi na antidepresivima već dulje, a kad je situacija kao korona, još više je i izraženo. Stanje u kući, nema novca, briga za posao.”

Živci su sve tanji, problemi se gomilaju. Tope se zalihe antidepresiva i anksiolitika. Da ih se pilo i propisivalo češće, itekako vide u ljekarnama, piše DNEVNIK.hr.

Toni Vidović iz Gradske ljekarne Zagreb kaže: “S obzirom na situaciju u zadnjih godinu, dvije, nije ni čudo da imaju veću potrebu za lijekovima za smirenje i lijekovima koji djeluju na psihu. To su lijekovi koji imaju potencijal ovisnosti, tako da je uvijek potrebno biti na oprezu.”

Na obje te skupine lani je otišlo oko 204 milijuna kuna. Istodobno je ukupno na lijekove u Hrvatskoj potrošeno čak 8,4 milijarde kuna.

“Podaci za 2020. zasad zaista ne ukazuju na to da bi bilo bilo ikakve zlouporabe”, rekla je Ivana Šipić Gavrilović iz HALMED-a.

Zloupotrebljavaju se opojna sredstva

“Primjećuje se rast potrošnje kanabisa, kokain je zadnjih godina napravio jedan boom i na europskom tržištu je droga ‘broj dva’. Tu je još uvijek heroin, dio opijatskih ovisnika konzumira i sintetske droge. Ipak, tijekom covida je zabilježen pad konzumacije esctasyja”, izjavio je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga.

Podaci su zabrinjavajući: samo na kokain godišnje na europskom tržištu odlazi vrtoglavih 9 milijardi eura.

“Prošle je godine na ulasku u EU zaplijenjeno više od 220 tona kokaina. Balkanski narkokarteli su umiješani u distribuciju i naravno, uvijek takva roba dođe”, dodaje Petković.

Posljedice suživota s virusom osjetili su i u najvećoj i najstarijoj hrvatskoj psihijatrijskoj klinici. Liječnička pomoć traži se više nego prije koronakrize – i mladi i odrasli, bez obzira na dob.

“Za 20 posto se povećao broj dolazaka u naše vanbolničke sustave liječenja. U bolničke ne toliko. U tom smislu smo imali i porast broja onih ljudi koji nikad dosada nisu liječeni”, rekla je dr.sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju, Vrapče.

Sve ono što ih prije nije smetalo, sada je izvor nezadovoljstva, kaže Brečić: “Ljudi su jako frustrirani, uplašeni, gube snagu, volju i energiju. Ovo nam je preteška kriza i stalno razmišljamo – što ćemo, kako ćemo, kako će biti. To je na kognitivnoj razini sasvim normalno, ali emocionalno se silno iscrpljujemo.”

Naći izlaz iz situacije koja ugrožava mentalno zdravlje nije uvijek lako, a nisu ni svi jednako otporni na virus zbog kojeg mnogima izmiče tlo pod nogama i vape za pomoći.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Najteži dani tek stižu: DHMZ upalio upozorenja za cijelu Hrvatsku

Objavljeno

-

By

Nastavlja se suho i stabilno vrijeme pod utjecajem prostrane anticiklone pa je i utorak svanuo vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 28 Celzijevih stupnjeva.

U nastavku dana i dalje sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području te unutrašnjosti Istre i Dalmacije mala mogućnost za pokoji pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 29°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. Krške i brže rijeke su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 20 Celzijevih stupnjeva.

sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti slična ili još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se i dalje kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije. Vrućina će vrhunac imati ova tri dana, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje gdje je oko petka moguć i pokoji kraći pljusak. Za vikend bi onda temperatura na kopnu bila bliže 30°C, a na Jadranu će i dalje biti oko 35 Celzijevih stupnjeva. Zasad nema nikakve trajnije promjene vremena ni obilnije kiše na širem području pa se nastavlja suša.

Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Meteoalarm je narančaste i crvene boje za cijelu Hrvatsku. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer.

Nastavi čitati

Hrvatska

Šef DHMZ-a: “Morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”

Objavljeno

-

By

Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku neće tako brzo završiti. Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler izjavio je u Dnevniku Nove TV da će se temperature između 35 i 40 stupnjeva zadržati barem do kraja tjedna, a vrlo vjerojatno i tijekom sljedećeg.

Prema njegovim riječima, u petak se očekuje tek blago osvježenje, uz mogućnost lokalnih pljuskova i nestabilnosti, no temperature će i dalje ostati iznad prosjeka za ovo doba godine. Zbog toga DHMZ nastavlja izdavati upozorenja, a u dijelu zemlje razina upozorenja mogla bi se krajem tjedna spustiti s crvene na narančastu.

Problem nisu samo dani, nego i tropske noći

Güttler je za Dnevnik Nove TV upozorio da dodatni problem predstavljaju vrlo tople noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva, a ponegdje ni znatno niže. Kao primjer naveo je Senj, gdje se tijekom vikenda temperatura ni noću nije spuštala ispod 30 stupnjeva.

Takvi uvjeti posebno otežavaju oporavak organizma, osobito djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Građanima preporučuje dovoljno tekućine i rashlađivanje prostora, čak i tijekom noći.

Niski vodostaji, ali bez ugroze opskrbe strujom

Govoreći o rekordno niskim vodostajima rijeka, ravnatelj DHMZ-a rekao je da Hrvatska zasad nema problema s opskrbom električnom energijom te da su akumulacije vode na planiranim razinama.

Ipak, upozorio je da se u pojedinim susjednim državama već bilježe poteškoće u radu elektrana, osobito nuklearnih, zbog niskih vodostaja i visokih temperatura rijeka koje se koriste za hlađenje.

Jedna kiša neće riješiti problem suše

Prema riječima Güttlera, razine podzemnih voda također su u padu, a jedna obilnija kiša neće biti dovoljna za oporavak.

Bit će potrebno dulje razdoblje s više oborina kako bi se obnovile rijeke, jezera i podzemne zalihe vode.

Dodao je kako su sadašnje temperature čak pet do deset stupnjeva više od prosjeka za ovo doba godine te upozorio da Hrvatska, kao i ostatak svijeta, bilježi dugoročan trend zagrijavanja.

“Ova situacija trenutna, s problemima sa sušom i s niskim razinama vode, ona je ipak prolazna, ona će se stabilizirati kroz nekoliko mjeseci, možda sljedeće godine u ovo doba budemo pak govorili o previsokim razinama rijeka”, rekao je.

Potrebna prilagodba klimatskim promjenama

Güttler smatra da se klimatskim promjenama treba pristupiti na dva načina – smanjenjem emisija kroz zelenu tranziciju i prilagodbom novim klimatskim uvjetima.

To uključuje ulaganja u zaštitu od suša, poplava i požara, ali i drukčije planiranje gradova, koji su posebno izloženi ekstremnim vrućinama.

“Urbana područja su posebno ranjiva; tu imamo dosta asfalta, dosta betona, i morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”, rekao je.

Zasad nema najava za veliko nevrijeme

Iako se krajem tjedna očekuje manja promjena vremena uz lokalne pljuskove, Güttler kaže da trenutačno nema naznaka za ozbiljnije oluje ili nevrijeme.

Naglasio je da građani trebaju pratiti službena upozorenja DHMZ-a jer se prognoze mogu mijenjati iz dana u dan, ali zasad nema razloga za dramatiziranje situacije.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže vrhunac toplinskog vala: Temperature i do 40 stupnjeva, evo kada očekujemo promjenu

Objavljeno

-

By

Prvi ponedjeljak u kolovozu svanuo je vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 29 Celzijevih stupnjeva.

U nastavku dana i dalje očekujemo sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području mala mogućnost za pokoju pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba do bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni, a na otvorenom moru i sjeverozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 28°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. One krške su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 19 do 20 Celzijevih stupnjeva.

sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije. 

Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer. Vrućina će vrhunac imati sredinom tjedna, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu