Connect with us

Hrvatska

AccuWeather objavio veliku prognozu za jesen. Evo što čeka Hrvatsku!

Objavljeno

-

Ljeto je u Europu donijelo katastrofalne krajnosti. Dijelovi sjeverne i središnje Europe suočeni su sa smrtonosnim i povijesnim poplavama. Opasne vrućine i razorni požari ostavili su traga u jugoistočnoj Europi.

Članovi AccuWeatherovog međunarodnog tima za dugoročno prognoziranje Tyler Roys i Alan Reppert kažu da će obrazac La Niña koji se razvija na Pacifiku, a koji će utjecati na vremenske uvjete u cijelom svijetu, biti pokretačka snaga za cijelu jesen. Sezona službeno počinje jesenskim ekvinocijem 22. rujna.

Olakšanje od olujnog vremena u srednjoj Europi

Kako se uzorak La Niña pojačava diljem Europe tijekom rujna, listopada i studenog, olujni trag koji je dominirao sjevernim dijelom kontinenta postupno će se pomicati prema jugu.

To će biti olakšanje za dijelove Njemačke, Belgije, Nizozemske, Luksemburga i sjeveroistočne Francuske, gdje su obilne oborine izazvale povijesne poplave tijekom srpnja. Sušniji uzorak koji se očekuje u jesenskim mjesecima bit će povoljan za područja koja se još oporavljaju od poplava.

Temperature će u cijeloj regiji također biti gotovo normalne tijekom jeseni jer će ovo biti jedan od dva dijela kontinenta u kojima se tijekom jesenskih mjeseci ne očekuju toplinski valovi, rekao je Roys. Normalno visoke temperature tipično se kreću od 21 do 23 Celzijeva stupnja u ranu jesen do 4 do 8 Celzijevih stupnjeva u kasnu jesen, piše AccuWeather, prenosi Index.

Zapadna Europa zabrinuta zbog oluja

Prije nego što se olujni obrazac u potpunosti prebaci na jug u jesen, on će se zadržati iznad Irske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Unatoč rekordnoj sezoni uragana 2020., ni jedna od tropskih oluja nije preživjela put sjevernim Atlantskim oceanom, a svi su se sustavi raspršili prije nego što su stigli u Europu. Prognostičari AccuWeathera upozoravaju da bi ova godina mogla biti drugačija.

S temperaturom površine mora za oko 2-5 Celzijevih stupnjeva iznad normale stvara se dovoljno energije za održavanje tropskih obilježja koja se kreću kroz regiju, rekao je Reppert.

“Zato se očekuje da će jedan do tri tropska udara doći u Europu u narednim mjesecima”, rekao je Roys, dodajući da bi tropske oluje mogle preživjeti putovanje preko Atlantika i doći do kontinenta.

Tijekom prve polovine jeseni najvjerojatnije će doći do tropskog sustava u regiji Irske, Sjeverne Irske, Škotske, Walesa i sjeverne Engleske. No, kako će se olujni trag pomicati prema jugu do kraja listopada i studenog, ta će se prijetnja također prebaciti na jug, u sjeverozapadnu Španjolsku i Portugal.

Tropi neće biti jedini izvor olujnog vremena diljem zapadne Europe na jesen.

La Niñin uzorak koji se pojačava tijekom jeseni i zadržava tijekom zime mogao bi donijeti sezonu olujnih vjetrova sličnu 2020.-2021. u zapadnoj Europi. Broj olujnih vjetrova tijekom prošlogodišnje sezone pao je ispod normalnog, a prognostičari AccuWeathera očekuju isto ove godine. Područja koja će vjerojatno biti pogođena olujnim vjetrovima premjestit će se iz sjeverozapadne Europe u jugozapadnu Europu kako će sezona odmicati.

Olujno vrijeme pomoći će u održavanju temperature u cijeloj regiji. Sveukupno, očekuje se da će temperature tijekom jeseni biti oko normalnih, bez toplinskih valova, objasnio je Roys.

AccuWeather

Opasnost od poplava u Srednjoj Europi

Vremenski obrazac s olujom u zapadnoj Europi može dovesti do razvoja odsječenih područja s niskim tlakom, rekao je Roys. To bi moglo dovesti do snažnih oluja diljem južne Europe.

Razvoj ovih oluja u južnim područjima također može dovesti do razvoja medicanea. Medicane nastaje kada se netropska oluja hrani toplim vodama Mediterana i razvija karakteristike tropske oluje. Iako su kratkotrajni, u mediteransku regiju mogu donijeti obilne oborine i lokalno snažne udare vjetra.

Sredinom kolovoza temperature površine mora u istočnom Mediteranu su bile za 3-4 stupnja iznad normalne, objasnio je Reppert. Periodi obilnih oborina mogu se proširiti i na jug Italije i na Balkan, osobito krajem listopada i studenog.

Predviđa se da će se gotovo normalne temperature koje su se zadržale diljem Španjolske tijekom ljetnih mjeseci nastaviti i tijekom jeseni. Prema Roysu, Španjolska obično doživi više olujnih nevremena krajem listopada i u studenom, a ni ova godina neće biti iznimka. Kako će se oluje često kretati po cijeloj zemlji, rizik od poplava bit će sve veći.

Ljetna toplina na istoku

Tema u većem dijelu Europe ove jeseni bit će temperature iznad normalnih, a istočni dijelovi kontinenta bit će područje u kojem će vrućine potrajati i nakon ljeta, piše AccuWeather.

Uvjeti od Švedske do sjeverne Ukrajine i zapadne Rusije bit će topli kroz veći dio rujna, listopada i studenog. Temperature će ostati iznad normalnih.

Najviša prosječna temperatura u istočnoj Europi iznosi oko 18-21 Celzijev stupanj početkom rujna, a zatim pada na oko 0 stupnjeva do kraja studenog. Na Balkanu i u Grčkoj normalne temperature padaju s 29-32 stupnja na 16-21 stupanj u istom razdoblju.

Intenzivna ljetna vrućina na Balkanu
Očekuje se da će se intenzivnija ljetna vrućina zadržati u južnoj Italiji i na Balkanu, posebno na početku jeseni, rekao je Reppert. Jezgra topline zadržat će se na Balkanu i u Grčkoj, gdje će biti mogući toplinski valovi, uglavnom tijekom prve polovice jeseni.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) definira toplinski val kao razdoblje od pet ili više dana s prosječnim temperaturama za najmanje 5 stupnjeva Celzijevih iznad normale. Vrući i suhi uvjeti početkom sezone omogućit će da se šumski požari koji su harali selima po dijelovima Balkanskog poluotoka nastave do jeseni.

Oluje s Mediterana mogu povremeno donijeti kratka olakšanja od vrućine, kažu meteorolozi. Krajem listopada i početkom studenog očekuju se veće količine oborine.

“Burna prijetnja od poplava proširit će se iz Italije na Balkan, posebno u studenom”, rekao je Roys, dodajući da obilne oborine također mogu dovesti do klizišta.

“Kiše mogu donijeti i grmljavinu. Lokalizirana tuča ne može se u potpunosti isključiti”, zaključuje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu