Hrvatska
Meteorolozi najavljuju ljeto s afričkim vrućinama i sušom
Klimatolozi i meteorolozi ovogodišnje proljeće u Hrvatskoj ocjenjuju kao hladnije i promjenjivije od uobičajenog. Štoviše, kao najhladnije od 2013.
U narednih nekoliko dana očekuje se još nestabilnosti, međutim potom nam slijedi niz vedrih dana s pravim ljetnim temperaturama.
Kako je nedavno napisao meteorolog Zoran Vakula u svojem Meteorološkom kutku, ako ništa drugo, ove godine ne možemo se požaliti da smo bez pravog proljeća prešli izravno iz zime u ljeto.
No nakon takvog proljeća mnogi su se ipak zaželjeli stabilnijeg vremena, među ostalim i zbog planova za izlete, za godišnje odmore i provode na otvorenom. Meteorološko ljeto započinje 1. lipnja, no kalendarsko se računa od ljetnog suncostaja 21. lipnja, kada će dan biti najduži, a noć najkraća. U lipnju se u Hrvatskoj često bilježe i prvi toplinski valovi.
Pokušali smo doznati što nam o proteklom proljeću i ljetu koje je pred nama govore najpoznatije agencije, kao što su AccuWeather, DHMZ i Copernicus.
Meteorolog Krunoslav Mikec iz DHMZ-a napominje da su “dugoročne prognoze vrlo
zahtjevne i kompleksne te da kao takve ne mogu dati previše detalja i precizne prognoze.
“One se stoga izražavaju kroz odstupanja određenih meteoroloških parametara u odnosu na prosječne vrijednosti, klimatološke srednjake”, kaže Mikec.
Prema dugoročnoj prognozi za ljeto agencije AccuWeather, zemlje južne Europe, poput Portugala, Španjolske, južne Francuske i Italije, mogu očekivati vruće i suho vrijeme, što vrijedi i za Hrvatsku, osobito u priobalnim krajevima.
U te zemlje, uključujući i Dalmaciju, povremeno će pristizati vrlo vruć zrak iz sjeverne Afrike. Tijekom ljetnih mjeseci temperature na jugozapadu i jugoistoku Europe bit će blizu ili iznad normalne. One će s prosjeka od 21 do 26 ℃ u lipnju u srpnju narasti do 26-34 ℃, a nakon toga će u kolovozu početi padati.
Ljeto u Hrvatskoj zna donijeti oluje i kiše, međutim, prema AccuWeatheru, ove godine količine oborina mogle bi biti ispodprosječne.
“Osim visokih temperatura, očekuje se da će i padaline biti ispod normale, jer se putanje oluja tijekom sezone od južne Europe pomiču poprilično na sjever. Dok bi ljeto s takvim vrućinama i sušama uobičajeno izazivalo zabrinutost zbog manjka vode u rezervoarima diljem Španjolske, snažna zimska oluja početkom godine mogla bi ublažiti zabrinutost zbog nestašice vode”, piše AccuWeather.
Odsutnost kiše mogla bi predstavljati probleme usjevima, uključujući stabla maslina.
“Masline su otporne na sušu, međutim tek posađeno drveće treba vlažno tlo da bi uspjelo”, zaključuje AccuWeather.
Krunoslav Mikec kaže da je većina stanovnika Hrvatske proljeće doživjela kao neuobičajeno hladno, i to posebno travanj i svibanj u kontinentalnim područjima.
“Ocjena proljeća kolega klimatologa potvrđuje ono što smo svi više-manje osjetili”, kaže pa pojašnjava:
“Sinoptička analiza proljeća pokazuje da je nakon stabilnijeg i ne toliko hladnog u odnosu na prosjek ožujka, u travnju često bilo djelovanje visinske doline uz pritjecanje iznimno hladnog zraka sa sjevera kontinenta sve do naših predjela, stoga je bilo dana sa snijegom te jakim jutarnjim mrazom. Svibanj je također bio obilježen dominantnim djelovanjem visinskih sustava, ciklona i dolina, koji su osobito u unutrašnjosti Hrvatske uzrokovali hladnije vrijeme od prosjeka, u nekim krajevima uz obilne oborine. Prema jugu zemlje bilo je stabilnije i toplije, odnosno spomenuti sustavi imali su puno slabiji utjecaj na vrijeme u tom dijelu Hrvatske.”
Kao zanimljivost izdvaja činjenicu da je svibanj 2021. godine bio podjednako hladan kao svibanj 2020. godine, a čak malo topliji od svibnja 2019.
“To nam pokazuje kako posljednjih godina ovakve vremenske situacije tijekom kasnog proljeća nisu rijetkost”, ističe.
Nakon takvih svibanja, kaže Mikec, prošle i pretprošle godine ljeto je bilo prosječno toplo te toplije od prosjeka, pri čemu je, npr., u prvom dijelu ljeta 2020. bilo razmjerno promjenjivo, uz češću kišu.
“Već prema analogiji, moglo bi se zaključiti da bi i ovo ljeto trebalo donijeti uobičajene ljetne vrijednosti temperature, često i više od uobičajenih. No napominje da to ne znači da će u ljetnim mjesecima, lipnju, srpnju i kolovozu, biti sasvim stabilno i suho.
“Vremenske prilike u prvom dijelu lipnja to potvrđuju, a na tragu toga su i dugoročne prognoze za nastavak lipnja te za srpanj i kolovoz. Naime, svi prognostički materijali, kao i konsenzus prognoza SEECOF-a (South East European Climate Outlook Forum) i MEDCOF-a (Mediterranean Climate Outlook Forum), u koje je uključena i Hrvatska preko DHMZ-a, daju podjednake ljetne dugoročne prognoze za dio Europe u kojem je naša zemlja”, kaže Mikec.
DHMZ-ova prognoza za ljeto objavljena je na početku lipnja, a naš meteorolog tumači da ona pokazuje da nas očekuje iznadprosječno toplo ljeto, pri čemu je vjerojatnost za to velika.
“No, to ne znači da tijekom devedesetak dana ljeta neće biti, barem kraćih, hladnijih razdoblja. Što se oborine tiče, njezina količina bi tijekom ljeta trebala biti manja od prosječne ili najviše oko prosječne. Pritom u dijelu sezone na Jadranu, posebno na južnom i srednjem, može biti dužih sušnih razdoblja, koja su ondje uobičajena, isto kao i mala prosječna količina oborine, odnosno malo dana s kišom. A s obzirom na pljuskovit karakter oborine u Hrvatskoj, nisu isključene situacije u kojima u samo jednoj, moguće i kraćoj kišnoj epizodi, lokalno može pasti količina oborine usporediva s mjesečnim klimatološkim srednjacima, pa čak i veća od njih”, kaže naš stručnjak.
Freja Vamborg, viša znanstvenica u Službi za klimatske promjene Copernicus, kaže da je ovo proljeće, od ožujka do svibnja, bilo hladnije od prosjeka u Europi.
“To je bilo najhladnije proljeće u Europi od 2013. godine. U Srednjoj Europi hladnoća je bila najizraženija. Takva hladna proljeća, koja su nekada bila uobičajena, postaju sve rjeđa”, kaže Vamborg.
No, dok je Europa bila hladnija od prosjeka, dijelovi svijeta koji okružuju kontinent bili su puno topliji od prosjeka razdoblja 1991. – 2020., posebno u travnju i svibnju.
“Atlantski ocean, sjeverna Afrika, Bliski istok i dijelovi Rusije zabilježili su visoke temperature, a rekordi su oboreni na mnogim mjestima”, tumači.
Vamborg podsjeća na to da su svježa proljeća poput ovogodišnjeg nekada bila uobičajena.
“Gledajući dugoročno, temperature koje smo doživjeli ove godine bile su uobičajena pojava prije 40 godina”, kaže Vamborg, uz obrazloženje da jedna sezona hladnija nego inače ne znači da se globalni trend zagrijavanja klime zaustavlja, već znači sezonsku varijabilnost klimatskog sustava.
Kada je riječ o dugoročnim prognozama, u Copernicusu su prilično oprezni.
“Predviđanje ljeta je teško jer dugoročna predviđanja ovise o raznim čimbenicima, koji će se vjerojatno promijeniti. Služba za klimatske promjene Copernicus pružit će detaljnu analizu sezone u rujnu”, poručuje Vamborg.
Copernicus je vodeće promatranje Zemlje Europske unije, koje djeluje putem šest tematskih službi: atmosfera, more, kopno, klimatske promjene, sigurnost i izvanredne situacije. Programom koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi ga u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za eksploataciju meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze ( ECMWF), agencije EU i Mercator Océan.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







