Hrvatska
Deutsche Welle: Hrvatska sanja o mostovima do svojih otoka
Hrvatski otočani bi možda radije ulagali u dizanje kvalitete života i zadržavanje povezanosti trajektima, dok se u kontinentalnim dijelovima zemlje i najvišim političkim krugovima o tom pitanju često razmišlja drukčije.
Temu o mostovima donosi Deutsche Welle.
Pelješki most nije samo povezao kontinentalnu Hrvatsku, nego i otvorio novu zavodljivu perspektivu za razvoj hrvatskih otoka. Tako je i ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković povodom dovršetka radova između Komarne i Brijeste optimistično najavio pregovore s kineskim izvođačima o mogućnosti sličnog povezivanja otoka Pašmana s obalom pokraj Zadra.
U javnom prostoru zatim se pojavila i ideja o mostu između Pelješca i Korčule, inače drugog najnaseljenijeg otoka u Hrvatskoj.
Za razliku od vizure koju obično imaju kontinentalni akteri sličnih rasprava, međutim, otočanima je na umu interes koji se ne da svesti na puku prometnu dostupnost. Naprotiv, cestovna povezanost njima može značiti i prijetnju spram značajki koje otok uopće čine otokom, i tamošnji život posebnim.
Stoga upada u oko jedan od efekata kakve je Pelješki most već prouzročio na Korčuli, iako se odatle i dalje na kontinentalnu obalu stiže primarno trajektom iz Orebića, te dosad u kombinaciji s linijom Trpanj-Ploče koja će uskoro postati suvišnom. Cijena zemljišta na Korčuli momentalno je porasla 10 posto, a najviše su posrijedi parcele za gradnju vila i apartmana.
Vrijednost odvojenosti
“Ako smo i pomislili da bi otočka mostogradnja bila korisno rješenje prometnog povezivanja, međutim, prvi nas je kontakt s upućenijim sugovornicima – djelotvorno razuvjerio. „Otkad sam i sama otočanka, otoci mi ne predstavljaju romantične destinacije, već posebna mjesta koja nude životne prednosti, ali donose i specifične probleme. Vrijednosti koje posjeduju su uvjetovane i činjenicom odvojenosti od kopna. Ne pristajem na tezu da se temeljni problemi života na otocima mogu riješiti mostom“, mišljenja je Maja Jurišić, predsjednica nevladine mreže Pokret otoka i donedavna članica Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji.
Takva mogućnost”, nastavlja ona, „znači nepovratnu devastaciju vrijednosti otoka. S obzirom na visinu investicije izgradnje mosta, tim bi se novcima moglo riješiti puno važnijih pitanja otočana. Njima treba podizanje kvalitete života razvojem osnovne infrastrukture, bolji i češći trajekti, dostupna javna usluga, obnovljivi izvori energije, zbrinjavanje otpada, vodovodni i kanalizacijski sustav.”
No činjenica je da je EU već sufinancirala i most za otok Čiovo pokraj Trogira, pa bi Bruxelles možda bio zainteresiran u sličnim projektima drugdje na Jadranu. Maja Jurišić odgovara da je izgradnja mosta na Čiovu sasvim druga priča.
Otok je naime bio spojen s Trogirom i ranije, te je dodatnim mostom samo riješen već postojeći infrastrukturni problem: „Ali ne mogu zamisliti da razvijamo projekte mostova. Čemu onda milijunske EU-investicije za izgradnju i razvoj luka? Otočani trebaju biti svjesni da jednom kada se povežu mostom, više nisu otoci. Primjer je i Tajništvo za otoke koje u svom radu ne uzima u obzir otoke povezane mostom.”
Otok s mostom nije otok
Na pitanje kako onda protumačiti takvu inicijativu u RH, Jurišić nam je rekla da ne zna, osim možda – nečijim nerealnim vizijama. Upitom smo se obratili i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ali do objave ovog članka nismo dobili nikakav odgovor.
U svakom slučaju, nikome ne bi škodilo malo više „otokocentrične“ perspektive, umjesto da se otoci promatraju pretežno kao nekretninski i turističko-industrijski resursi. Kako dakle usvojiti izraženiji otočki rakurs, s prioritetima otočana u prvome planu, i bez pokroviteljskog nametanja tobože razvojnog rezona kakav nastaje na kontinentalnoj obali?
To smo saznali u razgovoru s Petrom Filipićem, ekonomistom s Ekonomskog fakulteta u Splitu, koji se u svom radu dosta bavio mogućnostima razvoja hrvatskih otoka, a uslijed stalne prijetnje njihovom stagnacijom i raseljavanjem. „Upravo sam i sam na otoku, tu ste me zatekli, pa sam malo popričao s nekim mještanima dok sam čekao vaš poziv. I, znate što, nitko nije za most, od svih kojima sam to spomenuo. Kad bi imali most, kažu, ne bi više bili otok“, rekao nam je Filipić.
„Inače, prije nekih 30 godina”, dodao je, “jednom sam putovao trajektom na Brač u društvu mog fakultetskog kolege Ive Šimunovića. ‘Vidi koliki je to otok’, govorili smo, ‘koliko ima mjesta i koliko bi tu još ljudi moglo živjeti’. Ali onda smo se jednom prilikom nakon 15 ili 20 godina opet sreli na trajektu, a bio je krcat. Ivo je u međuvremenu sagradio kuću na Braču pa je novi komentar bio da ‘samo smetaju, ajme, koliko ih je’. Znači, vremenom se mijenja perspektiva, kao i ciljevi.“
Trajekt kao društvena situacija
Petar Filipić upozorava da su upravo mostovi specifična infrastrukturna tema, naročito u ekonomskom kontekstu, a kamoli kad su posrijedi otoci: „Mislim da su danas već i od trajektnih linija zaista stalno aktivne samo one između Splita i Brača, te Zadra i Preka na Ugljanu. Riječ o je o dnevnoj fluktuaciji radnih ljudi, neovisno o turizmu.”
Pored svega drugog, mora se uzeti u obzir i to što otočanima putovanje trajektom predstavlja važnu društvenu situaciju. “Most bi značio brzi prijelaz i, paradoksalno, veću izoliranost. Oni ne žele most nego vezu između ljudi, a dakako i veći standard uz očuvanje raznih otočkih posebnosti“, kaže Filipić.
„Pritom bih u ovome momentu sugerirao da pažljivo promotrimo kakav će utjecaj Pelješki most imati na razvoj pripadajućeg područja južno od Neuma. Hoće li Pelješac zaista prosperirati ili će se pokazati samo kao mjesto transfera? A što će biti kad se jednom spoji autocesta preko Dubrovnika dalje na istok, pa tuda krenu šleperi u kolonama? Bojim se da se ne razmišlja o tome kad ovako dođe EU-novac i potakne nacionalni polet“, kaže ovaj ekonomist.
I sasvim je to dovoljno poučnih razloga da se malo intenzivnije razmotre brojne druge mogućnosti pomoći otocima, umjesto forsiranja instant-zaključaka i podjednako brzopletih infrastrukturnih rješenja.
Hrvatska
PROGNOZA / Nedjelja će biti sunčana, ali od utorka stiže velika promjena: Evo što nas čeka diljem zemlje
Nestabilan i vlažan zrak s Atlantika približava se zapadnoj obali Europe i najavljuje promjenu vremenskih prilika na širem području kontinenta. Riječ je o dolini niskog tlaka zraka povezanoj s dubokom ciklonom nad Skandinavijom i Baltikom, koja se proteže preko Danske i Velike Britanije sve do zapadne obale Pirinejskog poluotoka.
Nad Biskajskim zaljevom dodatno se razvija ciklona koja na svojoj prednjoj strani povlači topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja prema zapadnoj i srednjoj Europi.
Glavnina tog toplog i vlažnog zraka premještat će se prema istoku, i to sjevernije od Alpa, dok će manji dio zaobići Alpe i prodrijeti u Genovski zaljev. Početkom idućeg tjedna nestabilan zrak postupno će zahvatiti i naše krajeve, pa se od utorka očekuje izraženija promjena vremena.
Nedjelja donosi stabilne i ugodne prilike. Bit će pretežno sunčano, uz najviše dnevne temperature između 21 i 26 stupnjeva Celzija, kako u unutrašnjosti tako i na Jadranu. Poslijepodne je u gorskim krajevima moguć slab razvoj dnevne naoblake.
Vjetar će biti slab, u unutrašnjosti sjeverni i sjeveroistočni, dok će na Jadranu prevladavati vjetrovi dnevne cirkulacije, uz pojačan maestral na srednjem i južnom dijelu te u kanalima među otocima. Temperatura mora kreće se između 16 i 18 stupnjeva, a ultravioletni indeks je visok.
U ponedjeljak prijepodne nastavlja se stabilno i sunčano vrijeme. Jutarnje temperature u unutrašnjosti bit će oko četiri stupnja, a na Jadranu oko 12. Međutim, već poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena.
Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. U zapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu očekuje se slaba kiša, uz jačanje juga.
Srijeda donosi pretežno oblačno vrijeme s povremenom umjerenom kišom. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mjestimice su mogući i grmljavinski pljuskovi. Jugo će dodatno ojačati, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana.
Jutarnje temperature ostat će bez većih promjena, oko šest stupnjeva u unutrašnjosti i oko 12 na Jadranu, dok će dnevne temperature biti u manjem padu, oko 19 u unutrašnjosti i oko 22 stupnja na obali.
Hrvatska
PROGNOZA / Uživajte u sunčanom vikendu jer sredina idućeg tjedna donosi nova pogoršanja vremena
Trenutno se nalazimo pod utjecajem anticiklone koja donosi stabilno i suho vrijeme, uz umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Ciklonalna aktivnost zadržava se nad Baltikom, dok se nad Biskajskim zaljevom razvija ciklona.
Na njezinoj prednjoj strani prema zapadnoj i srednjoj Europi prodire topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja. Glavnina tog zraka premješta se prema istoku, sjevernije od Alpa, te će početkom i sredinom idućeg tjedna zahvatiti i naše krajeve.
Tijekom dana će prevladavati sunčano vrijeme uz slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu i uz obalu puše jaka bura, koja će tijekom poslijepodneva okrenuti na jak maestral.
Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti kreće se između 19 i 24 stupnja, dok je na Jadranu oko 22 stupnja. Temperatura mora iznosi od 15 stupnjeva uz obalu do 17 stupnjeva na otocima i otvorenom moru južnog Jadrana. Ultraljubičasti indeks je visok.
U nedjelju se nastavlja stabilno i sunčano vrijeme, uz hladna jutra u unutrašnjosti, gdje će se temperature kretati između tri i pet stupnjeva. U kotlinama gorskih krajeva moguće je i oko nula stupnjeva, uz slab mraz pri tlu. Na Jadranu će jutarnje temperature biti između deset i 15 stupnjeva.
Dnevne temperature u unutrašnjosti bit će za 15 do 20 stupnjeva više od jutarnjih, pa bi se ponegdje mogle popeti i do 26 stupnjeva. Na Jadranu i uz obalu najviša dnevna temperatura bit će oko 23 stupnja, uz maestral, koji će na srednjem i južnom dijelu biti pojačan.
Krajem tjedna očekuje se stabilizacija
Početkom idućeg tjedna očekuje se utjecaj prodora vlažne zračne mase s Atlantika. U ponedjeljak poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena vremena. Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. Slaba kiša očekuje se u utorak u zapadnim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu, gdje će zapuhati jugo.
U srijedu će prevladavati pretežno oblačno vrijeme, uz slabu, mjestimice i umjerenu kišu. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mogući su i lokalni grmljavinski pljuskovi.
Na moru će vjetar promijeniti smjer i zapuhat će bura. Jutarnje temperature zraka neće se znatnije mijenjati, u unutrašnjosti će biti oko šest stupnjeva, a na Jadranu oko 12. Najviše dnevne temperature od utorka će biti u manjem padu, pa će se u unutrašnjosti kretati oko 19 stupnjeva, a na Jadranu oko 22.
Krajem tjedna očekuje se stabilizacija vremena uz osjetan porast temperature zraka.
Hrvatska
PROGNOZA / Od anticiklonalne bure do ljetnih temperatura u dva dana
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Hladan zrak polarnog podrijetla prodro je nad naše krajeve te se Panonska nizina, do planinske prepreke Dinarida, napunila hladnim, stabilnim zrakom anticiklone. Hladan zrak prelijeva se preko planinske prepreke na Jadran kao jaka, mjestimice i olujna bura.
Bura povezana s anticiklonom u unutrašnjosti naziva se anticiklonalna bura. Kratak opis anticiklonalne bure iz „Meteorološkog priručnika za nautičare” glasi:
Anticiklonalna bura nastaje pod utjecajem anticiklone s rashlađenog europskog kontinenta. Hladan i suh zrak iz anticiklone prelijeva se preko primorskih planina prema toplijem moru, dok se ciklona nalazi u Mediteranu, južno od Jadranskog mora. Zrak je suh, temperatura niska, tlak zraka visok, a nebo vedro. Samo se na ponekom planinskom vrhu, i to kratkotrajno, može zadržati oblačna kapa. Anticiklonalne bure traju dulje. Razina mora se snižava pa tijekom bure u lukama sjevernog Jadrana, osobito onima s kritičnim dubinama u odnosu na gaz broda, treba biti oprezan. Također je važno da privez brodice bude kratak.
Danas će vrijeme biti sunčano, a na Jadranu vjetrovito uz jaku, na udare i olujnu buru. Najviše dnevne temperature kretat će se od 17 do 22 °C, dok je temperatura mora od 16 do 17 °C.
U subotu i nedjelju nastavlja se sunčano i stabilno vrijeme, uz jutarnji slab mraz u kotlinama unutrašnjosti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti, na dva metra visine u meteorološkom zaklonu, bit će od 1 do 4 °C, a na Jadranu oko 9 °C. Najviše dnevne temperature u subotu od 21 do 24 °C, dok će u nedjelju porasti za dva do tri stupnja, pa će maksimum dosezati i 27 °C. Na Jadranu će bura slabjeti i skretati na jak poslijepodnevni maestral.
Analiza vremenske situacije ukazuje na sporo premještanje anticiklone prema istoku kontinenta, dok će oslabljeni prodor vlažnijeg i toplijeg zraka atlantskog podrijetla započeti u prvoj polovici idućeg tjedna uz slabo jugo.
Naoblačenje s kišom očekuje se tek sredinom tjedna.
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




