Connect with us

Hrvatska

Plenković iz Knina uputio poruku Srbiji: “Neka napuste jalovu retoriku prošlosti”

Objavljeno

-

Foto: Vlada RH

Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak u povodu obilježavanja 26. obljetnice VRO Oluja kako velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikad ikome dopustiti da dovodi u pitanje legitimnost Oluje ni obrambeni karakter Domovinskog rata.

“Uvijek je poseban osjećaj doći u Knin na današnji dan, jer je to prilika da se prisjetimo dana ponosa i pobjede koji su duboko urezani u srca svih Hrvata, ali i izraz trajne zahvalnosti prema svima koji su dali svoj život da bi Hrvatska živjela i bila slobodna”, rekao je Plenković u svom govoru, čestitavši Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Otkrivanje istine ostaje trajna dužnost, nećemo dopustiti da se u pitanje dovodi legitimnost Oluje

Ostvarenom vojnom pobjedom pokazali smo da smo u teškim uvjetima uspjeli ustrojiti respektabilnu oružanu silu koja je u stanju obraniti i osloboditi svoj teritorij, dodao je premijer.

Istaknuo je kako danas odajemo priznanje pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci i hrvatskoj policiji koje su pod vodstvom predsjednika Tuđmana na bojnom polju porazile zločinačku politiku velikosrpskog Miloševićevog režima, a čime je osigurana opstojnost Hrvatske, dovršen rat i uspostavljen trajan mir.

“No tu pobjedu i legitimno pravo da živimo kao slobodni ljudi u svojoj zemlji platili smo nažalost životima najhrabrijih hrvatskih sinova kojima smo trajno zahvalni, kao i brojnim pripadnicima nacionalnih manjina koji su također branili Hrvatsku”, rekaoje Plenković.

Dodao je da smo danas u mislima s obiteljima poginulih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida te brojnih civilnih žrtava.

Poručio je kako su Domovinski rat i pobjeda ostvarena u operaciji Oluja, a prije toga u Bljesku i drugim operacijama, temeljci suvremene hrvatske države.

“I zato otkrivanje istine o nestalima, procesuiranje ratnih zločina i dostizanje pravde za sve kojima je nanesena bol ostaje naša trajna dužnost”, rekao je Plenković, dodavši kako ćemo uvijek dostojanstveno slaviti Oluju kako bi i buduće generacije njegovale vrijednosti Domovinskog rata.

Upravo zato, ističe, simboličke geste iskazane na prošlogodišnjoj obljetnici Oluje nastavljaju provoditi u djelo, vodeći se politikom pomirbe, suživota i razumijevanja, uz poštovanje povijesne istine i izražavanje pijeteta svim nedužnim žrtvama.

“Ali velikodušnost u pobjedi ne znači da ćemo ikad ikome dopustiti da dovodi u pitanje legitimnost Oluje ni obrambeni karakter Domovinskog rata. To je poruka i našoj susjednoj zemlji Srbiji, koja je po meni trebala napustiti jalovu retoriku prošlosti, suočiti sa svojom odgovornošću i okrenuti se politici pomirenja i budućnosti”, poručio je Plenković.

Podnesene žrtve obvezuju na trajno jačanje Hrvatske

Naglasio je kako podnesene žrtve trajno obvezuju na jačanje hrvatske države u svakom pogledu ­- političkom, gospodarskom, obrambenom i sigurnosnom.

Više nego ikad, odgovor na izazove koji su pred nama simbolizirani su u vrijednostima Domovinskog rata, rekao je premijer, istaknuvši pandemiju, oporavak nakon ekonomske krize, imperativ demografske opstojnosti, obnovu nakon potresa te sve izraženiju klimatsku krizu uz brojne prirodne nepogode.

S druge strane, naveo je kako su u situaciji da vodeći politiku modernog suverenizma, koja počiva na osnaživanju i razvoju Hrvatske zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, osnaže sve ono što je bitno i nacionalni interes.

Kao primjere naveo je spajanje hrvatskog kopna Pelješkim mostom, dovršetak Istarskog ipsilona, skoro članstvo u Schengenskom prostoru i europodručju, ali i nabava novih borbenih aviona.

“Sve to ostvarujemo osnažujući naš međunarodni položaj i koristeći prednosti koje nam donosi članstvo u EU, no istodobno vodimo računa o hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima”, rekao je Plenković, zahvalivši se ministru branitelja Tomi Medvedu na svemu što je učinio u njihovom interesu, podsjetivši na unaprjeđenje zakonodavnog okvira.

Podsjetio je i kako su u ovoj teškoj godini istodobno osigurali i sve pretpostavke za razvoj u četvrtom desetljeću hrvatske demokracije kroz donošenje strateških dokumenata i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, a osigurali su i 25 milijardi eura.

“Ta sredstva bit će poluga za ono što je najvažnije u perspektivi, a to je kvaliteta života svih naših ljudi i ekonomski razvoj i stabilnost”, rekao je Plenković te poručio kako će se i nastaviti boriti protiv korupcije, fenomena koji nagriza povjerenje u institucije.

Vodit će računa i o Zvonimirovu gradu, poručio je. Po uzoru na projekt Slavonija, Baranja i Srijem, rekao je kako su odlučili koncipirati novi projekt za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar i Banovinu za što će izdvojiti više od 10 milijardi kuna.

“Sve to činit ćemo uvjereni da nastavljamo ono što su ljudi i mladići čija smo imena čuli dali za nas, za slobodu Hrvatske. Naša je zadaća lakša, jednostavnija, ali ćemo je ostvariti u spomen na njih i njihovu žrtvu”, poručio je Plenković.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu