Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA IZ BIOGRADA) Studenac i ronioci iz Bibinja iz mora uklonili više od 20 kubika otpada

Objavljeno

-

Članovi ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja i zaposlenici Studenca izronili su danas više od 20 kubika otpada s morskog dna prilikom čišćenja podmorja duž rive u Biogradu na Moru. Iz mora su, naime, izvukli kamionske i automobilske gume, ostatke ograda i stolova s terasa, metalne konstrukcije, akumulatore, dijelove motora, stare mreže i konope te mnogobrojne staklene i plastične boce, tanjure, plastične vrećice i razne vrste drugog sitnog otpada. Čišćenje kod Obale kralja Petra Krešimira IV. u Biogradu na Moru još je jedna akcija u sklopu društveno odgovornog projekta Korak bliže prirodi koji je Studenac pokrenuo 2020. kako bi sa svojim zaposlenicima pomogao u očuvanju prirode.

„Ponosna sam i sretna što su se mnogi moji kolege i ove godine prijavili za sudjelovanje u novoj akciji čišćenja jer prepoznaju vrijednost našeg zajedničkog projekta. Zbog epidemioloških mjera broj sudionika je ograničen, ali svi koji smo došli u Biograd na Moru maksimalno smo se potrudili učiniti još jedan korak bliže prirodi. Uklanjanje otpada iz morskih dubina, naravno, ne bi bilo moguće bez ronioca ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja, kojima iskreno zahvaljujem. Današnji sportski duh u natjecanju sudionika prilikom vađenja otpada i želja svih zaposlenika da nauče o zaštiti okoliša daju nadu da ćemo dugoročnim zalaganjem ipak uspjeti sačuvati Jadran od ozbiljnijih onečišćenja“, poručila je Nina Mimica, direktorica marketinga tvrtke Studenac.

Naime, po završetku akcije prostor u blizini biogradske trajektne luke preplavila je golema količina izronjenog otpada koji je zatim zbrinulo gradsko komunalno poduzeće Bošana. Akciju je također podržala Županijska lučka uprava Zadar s obzirom da su ronioci i zaposlenici čistili podmorje kod luke u Biogradu na Moru.

Upravo sa željom da stanovnicima i posjetiteljima jadranske obale vrate iskonski plavi Jadran, vodstvo Studenca i njegovi zaposlenici odlučni su u nastavku provedbe projekta Korak bliže prirodi te mu se rado odazivaju. U tome su im velika podrška ronioci, bez kojih prikupljanje otpada iz mora ne bi bilo moguće.

„S radošću smo se odazvali ekoakciji koju je u Biogradu na Moru organizirao Studenac. Kao veliki zaljubljenici u more, moji kolege ronioci i ja trudimo se svima nama i budućim generacijama u nasljeđe ostaviti čist Jadran. Zbog toga, usto što sudjelujemo u akcijama čišćenja, napore ulažemo i u edukaciju i osvještavanje građana o važnosti brige za okoliš. Drago mi je što važnost te teme prepoznaje i Studenac te smo udružili snage kako bi naše more opet postalo istinski čisto“, rekao je Đanino Iglić, predsjednik ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja.

Turistička zajednica grada Biograda na Moru i gradonačelnik Ivan Knez također su podržali akciju.

„Sretan sam što je Studenac zajedno s roniocima ronilačkog kluba Sveti Roko pomogao očistiti našu Obalu kralja Petra Krešimira IV. i vratiti joj nekadašnji sjaj te je učiniti ljepšom za sve nas koji tu živimo i za one koji posjećuju naš grad. Briga o moru iznimno nam je važna i krajnje je vrijeme da se svi zajedno ujedinimo i budućim generacijama ostavimo zdraviji okoliš. Veliko mi je zadovoljstvo bilo podržati ovu akciju i hvalevrijedan projekt Studenca“, rekao je Ivan Knez, gradonačelnik i predsjednik Turističke zajednice Biograda na Moru.

Očuvanje mora i morskog života jedan je od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, a upravo to je bila misao vodilja Studenca prilikom osmišljavanja projekta „Korak bliže prirodi“.

Naime, Jadran vrlo često nazivaju „Veliki plavi kontejner“ jer su količina i zastupljenost plastičnog otpada na dnu Jadranskog mora, prema studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin, među najvišima u Europi, nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemlja i Keltskog mora. Dno Jadranskog mora prekriva čak 2,63 predmeta od plastike po hektaru, a ako se nastavi puniti otpadom kao danas, za 50 godina, ako ne i prije, postat će neupotrebljivo smetlište, poručuju znanstvenici.

Zato je društveno odgovorno poslovanje Studenca usmjereno na zajednicu u kojoj djeluju, a to je ponajprije priobalje, a ujedno je jedan od temelja strategije kompanije, u koji namjeravaju dugoročno i predano ulagati. Akcije čišćenja podmorja započeli su lani u suradnji sa splitskim roniocima iz Udruge podvodnih aktivnosti Rostrum, kada su s morskog dna kod najveće splitske plaže Žnjan izvukli čak pedesetak kubika otpada, odnosno više od 400 automobilskih i kamionskih guma, odbačeni gumenjak, mnogo plastike i stakla, dijelove brodskih penti te raznovrsni drugi otpad.

Također, Studenac je osmislio i jedinstvene ilustracije s ekoekipom Ornele, Helge, Kreše i Robija koji ekološkim savjetima šire znanje i pozitivne vrijednosti za ugodniji život uz Jadran i na cijelom planetu. Bojanka je dostupna svima za preuzimanje na mrežnoj stranici Studenca, a simpatične lokalne kopnene i morske životinje zelene, plave, smeđe i žute boje svojim bogatim iskustvom, pričama i savjetima educiraju o važnosti pravilnog razvrstavanja otpada.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

Uručena priznanja Općine Povljana

Objavljeno

-

By

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Povljana održanoj 23. travnja 2024. godine usvojena je Odluka o dodjeli priznanja Općine Povljana. Priznanja su dobili dr. sc. Radomir Jurić za višegodišnja arheološka istraživanja, zaštitu i afirmaciju kulturne baštine Općine Povljana i Mladen Škoda za postignuća i doprinos u boćanju te unaprijeđenje i razvoj sporta i tjelesne kulture Općine Povljana.

Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, u sklopu obilježavanja Dana Općine Povljana, priznanja su im uručili Nikola Škoda, predsjednik Općinskog vijeća i Predrag Rukavina, načelnik Općine Povljana.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANI POVIJESTI NA SVEUČILIŠTU U ZADRU / Pametni mobiteli već su pobijedili novine i televizije, a tek čekamo umjetnu inteligenciju…

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru održani su tradicionalni XVII. Dani povijesti, u organizaciji Udruge studenata povijesti ISHA Zadar i Odjela za povijest Sveučilišta. Kvaliteta manifestacije konstantno se povećava, kao i broj događanja i sudionika, a ove godine na njemu su sudjelovali ogranci ISHA-a iz Osijeka, Pule i Mostara, Klub studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Homo volans”, Društvo studenata povijesti “Ivan Lučić-Lucius”, Klub Studenata Istorije Ostrogorski iz Beograda i Klub istoričara i studenata istorije ,,11. januar“ iz Niša

Ove godine tema je bila “Povijest na filmskoj vrpci” uz radionice o propagandi, razvitku filmske industrije, utjecaju novinskih medija te usporedbi fikcije i realnosti. Uvodno predavanje „Društvo i mediji u posthladnoratovskom svijetu“ održao je doc. dr. sc. Branko Kasalo s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru. On je istaknuo kako oni koji koriste informacije više nisu vezani za tradicionalne medije poput novina ili televizije, pa čak niti za neko mjesto i stolno računalo, već preko mobilnih telefona imaju izravan pristup internetu i društvenim mrežama. Zbog promjene načina konzumacije medijskih sadržaja, stari formati gube utjecaj i doseg. Demografskom promjenom te odlaskom starije populacije, koja je bila naslonjena na televiziju i novine, disbalans će bit još veći.

– Posljedica ovih promjena je demokratizacija medijskog prostora. Prije interneta i digitalnih tehnologija monopol na informacije i kontrolu javnog narativa imali su veliki medijski sustavi, koji su proizvodili sadržaj. To postoji i danas no mogućnost ulaska u medijski prostor radikalno se promijenila. Pisanjem blogova, pa čak i komentara na društvenim mrežama, čitatelji zapravo i sami objavljuju medijski sadržaj, što je jedan oblik izdavaštva. Ranije se čitalo i gledalo sadržaje koje je predao urednik s druge strane, sada druga strana oblikuje sadržaj prema reakcijama publike i taj proces postaje dvosmjeran, rekao je Kasalo.

Loše strane su otvaranje prostora za širenje rubnih ideja, čija je paradigma agenda o Zemlji kao ravnoj ploči. Takva ideja u etabliranim medijima prije nije mogla doći do objave. Pozitivan aspekt nove situacije je što će one ideje koje su dobre, ali revolucionarne i radikalne, sada doći do javnog prostora, a ranije bi bile eliminirane.

– Izazov pred nama je informacijsko preopterećenje i kakofonija u javnom prostoru. Ljudi su npr. u 19. stoljeću mjesecima pratili jedan sudski spor u Francuskoj, a sada jedna vijest ne preživi od jutra do večeri. Teško je donijeti listu prioriteta i vidjeti što je relevantno. Također, mediji su nekada bili način okupljanja zajednice, susjedstva, oko jednog ili dva prijemnika i isto toliko programa. Danas algoritam na mobitelu svakome nudi vijesti iz njegovog interesa i mi zapravo živimo jedni pored drugih, rekao je Kasalo.

Neslućene promjene donosi umjetna inteligencija i teško je provjeriti kako će to utjecati na kulturni prostor u kojemu živimo.

U radionici Propaganda raspravljalo se o dječjoj propagandi na filmu, duhanskoj industriji u SAD-u i nacističkoj propagandi na OI 1936. godine, u NDH te propagandi u Srbiji u vrijeme Domovinskog rata. Radionice „Slovo na papiru“ ponudile su razmatranja o narodnom pokretu 1903. u zadarskom tisku, Supilovom Novom listu, katastrofi razarača Ljubljana, Hollywoodu, jugoslavenskim vesternima, japanskom filmu… U usporedbi fikcije i realnosti usporedilo se viđenja Aleksandra Velikog danas i nekada, kostimima u Gladijatoru Ridleya Scotta, Staljinu, Divljem Zapadu, Lady Di… Bogati program zaključen je obilaskom grada i partyjem u Studentskom klubu Božo Lerotić.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

MUZEJ ANTIČKOG STAKLA: Izložba uz obilježavanje 15. godišnjice – HELMI REMES i SLATE GROVE “Odjeci priča / Nadahnuće iz Finske”

Objavljeno

-

By

6. 5. – 6. 8. 2024.

Muzej antičkog stakla u Zadru bogatom programu obilježavanja 15. godina od otvorenja dodaje i izložbu Helmi Remes i Slate Grove “Odjeci priča / Nadahnuće iz Finske”. To je izložba dvoje umjetnika iz Finske, Helmi Remes, rođene Finkinje i Slate Grovea, Amerikanca koji živi u Finskoj.

U dosadašnjem radu Muzeja jedna je od zapaženijih međunarodnih suradnji bila organizacija izložbe „Dodir stakla / Izložba suvremenog nordijskog stakla“ 2015. godine. Među autorima radova izloženih u Muzeju te 2015. godine svoj rad je izlagala i Helmi Remes. Kako su uistinu posebne veze svih onih koji osjećaju i vole staklo kao umjetnički medij, a posebno unutar ovako sveobuhvatne i proaktivne institucije kao što je Muzej antičkog stakla u Zadru, Helmi Remes je prepoznata kao umjetnica koja će na izložbi u Zadru sa svojim umjetničkim i životnim partnerom Slateom Groveom prikazati svu ljepotu života u Finskoj, povezanost s prirodom i tradicijom kroz suvremene staklene umjetničke forme.

Helmi Remes i Slate Grove mladi su ljudi, životni partneri, školovani staklopuhači, umjetnici koji žive suvremeni život u skladu s finskim načinom života, povezanosti s prirodom i u privatnom i u umjetničkom smislu. Remes i Grove samostalni su umjetnici, koji po prvi put u Zadru, u Muzeju antičkog stakla predstavljaju svoje radove na zajedničkoj izložbi “Odjeci priča / Nadahnuće iz Finske”. Zajednički koncept izložbe oboje ih veže da kroz individualne radove u staklu prenesu svoju inspiraciju finskim krajolikom, prirodom, čudesnim izmjenama godišnjih doba, koja neizbježno utječu na način života, ali i na životnu filozofiju. Utkanost tradicije u svakodnevni život, otkrivanje finske povijesti, baštine, mitova i legendi, potrage za svjetlom, tako važnim za život, tog balansa između tame u zimskim danima i neprekidnog dana u ljetu, donose čudesne radove u staklu ovo dvoje umjetnika, koji svoj zajednički izlagački koncept po prvi put prikazuju daleko od Finske, na Mediteranu, u Zadru i Muzeju koji baštini antičkog staklo, staklo prepuno priča i tradicije, univerzalni materijal koji ne poznaje granice, posebno granice umjetničke inspiracije.

Izložba se otvara u ponedjeljak 6. 5. 2024. godine u velikoj izložbenoj dvorani Muzeja. Kustosica izložbe i autorica kataloga je Jadranka Belevski, muzejska savjetnica dokumentaristica Muzeja antičkog stakla u Zadru.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu