Klimatolozi i meteorolozi ovogodišnje proljeće u Hrvatskoj ocjenjuju kao hladnije i promjenjivije od uobičajenog. Štoviše, kao najhladnije od 2013.

U narednih nekoliko dana očekuje se još nestabilnosti, međutim potom nam slijedi niz vedrih dana s pravim ljetnim temperaturama.

Kako je nedavno napisao meteorolog Zoran Vakula u svojem Meteorološkom kutku, ako ništa drugo, ove godine ne možemo se požaliti da smo bez pravog proljeća prešli izravno iz zime u ljeto.

No nakon takvog proljeća mnogi su se ipak zaželjeli stabilnijeg vremena, među ostalim i zbog planova za izlete, za godišnje odmore i provode na otvorenom. Meteorološko ljeto započinje 1. lipnja, no kalendarsko se računa od ljetnog suncostaja 21. lipnja, kada će dan biti najduži, a noć najkraća. U lipnju se u Hrvatskoj često bilježe i prvi toplinski valovi.

Pokušali smo doznati što nam o proteklom proljeću i ljetu koje je pred nama govore najpoznatije agencije, kao što su AccuWeather, DHMZ i Copernicus.

Meteorolog Krunoslav Mikec iz DHMZ-a napominje da su “dugoročne prognoze vrlo
zahtjevne i kompleksne te da kao takve ne mogu dati previše detalja i precizne prognoze.

“One se stoga izražavaju kroz odstupanja određenih meteoroloških parametara u odnosu na prosječne vrijednosti, klimatološke srednjake”, kaže Mikec.

Prema dugoročnoj prognozi za ljeto agencije AccuWeather, zemlje južne Europe, poput Portugala, Španjolske, južne Francuske i Italije, mogu očekivati vruće i suho vrijeme, što vrijedi i za Hrvatsku, osobito u priobalnim krajevima.

U te zemlje, uključujući i Dalmaciju, povremeno će pristizati vrlo vruć zrak iz sjeverne Afrike. Tijekom ljetnih mjeseci temperature na jugozapadu i jugoistoku Europe bit će blizu ili iznad normalne. One će s prosjeka od 21 do 26 ℃ u lipnju u srpnju narasti do 26-34 ℃, a nakon toga će u kolovozu početi padati.

Ljeto u Hrvatskoj zna donijeti oluje i kiše, međutim, prema AccuWeatheru, ove godine količine oborina mogle bi biti ispodprosječne.

“Osim visokih temperatura, očekuje se da će i padaline biti ispod normale, jer se putanje oluja tijekom sezone od južne Europe pomiču poprilično na sjever. Dok bi ljeto s takvim vrućinama i sušama uobičajeno izazivalo zabrinutost zbog manjka vode u rezervoarima diljem Španjolske, snažna zimska oluja početkom godine mogla bi ublažiti zabrinutost zbog nestašice vode”, piše AccuWeather.

Odsutnost kiše mogla bi predstavljati probleme usjevima, uključujući stabla maslina.

“Masline su otporne na sušu, međutim tek posađeno drveće treba vlažno tlo da bi uspjelo”, zaključuje AccuWeather.

Krunoslav Mikec kaže da je većina stanovnika Hrvatske proljeće doživjela kao neuobičajeno hladno, i to posebno travanj i svibanj u kontinentalnim područjima.

“Ocjena proljeća kolega klimatologa potvrđuje ono što smo svi više-manje osjetili”, kaže pa pojašnjava:

“Sinoptička analiza proljeća pokazuje da je nakon stabilnijeg i ne toliko hladnog u odnosu na prosjek ožujka, u travnju često bilo djelovanje visinske doline uz pritjecanje iznimno hladnog zraka sa sjevera kontinenta sve do naših predjela, stoga je bilo dana sa snijegom te jakim jutarnjim mrazom. Svibanj je također bio obilježen dominantnim djelovanjem visinskih sustava, ciklona i dolina, koji su osobito u unutrašnjosti Hrvatske uzrokovali hladnije vrijeme od prosjeka, u nekim krajevima uz obilne oborine. Prema jugu zemlje bilo je stabilnije i toplije, odnosno spomenuti sustavi imali su puno slabiji utjecaj na vrijeme u tom dijelu Hrvatske.”

Kao zanimljivost izdvaja činjenicu da je svibanj 2021. godine bio podjednako hladan kao svibanj 2020. godine, a čak malo topliji od svibnja 2019.

“To nam pokazuje kako posljednjih godina ovakve vremenske situacije tijekom kasnog proljeća nisu rijetkost”, ističe.

Nakon takvih svibanja, kaže Mikec, prošle i pretprošle godine ljeto je bilo prosječno toplo te toplije od prosjeka, pri čemu je, npr., u prvom dijelu ljeta 2020. bilo razmjerno promjenjivo, uz češću kišu.

“Već prema analogiji, moglo bi se zaključiti da bi i ovo ljeto trebalo donijeti uobičajene ljetne vrijednosti temperature, često i više od uobičajenih. No napominje da to ne znači da će u ljetnim mjesecima, lipnju, srpnju i kolovozu, biti sasvim stabilno i suho.

“Vremenske prilike u prvom dijelu lipnja to potvrđuju, a na tragu toga su i dugoročne prognoze za nastavak lipnja te za srpanj i kolovoz. Naime, svi prognostički materijali, kao i konsenzus prognoza SEECOF-a (South East European Climate Outlook Forum) i MEDCOF-a (Mediterranean Climate Outlook Forum), u koje je uključena i Hrvatska preko DHMZ-a, daju podjednake ljetne dugoročne prognoze za dio Europe u kojem je naša zemlja”, kaže Mikec.

DHMZ-ova prognoza za ljeto objavljena je na početku lipnja, a naš meteorolog tumači da ona pokazuje da nas očekuje iznadprosječno toplo ljeto, pri čemu je vjerojatnost za to velika.

“No, to ne znači da tijekom devedesetak dana ljeta neće biti, barem kraćih, hladnijih razdoblja. Što se oborine tiče, njezina količina bi tijekom ljeta trebala biti manja od prosječne ili najviše oko prosječne. Pritom u dijelu sezone na Jadranu, posebno na južnom i srednjem, može biti dužih sušnih razdoblja, koja su ondje uobičajena, isto kao i mala prosječna količina oborine, odnosno malo dana s kišom. A s obzirom na pljuskovit karakter oborine u Hrvatskoj, nisu isključene situacije u kojima u samo jednoj, moguće i kraćoj kišnoj epizodi, lokalno može pasti količina oborine usporediva s mjesečnim klimatološkim srednjacima, pa čak i veća od njih”, kaže naš stručnjak.

Freja Vamborg, viša znanstvenica u Službi za klimatske promjene Copernicus, kaže da je ovo proljeće, od ožujka do svibnja, bilo hladnije od prosjeka u Europi.

“To je bilo najhladnije proljeće u Europi od 2013. godine. U Srednjoj Europi hladnoća je bila najizraženija. Takva hladna proljeća, koja su nekada bila uobičajena, postaju sve rjeđa”, kaže Vamborg.

No, dok je Europa bila hladnija od prosjeka, dijelovi svijeta koji okružuju kontinent bili su puno topliji od prosjeka razdoblja 1991. – 2020., posebno u travnju i svibnju.

“Atlantski ocean, sjeverna Afrika, Bliski istok i dijelovi Rusije zabilježili su visoke temperature, a rekordi su oboreni na mnogim mjestima”, tumači.

Vamborg podsjeća na to da su svježa proljeća poput ovogodišnjeg nekada bila uobičajena.

“Gledajući dugoročno, temperature koje smo doživjeli ove godine bile su uobičajena pojava prije 40 godina”, kaže Vamborg, uz obrazloženje da jedna sezona hladnija nego inače ne znači da se globalni trend zagrijavanja klime zaustavlja, već znači sezonsku varijabilnost klimatskog sustava.

Kada je riječ o dugoročnim prognozama, u Copernicusu su prilično oprezni.

“Predviđanje ljeta je teško jer dugoročna predviđanja ovise o raznim čimbenicima, koji će se vjerojatno promijeniti. Služba za klimatske promjene Copernicus pružit će detaljnu analizu sezone u rujnu”, poručuje Vamborg.

Copernicus je vodeće promatranje Zemlje Europske unije, koje djeluje putem šest tematskih službi: atmosfera, more, kopno, klimatske promjene, sigurnost i izvanredne situacije. Programom koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi ga u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za eksploataciju meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze ( ECMWF), agencije EU i Mercator Océan.