Hrvatska
OTVORENO PISMO MINISTRA BEROŠA: “Dragi sugrađani, susjedi, znani i neznani…”
Ministar zdravstva Vili Beroš napisao je tekst u kojem sve građane poziva da se cijepe protiv koronavirusa. Kako je naveo, tekst piše “kao ministar zdravstva, kao liječnik, kao vaš sugrađanin, kao susjed”.
Otvoreno pismo ministra Beroša prenosimo u cijelosti:
“Cijepiti se ili ne cijepiti? (Dileme ne bi smjelo biti!)
Stiglo je ljeto. I kalendarski i klimatski. Vruće je, a kažu da će biti još toplije. Znojimo se, netko na radnom mjestu, oni sretniji na obali mora ili jezera. Gledam vijesti, javljaju da nam u zemlju dolazi sve više turista, a sve manje je građana koji se cijepe protiv COVID-19. Sami smo sebi zadali cilj da do kraja lipnja cijepimo polovicu odraslih stanovnika barem s jednom dozom cjepiva. Suočavamo se s izazovima, kao naša nogometna reprezentacija u prve dvije utakmice Europskog prvenstva. Nogometaši imaju treću utakmicu za popravak.
Hoćemo li i mi u nastavku odmjeravanja snaga s virusom imati priliku poboljšati rezultate?
Dobri su rezultati u turizmu za sada. Bolji na sjeveru Jadrana nego na jugu. Isto kao i razina cijepljenosti građana. Turizam nam je važna djelatnost za ukupno gospodarstvo, za turističke tvrtke i za mnoge građane. Gosti idu tamo gdje su sigurni i zaštićeni. Hrvatska jest sigurna zemlja, a bila bi još sigurnija, za zdravlje, da se cijepi više građana. I recepcionera i konobara i sobarica i privatnih iznajmljivača … Cijepljenje se za sada pokazuje kao najsigurnija zaštita od zaraze i učinkovita prevencija od njezinog daljnjeg širenja.
Budemo li imali dobru turističku sezonu, imat ćemo i bolju jesen.
Školarci su, zajedno sa svojim učiteljima i profesorima, prije tjedan dana napustili školske klupe. Odoše na zasluženi odmor. Ali, ni do iduće jeseni nije tako daleko kad će opet trebati krenuti u školu. Hoće li se njihov nastavnik cijepiti i tako, sa zaštitom za sebe i svoje učenike stati pred razred bez bojazni od virusa, treba odlučiti sada. Ne kada počne škola, jer i cjepivu treba vremena za učiniti ono čemu je namijenjeno.
Ljubomorno gledamo navijače na tribinama stadiona u drugim zemljama. Kad ćemo i mi moći bodriti svoje klubove? Odgovor se zna: kada nas većina bude cijepljena. A uskoro će i utakmice, nogometne, rukometne, košarkaške… Sada je vrijeme da cijepljenjem osiguramo svoju ulaznicu za stadion ili dvoranu.
Krajem lipnja sagledat ćemo prolazno vrijeme za naš program cijepljenja. Ali samo rezultate prolaznog vremena, jer mi nastavljamo cijepljenje i dalje.
Nemamo pravo očekivati da nam u goste dolaze turisti iz zemalja u kojima je razina cijepljenosti građana veća od naše. Ne možemo očekivati da će nam djeca s jeseni ići mirno u školu ako se nastavnici i učitelji ne cijepe, kao i učenici starijeg uzrasta. Teško ćemo izbjegavati nove zaraze ako vozač gradskog autobusa ostane necijepljen, ako blagajnica u supermarketu ne primi cjepivo, ako službenici na šalterima odbiju cijepljenje, pa tako ugroze i sebe i druge…
Pravo je svakog građanina da odluči što je za njega dobro.
Pravo je i svake odgovorne države i zajednice da ocijeni što je za dobro i interes većine građana. Za zdravlje, fizičko i mentalno, za gospodarstvo, za ukupni život. Svjetska pandemija COVID-19 okrenula je naglavačke donedavno poznati nam način života. Ograničila nam je putovanja, bliža i dalja, udaljila nas je jedne od drugih, promijenila način rada, ponašanja, odredila drugačije međusobne odnose i odgovornosti. Ono što je vrijedilo jučer, danas moramo preispitati. Onako kako smo živjeli donedavno, u mnogim situacijama više nije moguće. Promijenilo se puno toga.
Moramo se mijenjati i mi sami.
Zato, neka nitko ne govori da ga se korona ne tiče. Neka nitko ne kaže da to nije njegova briga ili odgovornost. Možda vas nije direktno briga za turističku sezonu, ali ćemo rezultate svi osjetiti. I dobre i one loše. Možda su vaša djeca završila školu, ali druga nisu. Možda se vi na posao vozite sami u svojem automobilu, ali tisuće vaših sugrađana se ujutro i popodne gužvaju u tramvajima, autobusima i vlakovima.
Zdravlje svih njih nije samo njihova briga. To je odgovornost svih nas.
Dragi prijatelji, sugrađani, susjedi, znani i neznani, neka vas ne prevari ovo blago zatišje epidemije. Novi sojevi virusa vrebaju iza ugla, čim uzmognu, napast će nas ponovno! A time mogu pokrenuti i 4. val koji će jednako preplaviti i vas i mene.
Ja sam prebolio koronu. I cijepio sam se. Želim da se cijepe i moje kolegice i kolege liječnici, i medicinske sestre i tehničari, svi djelatnici u zdravstvu. Da štite sebe i vas – pacijente. Ali i da svojim primjerom pokažu da je znanstveno i iskustveno dokazano da je cjepivo najučinkovitija zaštita. I osobna i kolektivna.
Država je osigurala dovoljne količine cjepiva za sve građane. To nam je i dužnost. Ono je i besplatno. Omogućili smo svima koji se žele cijepiti da to učine. Sada šaljemo timove cjepitelja u svako mjesto i svaki kraj naše zemlje, do svakog građanina koji se želi cijepiti. To nam je zadaća i nju ispunjavamo.
Ali, dragi moji, bez svakog od vas građana nema zajedničkog uspjeha. Ako volite sebe i svoje zdravlje, cijepite se. Ako volite i vaše bližnje, cijepite se. Ako želite da svi kao društvo i zajednica budemo sutra sigurniji nego danas, cijepite se!
Ako ne dijelite moje mišljenje i ne želite se cijepiti, imate pravo na to. No, pritom imajte na umu da time ne ugrožavate samo svoje zdravlje već i zdravlje svojih sugrađana. Zatvarate vrata povratku našim normalnim životima, a otvarate ih novim sojevima virusa, novim hospitalizacijama i gubicima života. Želite li uistinu takav scenarij? Vjerujem da to nitko ne priželjkuje. Razmislite još jednom, donesite odluku na dobrobit vašeg i tuđeg zdravlja i cijepite se”, napisao je Beroš.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…








Plenki & Pupi
23. lipnja 2021. at 12:42
Pa tebe ću poslušati?!