Connect with us

Hrvatska

Kreće se u masovno cijepljenje, mobilizacija zdravstvenih djelatnika

Objavljeno

-

Na početku današnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković izjavio je kako je država osigurala dovoljno cjepiva za sve koji se žele cijepiti. Poručio je kako treba krenuti s masovnijim cijepljenjem, a građane pozvao da se jave svojim obiteljskim liječnicima i prijave na platformu ‘Cijepi se’.

Poziv građanima na cijepljenje

– Nakon sedam tjedana rasta već 10 dana bilježimo stagnaciju što je ohrabrujuće. Međutim, to nije znak za opuštanje. Nastavimo se pridržavati mjera. Imali smo 1,8% više zaraženih u posljednjih sedam dana u odnosu na prethodni tjedan. Značajno je manji od prošlotjednog porasta od 29 posto. Broj preminulih je i dalje velik i odraz je visokih brojeva prije dva ili više tjedana. Prema aktualnim podacima, do ljeta, 30 lipnja bismo trebali na raspolaganju imati 3,1 milijun doza cjepiva što bi trebalo biti dovoljno da se cijepi 50-55% stanovništva i18 godina, kazao je premijer iznoseći podatke o pandemiji koronavirusa. Istaknuo je kako je država osigurala dovoljne količine cjepiva, a sa županima je obavljen razgovor kako bi se proces cijepljenja intenzivirati, da treba krenuti u masovnije cijepljenje. “Cjepiva će iz tjedna u tjedan biti dovoljno.

– Pozivam sugrađane da nazovu svoje liječnike, da se prijave na platformuko zajednički pridonesemo zdravstvanoj sigurnosti . Dosad je cijepljeno 17,2% posto odraslih barem jednom dozom. Taj broj je potrebno značajno povećati idućih dva mjeseda i desetak dana, poručio je premijer. Poseban poziv uputio je starijim osobama. Dosad je cijepljeno 43% osoba starijih od 65 godina, a 47 % starijih od 80 godina, napomenuo je.

Mobilizacija djelatnika za ubrzanje cijepljenja
Ministar zdravstva Vili Beroš na sjednici Vlade ponovio je da će do kraja lipnja Hrvatskoj biti isporučeno ukupno više od 3 milijuna doza cjepiva. Istaknuo je da je svim županijama poslana poruka da se dobro organiziraju i mobiliziraju kako bi se dnevno cijepilo između 17 i 20 tisuća građana. U Hrvatskoj je do jučer cijepljeno 57.800 ljudi.

– Pred nama je još jedna prekretnica što se tiče cijepljenja. Dolazak većeg broja doza cjepiva tijekom svibnja i lipnja omogućuje nam intenziviranje procesa cijepljenja koje možemo iznijeti samo zajedničkim naporima. U cilju intenziviranja cijepljenja, obzirom na dolazak više od 230.000 doza tjedno, počevši od 1. svibnja – jučer je održan sastanak sa svim ravnateljima županijskih zavoda kao glavnm koordinatorima cijepljenja u županijama. Tom prigodom dana im je uputa da u proces cijepljenja uključe sve zdravstvene ustanove i privatne djelatnike u mreži javne zdravnstvene službe. Te da uz cijepljenje u ordinacijama obiteljskih liječnika organiziraju i mobilne timove i dovoljan broj cijepnih mjesta, kazao je Beroš.

Akcijski plan cijeljenja prioritetnih skupina bit će dostavljen sljedećeg tjedna pa će se moći započeti s trećom fazom cijepljenja šire populacije, najavio je Beroš. Dosad je u Hrvatsku stiglo 902.670 doza cjepiva te je aplicirano 80 posto tih doza. Obuhvat cijepljenjem veći od prosječnih 14,2 posto postignut je u dobnim skupinama iznad 60 godina. Najveći obuhvat s prvom dozom ima Krapinsko-zagorska županija (15,8 posto) a drugom dozom Sisačko-moslavačka županija (5,7 posto). Beroš je također naveo da do 21. travnja u bolnicama obrađeno više od 12.000 postcovid pacijenata.Volume 0% 

Plenković: Ljubav prema domovini ne ide uz mržnju prema drugačijima 
– Obilježili smo dan proboja iz zloglasnog ustaškog logora i prisjetili se žrtava tog režima, osobito Židova, Srba, Roma i brojnih Hrvata antifašista. Naša je dužnost osuditi ove strašne zločine koji su prije 8 desetljeća počinjeni u ime patvorenog domoljublja. Naša je trajna zadaća razvijati društvo u kojem ljubav prema domovini ne ide uz mržnju prema drugačijima, poručio je premijer Andrej Plenković koji je izvijestio i o današnjem posjetu Jasenovcu i Uštici.

– Iz tog mračnog razdoblja treba izvući pouke kako bi mladim naraštajima usadili istinsko domoljublje i plemenite demokratske vrijednosti koje su bile nit vodilja i u Domovinskom ratu. Zahvaljujući tome i demokratskim pravima Hrvatska je danas članica EU-a. S pravom se možemo ponositi što predstavnici manjina danas imaju predstavnike u Saboru i Vladi, dodao je premijer. (…) To je zalog za izgradnju bolje i otvorenije Hrvatske koja je domovina svim svojim građanima, bez obzira na njihovo porijeklo. To je najbolji put za zacijeljivanje rana iz prošlosti i izgradanju bolje budućnosti, kako se greške iz prošlosti nikada ne bi mogle ponoviti, zaključio je premijer.

Rezultat mjera: Rast umjesto pada zaposlenosti

Premijer je izvijeestio da je Državni zavod za statistiku objavio važan podatak, a to je da je prosječna plaća prvi put u veljači ove godine bila viša od 7.000 kuna. Zahvaljujući mjerama u borbi protiv pandemije, kazao je – broj zaposlenih bio je koncem ožujka za 17.000 veći nego godinu ranije. Napomenuo je da je 10 milijardi kuna izdvojeno za oko 120.000 poslodavaca i 680.000 radnika koji su dobili plaću od 4.000 kuna. “Umjesto pada broja zaposlenih, unatoč okolnostima, došli smo u poziciju da imamo veći broj osiguranika”, dodao je. 

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 7.038 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za 3,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni u utorak. U odnosu na siječanj ove godine, prosječna isplaćena neto plaća realno je viša za 0,5 posto. Medijalna neto plaća za veljaču 2021. iznosila je 5.791 kunu. To znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu