Hrvatska
Kreće se u masovno cijepljenje, mobilizacija zdravstvenih djelatnika
Na početku današnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković izjavio je kako je država osigurala dovoljno cjepiva za sve koji se žele cijepiti. Poručio je kako treba krenuti s masovnijim cijepljenjem, a građane pozvao da se jave svojim obiteljskim liječnicima i prijave na platformu ‘Cijepi se’.
Poziv građanima na cijepljenje
– Nakon sedam tjedana rasta već 10 dana bilježimo stagnaciju što je ohrabrujuće. Međutim, to nije znak za opuštanje. Nastavimo se pridržavati mjera. Imali smo 1,8% više zaraženih u posljednjih sedam dana u odnosu na prethodni tjedan. Značajno je manji od prošlotjednog porasta od 29 posto. Broj preminulih je i dalje velik i odraz je visokih brojeva prije dva ili više tjedana. Prema aktualnim podacima, do ljeta, 30 lipnja bismo trebali na raspolaganju imati 3,1 milijun doza cjepiva što bi trebalo biti dovoljno da se cijepi 50-55% stanovništva i18 godina, kazao je premijer iznoseći podatke o pandemiji koronavirusa. Istaknuo je kako je država osigurala dovoljne količine cjepiva, a sa županima je obavljen razgovor kako bi se proces cijepljenja intenzivirati, da treba krenuti u masovnije cijepljenje. “Cjepiva će iz tjedna u tjedan biti dovoljno.
– Pozivam sugrađane da nazovu svoje liječnike, da se prijave na platformuko zajednički pridonesemo zdravstvanoj sigurnosti . Dosad je cijepljeno 17,2% posto odraslih barem jednom dozom. Taj broj je potrebno značajno povećati idućih dva mjeseda i desetak dana, poručio je premijer. Poseban poziv uputio je starijim osobama. Dosad je cijepljeno 43% osoba starijih od 65 godina, a 47 % starijih od 80 godina, napomenuo je.
Mobilizacija djelatnika za ubrzanje cijepljenja
Ministar zdravstva Vili Beroš na sjednici Vlade ponovio je da će do kraja lipnja Hrvatskoj biti isporučeno ukupno više od 3 milijuna doza cjepiva. Istaknuo je da je svim županijama poslana poruka da se dobro organiziraju i mobiliziraju kako bi se dnevno cijepilo između 17 i 20 tisuća građana. U Hrvatskoj je do jučer cijepljeno 57.800 ljudi.
– Pred nama je još jedna prekretnica što se tiče cijepljenja. Dolazak većeg broja doza cjepiva tijekom svibnja i lipnja omogućuje nam intenziviranje procesa cijepljenja koje možemo iznijeti samo zajedničkim naporima. U cilju intenziviranja cijepljenja, obzirom na dolazak više od 230.000 doza tjedno, počevši od 1. svibnja – jučer je održan sastanak sa svim ravnateljima županijskih zavoda kao glavnm koordinatorima cijepljenja u županijama. Tom prigodom dana im je uputa da u proces cijepljenja uključe sve zdravstvene ustanove i privatne djelatnike u mreži javne zdravnstvene službe. Te da uz cijepljenje u ordinacijama obiteljskih liječnika organiziraju i mobilne timove i dovoljan broj cijepnih mjesta, kazao je Beroš.
Akcijski plan cijeljenja prioritetnih skupina bit će dostavljen sljedećeg tjedna pa će se moći započeti s trećom fazom cijepljenja šire populacije, najavio je Beroš. Dosad je u Hrvatsku stiglo 902.670 doza cjepiva te je aplicirano 80 posto tih doza. Obuhvat cijepljenjem veći od prosječnih 14,2 posto postignut je u dobnim skupinama iznad 60 godina. Najveći obuhvat s prvom dozom ima Krapinsko-zagorska županija (15,8 posto) a drugom dozom Sisačko-moslavačka županija (5,7 posto). Beroš je također naveo da do 21. travnja u bolnicama obrađeno više od 12.000 postcovid pacijenata.Volume 0%
Plenković: Ljubav prema domovini ne ide uz mržnju prema drugačijima
– Obilježili smo dan proboja iz zloglasnog ustaškog logora i prisjetili se žrtava tog režima, osobito Židova, Srba, Roma i brojnih Hrvata antifašista. Naša je dužnost osuditi ove strašne zločine koji su prije 8 desetljeća počinjeni u ime patvorenog domoljublja. Naša je trajna zadaća razvijati društvo u kojem ljubav prema domovini ne ide uz mržnju prema drugačijima, poručio je premijer Andrej Plenković koji je izvijestio i o današnjem posjetu Jasenovcu i Uštici.
– Iz tog mračnog razdoblja treba izvući pouke kako bi mladim naraštajima usadili istinsko domoljublje i plemenite demokratske vrijednosti koje su bile nit vodilja i u Domovinskom ratu. Zahvaljujući tome i demokratskim pravima Hrvatska je danas članica EU-a. S pravom se možemo ponositi što predstavnici manjina danas imaju predstavnike u Saboru i Vladi, dodao je premijer. (…) To je zalog za izgradnju bolje i otvorenije Hrvatske koja je domovina svim svojim građanima, bez obzira na njihovo porijeklo. To je najbolji put za zacijeljivanje rana iz prošlosti i izgradanju bolje budućnosti, kako se greške iz prošlosti nikada ne bi mogle ponoviti, zaključio je premijer.
Rezultat mjera: Rast umjesto pada zaposlenosti
Premijer je izvijeestio da je Državni zavod za statistiku objavio važan podatak, a to je da je prosječna plaća prvi put u veljači ove godine bila viša od 7.000 kuna. Zahvaljujući mjerama u borbi protiv pandemije, kazao je – broj zaposlenih bio je koncem ožujka za 17.000 veći nego godinu ranije. Napomenuo je da je 10 milijardi kuna izdvojeno za oko 120.000 poslodavaca i 680.000 radnika koji su dobili plaću od 4.000 kuna. “Umjesto pada broja zaposlenih, unatoč okolnostima, došli smo u poziciju da imamo veći broj osiguranika”, dodao je.
Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 7.038 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za 3,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni u utorak. U odnosu na siječanj ove godine, prosječna isplaćena neto plaća realno je viša za 0,5 posto. Medijalna neto plaća za veljaču 2021. iznosila je 5.791 kunu. To znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







