Connect with us

Hrvatska

NOVA ANKETA: HDZ uvjerljivo prvi, velik skok Možemo

Objavljeno

-

U sinoćnjem RTL-u Danas objavljeni su rezultati najnovije ankete.

HDZ je tako i u srpnju uvjerljivo na prvom mjestu. Vladajuću stranku, uz rast rejtinga u odnosu na dva prethodna mjeseca, bira 27,4 posto ispitanika (lipanj – 26,8 posto). SDP se, uz blagi pad, dodatno udaljio. Sada su na 18,7 posto (lipanj – 18,9 posto). Za vratom im, s 16,9 posto, puše platforma Možemo! koja na krilima pobjede u Zagrebu i ovoga mjeseca bilježi rast od gotovo 4 postotna boda (lipanj – 13,4 posto).

Nakon toga su dvije desne opcije: prvo Domovinski pokret koji bilježi pad rejtinga (srpanj – 6,4 posto, lipanj – 8,2 posto), a onda i Most s nešto blažim padom (srpanj – 4,8 posto, lipanj – 5,4 posto). Svi ostali su daleko: od HSS-a (srpanj – 1,5 posto, lipanj – 1,7 posto).

Nakon njih su Fokus (1,3 posto) pa Centar (srpanj – 1,2 posto, lipanj – 1,5 posto) i IDS (srpanj – 1,2 posto, lipanj – 0,8 posto).

Slijedi HNS (srpanj – 1,1 posto, lipanj – 1,4 posto), a ispod jedan posto pala je stranka preminulog Milana Bandića (srpanj – 0,9 posto, lipanj – 1,2 posto). Ostali su i ispod toga, a postotak neodlučnih i dalje je visok: 13,7 posto.

Najpozitivniji političari
Odlazimo na ljestvicu najpozitivnijih političara gdje se iščitavaju znakoviti trendovi.

Predsjednik Zoran Milanović (srpanj – 17,5 posto, lipanj – 20,7 posto) ostaje prvi izbor, ali rejting mu u odnosu na lipanj pada za više od tri postotna boda. Istovremeno blagi rast bilježi premijer Andrej Plenković (srpanj – 17,1 posto, lipanj – 16,8 posto) pa su rejtinzi dvaju predsjednika najbliži u zadnjih godinu dana – 17,5 naprema 17,1!

No nikad ozbiljnije približio im se zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je, uz rast rejtinga, u srpnju na 14,9 posto (lipanj 11,5 posto).

Svi ostali daleko su od vodećeg trojca. Miroslav Škoro na 2 posto (lipanj – 2,1 posto), pa predsjednik SDP-a Peđa Grbin (srpanj – 1,9 posto, lipanj – 1,7 posto). Slijede Božo Petrov (srpanj – 1,8 posto, lipanj – 0,8 posto) pa Miro Bulj (srpanj – 1,7 posto, lipanj – 0,6 posto).

Isti rejting ima ministar financija Zdravko Marić (srpanj – 1,7 posto, lipanj – 2,2 posto), a ispod toga su i Nikola Grmoja (srpanj – 1,4 posto, lipanj – 0,5 posto) ali i ministar zdravstva Vili Beroš koji je u jeku kampanje o cijepljenju pao ispod jedan posto (srpanj – 0,8 posto, lipanj – 1,4 posto).

Nitko je ovoga mjeseca s 20,3 posto uzeo primat jer najviše građana, više od petine smatra da je najpopularniji političar – Nitko!

Najnegativniji političari
Odlazimo i na ljestvicu najnegativnijih političara čiji vrh drže tri predsjednika.

Građani najčešće premijera Andreja Plenkovića vide kao najnegativca, poruka je to više od četvrtine ispitanika, nešto više nego u lipnju (srpanj – 26,3 posto, lipanj – 26 posto). Znatno češće nego tada građani predsjednika Republike Zorana Milanovića (srpanj – 19,7 posto, lipanj – 15,1 posto) vide u negativnom svjetlu. Uz rast od gotovo pet postotnih bodova takav je stav gotovo petine ispitanika. Treći najnegativac je predsjednik Sabora Gordan Jandroković (srpanj – 4,5 posto, lipanj – 3,4 posto).

Dvostruko rjeđe nego u lipnju građani negativnim smatraju Miroslava Škoru (srpanj – 4,3 posto, lipanj – 8,6 posto). Slijedi Milorad Pupovac (srpanj – 2,5 posto, lipanj – 2,9 posto), pa Peđa Grbin (srpanj – 1,7 posto, lipanj – 0,7 posto) i Vili Beroš (srpanj – 1,7 posto, lipanj – 1 posto), a onda i Zlatko Hasanbegović (srpanj – 1,6 posto, lipanj – 2,6 posto).

U top deset negativaca su još Hrvoje Zekanović (srpanj – 1,1 posto, lipanj – 0,2 posto) i Nikola Grmoja (srpanj – 0,7 posto, lipanj – 0,2 posto), a da su negativni svi političari poručuje 11,7 posto ispitanika.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora…
Pantovčak građani nešto slabije ocjenjuju (srpanj – 2,90, lipanj – 3,16), baš kao i Hrvatski sabor (srpanj – 2,20, lipanj – 2,21) dok su Vladu ispitanici ocijenili nešto bolje nego u lipnju (srpanj – 2,40, lipanj – 2,35).

Smjer kretanja države
Završavamo sa smjerom kretanja države: pesimističnih je nešto manje nego prošlom mjeseca ali i dalje 62,5 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru (lipanj – 63,7 posto).

Da je smjer dobar, godinu dana nakon parlamentarnih izbora i u finalu borbe s koronavirusom, smatra manje od četvrtine ispitanika (srpanj – 22,4 posto, lipanj – 21,7 posto).

NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija plus od 5. do 8. srpnja 2021. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu