Connect with us

Hrvatska

JOŠ JEDNA REFORMA U SUSTAVU OBRAZOVANJA Iduće školske godine uvode se nacionalni ispiti u osnovnim školama

Objavljeno

-

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u HTV-ovoj emisiji “Ima li što novo?” kako je protekla školska godina bila jako zahtjevna, ali da se može kazati da je bila i kvalitetna. Dodao je kako se unatoč pandemiji nije odustalo od reforme u sustavu obrazovanja. Vršitelj dužnosti ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović naglasio je da će se od iduće školske godine uvesti nacionalni ispiti u osnovnim školama te da se razmišlja o spajanju A i B razine na državnoj maturi.

Fuchs je naglasio da su u protekloj školskoj godini učenici od prvog do četvrtog razreda proveli 98 posto nastave u školi odnosno “licem u lice” na razini Hrvatske, 85 posto razredna nastava, 71 posto srednjoškolci bez maturanata i 90 posto “licem u lice” maturanti. – Njih smo posebno štitili zbog mature, rekao je.

“Od sljedeće godine nastava će u svim školama krenuti po novim kurikulumima i kurikulum dokumenti se i dalje rade, samo što se o njima toliko ne priča i ne problematiziraju se u javnosti”, dodao je ministar znanosti i obrazovanja.

Vršitelj dužnosti ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović naglasio je kako se i državna matura održava pod strogim mjerama te da je mali broj zaraženih maturanata i onih koji su u samoizolaciji. Oni će također moći pisati maturu te upisati studijske programe.

Maturant IV. gimnazije “Marko Marulić” iz Splita Gordan Kragić istaknuo je kako je velik propust Ministarstva obrazovanja i Ministarstva zdravstva što nije potaknut veći broj učenika na cijepljenje. Rekao je kako je stvar slučajnosti što je trenutno zaražen mali broj maturanata.

Dodao je kako preko ljeta treba pokrenuti veću kampanju za cijepljenje učenika. Fuchs je rekao da je odaziv na cijepljenje prosvjetnih radnika bio relativno dobar te je pozvao sve koji se nisu cijepili da to učine. Kazao je kako je, kada je riječ o cijepljenju učenika, situacija malo drugačija.

Marija Margušić Novosel, ravnateljica Srednje škole Glina, istaknula je kako su upisi u srednje škole na Banovini za tri tjedna kao i u ostatku Hrvatske te se nada da će sve dobro proći.

Dejan Nemčić, profesor geografije u Osnovnoj školi “Ivo Andrić” u zagrebačkom Sopotu, rekao je kako je pandemija iznjedrila i neke pozitivne stvari u hrvatskom školstvu, primjerice solidarnost među profesorima i nastavnicima postala je veća, ali su se učitelji povezali i s učiteljima iz susjednih zemalja.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je kako će se u idućem periodu u sustavu obrazovanja zapošljavati veći broj psihologa i pedagoga te će se pružiti pomoć svim učenicima kojima je potrebna. Nemčić je rekao da su se učenici u protekloj godini suočavali s velikim psihičkim problemima. Nemčić je kazao da je uveo nulti sat za svoje učenike te su razgovarali o problemima s kojima se susreću.

“Znam da je taj nulti sat imao smisla”, rekao je.

Marija Margušić Novosel dodala je kako su potres i pandemija ostavili traga na učenicima, ali i njihovim obiteljima. Dodala je da se učenici u prvim i drugim razredima srednjih škola nisu dobro povezali u razredima.

Profesorica njemačkog jezika Srednje škole Vrbovec Ivana Valjak-Ilić kazala je kako treba promijeniti obrazovni sustav jer u Hrvatskoj je bitna ocjena, a ne znanje. Kragić se slaže da treba promijeniti obrazovni sustav jer ocjene nisu realne. Pohvalio je uvođenje državne mature.

Filipović je rekao kako s državnom maturom svi učenici imaju istu šansu te da je uvođenje mature jedno od najboljih stvari u hrvatskom obrazovnom sustavu. Filipović je dodao da se već od iduće školske godine kreće s nacionalnim ispitima u petom i osmom razredu osnovne škole.

“To će biti jedan dobar temelj za ono što slijedi, ne samo u vanjskom vrednovanju u spomenutim razredima nego i u srednjim školama jer kad idemo iz pozicije ravnopravnosti za sve, onda možemo vrednovati sve ono što se vrlo često dovodi u pitanje, a to je da ocjena svugdje ne vrijedi isto”, naglasio je Filipović.

Osvrnuo se i na održavanje državne mature. “Esej sigurno neće “procuriti”, ja to jamčim. Državna matura je jedan projekt visokog rizika i u njoj sudjeluje 32.000 učenika sa 120.000 ispita, više stotina nastavnika i ispitivača”, rekao je.

Filipović je istaknuo da se razmišlja o spajanju A i B razine na državnoj maturi. Ivana Valjak-Ilić rekla je da ima zamjerki na državnu maturu jer strani jezici nemaju usmeni dio ispita.

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava predlaže spajanje hrvatskih i srpskih škola u Vukovaru. Ministar Fuchs rekao je da čeka da čuje na koji način je osmišljena primjena A, B i C modela, koja je ustavna i zakonska kategorija. “I kad se osmisli taj model, koji još uvijek nisam uspio čuti, kako ga kani primijeniti u praksi, mora doći na mišljenje u Ministarstvo pa ćemo vidjeti”, naglasio je, prenosi HRT.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu