Connect with us

Hrvatska

PLENKOVIĆ NA VLADI PREDSTAVIO NACIONALNI PLAN OPORAVKA “Mjere Stožera trebale bi pridonijeti smanjenju zaraze u ovoj fazi”

Objavljeno

-

Premijer Plenković ustvrdio je danas da bi mjere koje je objavio Nacionalni stožer trebale pridonijeti smanjenju zaraze, te je u povodu uskrsnih blagdana apelirao na građane da svojim ponašanjem nastoje spriječiti širenje epidemije.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se danas, na početku 51. sjednice Vlade, na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.

Jučer je na Plitvicama obilježena 30. obljetnica akcije Plitvice i pogibije prvoga hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića.

“Jučer smo još jednom izrazili zahvalnost njemu i svim hrvatskim policajcima, vojnicima i braniteljima koji su dali najviše za Hrvatsku”, poručio je.

Što se tiče trenutne epidemiološke situacije kazao je da u Hrvatskoj i u drugim zemljama u okruženju trenutno rastu brojevi novozaraženih.

Mjere koje je Nacionalni stožer objavio jučer trebale bi pridonijeti smanjenju zaraze, kazao je, posebno u kontekstu Uskršnjih blagdana gdje se možda očekuje i više obiteljskih druženja.

Poteškoće u distribuciji cjepiva AstraZenece kompenziramo većom narudžbom drugih cjepiva

“Najvažnije je da svi pokažemo visoki stupanj osobne odgovornosti i da svojim ponašanjem nastojimo spriječiti širenje epidemije”, istaknuo je.

Podsjetio je da smo jedna od rijetkih zemalja koja nije imala policijski sat niti strogo zatvaranje.

“Nastojimo život učiniti što normalnijim, kompenzirati gospodarske posljedice onima kojima su zbog mjera ograničenja poslovne aktivnosti limitirane, no bez odgovornosti svakoga od nas situacija s pandemijom je teža”, poručio je premijer Plenković.

Govoreći o situaciju s cijepljenjem rekao je kako postoje određene poteškoće globalno, a posebno prema europskim zemljama u distribuciji cjepiva AstraZenece.

To se, dodao je, nastoji kompenzirati narudžbama drugih cjepiva i riješiti manjak koji je nastao u distribuciji cjepiva, ističući da se o tome vode razgovori.

Nizom vrijednih projekata ostvarujemo ravnomjeran regionalni razvoj u praksi

Od ostalih tema izdvojio je niz posjeta hrvatskim županijama – ovoga tjedna Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj – u kojima se nizom vrijednih projekata nastoji ostvariti ravnomjeran regionalni razvoj u praksi.

Istaknuo je kako je razvidno da je Vlada ostvarila maksimalan stupanj sinergije s gradovima, općinama i županijama, od snaženja njihovog fiskalnog kapaciteta do provedbe projekata i kontinuiranog dijaloga.

“Vidi se da one napreduju u godinama koje su iza nas, a još više, s obzirom na sve što slijedi, u godinama koje su ispred nas”, zaključio je premijer.

Medved: Domaći ugostitelji mogli bi preuzeti pripremu hrane

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je kako bi lokalne zajednice, ako su u mogućnosti, putem domaćih ugostitelja mogle preuzeti pripremu hrane na potresom pogođenom području.

Tijekom ovog tjedna HCK je podijelio 21.000 tona hrane, 14.000 toplih obroka i 5.675 litara vode, izvijestio je Medved.

Dodao je i da su jedinicama područne i lokalne samouprave predložili, ako imaju mogućnosti, da putem domaćih ugostitelja preuzmu pripremu hrane kako bi se osnažilo domicilne ugostitelje i zapošljavanje radnika na tom području.

Napomenuo je također da RH i nadalje preuzima obvezu plaćanja tih obroka dokle god postoji potreba.

Voda je na cijelom području Banovine sigurna za uporabu, a Hrvatski crveni križ (HCK) i Hrvatska vatrogasna zajednica poduzimaju aktivnosti vezane uz ispumpavanje i sanacije bunara. Tako su do sada ispumpana 63 bunara i 42 su sanirana. Uz to, u cilju rješavanja vodoopskrbe se i dalje saniraju lokalne mreže te provodi izgradnja nove mreže magistralnih vodovoda, rekao je.

“Za uklanjanje je prijavljeno ukupno 560 objekata, a za obnovu je zaprimljeno 6447 zahtjeva”, izvijestio je Medved na sjednici Vlade govoreći o stanju tri mjeseca nakon razornog potresa.

U tijeku su, dodao je, aktivnosti uklanjanja oštećenih objekata koji prijete sigurnosti građana i što je preduvjet za obnovu cijelog područja.

Medved, koji je i predsjednik Stožera civilne zaštite za saniranje posljedica potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji i dijelovima Karlovačke i Zagrebačke, izvijestio je da je do sada postavljeno 1805 kontejnera i kućica za smještaj stanovništva, a na električnu energiju priključen je 2141 objekt za privremeni smještaj.

Postavljeno je, kaže, pet novih mobilnih mrežnih postaja radi bolje pokrivenosti mobilne mreže i interneta. Nastavlja se sanaciju nerazvrstanih cesta.

Medved je rekao i da je Hrvatski centar za potresno inženjerstvo završio prve brze preglede oštećenih objekata, a s 28. ožujka, pregledano je 37.954 objekta.

Od pregledanih objekata 4602 su označena crvenom naljepnicom, 8180 s oznakom žutom, a 25.000 s oznakom zelenom naljepnicom.

Beroš: 2422 novozaražena, zaraženih među testiranima 25,56 posto

U Hrvatskoj su u protekla 24 sata zabilježene 2422 nove osobe zaražene koronavirusom, a udio zaraženih među testiranima iznosio je 25,56 posto, izvijestio je ministar zdravstva Vili Beroš.

U samoizolaciji je 33.376 osoba, dok je 1337 pacijenata na bolničkom liječenju, od kojih 144 na respiratoru.

“Samo od početka tjedna zaražene su 6832 osobe, danas je u odnosu na početak prošlog mjeseca gotovo dvostruko više pacijenta na respiratoru i 60 posto više pacijenata u bolnicama. Sve to upućuje da itekako ima prostora za napredak u borbi protiv epidemije”, kazao je Beroš.

Do jučer su na sekvencioniranje poslana 2632 uzorka, a podaci pokazuju da je kod 67 posto uzoraka zabilježena britanska varijanta koronavirusa.

Hrvatskoj je dosad isporučeno 540.845 doza cjepiva. Do 30. ožujka utrošene su 463.003 doze ili  86 posto ukupno zaprimljenih doza.

Beroš je izvijestio kako se ponovno otvaraju dodatne intenzivističke jedinice u KB-u Dubrava, a u skladu s potrebama i u ostalim bolnicama.

U povodu predstojećih uskrsnih blagdana, pozvao je građane da se suzdrže od većih okupljanja, drže distancu, nose maske i prozračuju prostor.

“Zdravstveni sustav ne može zamijeniti doprinos koji u zaštiti vlastitog zdravlja može dati svaki građanin svojim odgovornim ponašanjem”, poručio je.

Postrožavanje mjera na prijedloge županijskih stožera

Potpredsjednik Vlade, ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović izvijestio je o mjerama protiv širenja koronavirusa, koje se postrožuju do 15. travnja.

“S obzirom da epidemiološka situacija nije svugdje ista, Nacionalni stožer nove mjere dobrim dijelom uvodi na prijedlog županijskih stožera”, kazao je Božinović.

Na nacionalnoj razini do 15. travnja bit će zabranjeno treniranje u zatvorenim prostorima, osim za vrhunske sportaše, te je ograničen rad igraonica u zatvorenim prostorima.

Po novoj odluci o prelasku granica, za ulazak u Hrvatsku priznavat će se brzi antigenski testovi, koji međusobno priznaju članice EU-a, te potvrde o cijepljenju.

Nacionalni stožer jučer je dobio zahtjev Primorsko-goranske županije za strožim mjerama, o čemu će tijekom dana biti donesena odluka, a očekuje se i zahtjev Grada Zagreba.

Inspektori civilne zaštite proveli su u razdoblju od zadnje sjednice Vlade 18.885 nadzora, utvrđeno je 66 nepravilnosti.

Policija je utvrdila 206 kršenja mjera samoizolacije i četiri kaznena djela širenja zaraznih bolesti, naveo je Božinović.

NPOO preduvjet za dobivanje 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava

Premijer Andrej Plenković predstavio je Informaciju o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti  2021. – 2026., kazavši da je Vlada predano radila na pripremama ovoga dokumenta koji će poslužiti za dobivanje 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava u sljedećih nekoliko godina.

„Ideja je da sve komponente koje su u njemu sadržane – obrazovanje, javna uprava, pravosuđe, državna imovina, tržište rada, socijalna zaštita, obnova zgrada, znanost, gospodarstvo, zdravstvo pomognu i reformskom zamahu Vlade, javnim i privatnim ulaganjima i da pridonese rastu BDP-a“, rekao je Plenković.

Kazao je da se minimalno 20 posto sredstava želi usmjeriti na digitalnu tranziciju, a minimalno 37 posto na zelenu tranziciju.

„Ove investicije su bitne za ekonomiju i naš razvoj. Želimo da ga u sljedećih mjesec dana vidi i javnost“, rekao Plenković i najavio raspravu u Saboru sredinom travnja.

„Osluškivat ćemo mišljenja svih dionika. Načelno je obveza da se Plan dovrši do kraja travnja i da nakon toga krene evaluacija od strane Europske komisije, a potom bude usvojena na Vijeću. 13 posto sredstava bi trebalo biti uplaćeno kao predujam za korištenje sredstava”, pojasnio je Plenković.

Izmjene turističkog zakona – povrat novca ili zamjensko putovanje za vaučere

Kupci aranžmanskih putovanja koja se nisu izvršila i za što su od putničkih agencija dobili vaučere mogli bi te vaučere uskoro zamijeniti za druga putovanja ili dobiti povrat uplaćenog novca, a na temelju predloženih izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu koje je Vlada uputila Hrvatskom saboru.

Tim se izmjenama, upućenim u drugo saborsko čitanje, zakon dodatno usklađuje s EU direktivom o putovanjima, paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima u pogledu povrata novca potrošačima za neizvršena aranžmanska putovanja, naglasila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Uz to, izmjenama se taj zakon usuglašava i s direktivom EU o uslugama na unutarnjem tržištu i direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija u dijelu koji se odnosi na pružanje usluga turističkog vodiča.

Te izmjene su bile potrebne, jer je, kako je objasnila ministrica, protiv Republike Hrvatske zbog pogrešne primjene navedenih direktiva Europska komisija pokrenula dva postupka zbog povrede prava EU, a koji su u posljednjoj fazi prije pokretanja postupka pred sudom EU.

Tako se predloženim izmjenama iz važećeg zakona briše članak kojim je propisana mogućnost izdavanja vaučera umjesto raskida ugovora za neizvršeno putovanje u aranžmanu.

“Nakon stupanja na snagu tih izmjena i dopuna zakona, putnici će moći birati žele li na temelju izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenog novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Time se u cijelosti osigurava zaštita potrošača”, istaknula je Brnjac.

Dodala je i da se mijenja dio odredbi u zakonu kojim je propisano da se posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče polaže posebno za svaku županiju, čime se smanjuje fragmentiranost ispita.

Bankomati će morati imati elektrokemijsku zaštitu novčanica

Vlada je Hrvatskom saboru uputila izmjene i dopune Zakona o zaštiti novčarskih institucija, kojim se regulira uvođenje elektrokemijske zaštite novčanica te se kod pokušaja provale novčanice u sefu bankomata obojaju i čine neupotrebljivim.

Taj je sustav efikasno riješio problem prepada na zaštitarska vozila u prijevozu novca i vrijednosti, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

U odnosu na prvo saborsko čitanje u konačnom je prijedlogu skraćen rok u kojem novčarske institucije trebaju uvesti elektrokemijsku zaštitu, s prvotno predviđenih pet na tri godine.

Tako će u roku tri godine novčarske institucije biti dužne uvesti elektrokemijsku zaštitu novčanica u sve eksterne bankomate (izvan matičnih poslovnica), a u interne (u poslovnicama) ovisno o kategorizaciji sukladno izrađenim prosudbama ugroženosti. Također je određena i dinamika uvođena u eksterne bankomate – jedna trećina godišnje, a prioriteti ovise o procjeni rizika.

Uz to, svaki novi ili bankomat koji se zamjenjuje morat će prije primjene biti opremljen elektrokemijskom zaštitom novčanica.

Po podacima iz obrazloženja predloženog zakona, u Hrvatskoj je 5850 bankomata.

Saboru je na donošenje upućen i konačni prijedlog izmjena Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednost, a koji predviđa dvije nove vrste referentnih vrijednosti. Njima je cilj potaknuti tranziciju EU prema održivom financiranju, a radi se o referentnim vrijednostima EU za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU usklađene s Pariškim sporazumom.

U skladu s europskom regulativom, Vlada je odlukom resor nadležan za energetiku – Ministarstvo gospodarstava i održivog razvoja – odredila kao nadležno tijelo za sigurnost opskrbe električnom energijom.

Za potrebe provedbe operativnih zadaća povezanih s planiranjem pripravnosti na rizike i upravljanjem rizicima, kao tijela na koja se delegiraju zadaće iz pojedinih poglavlja uredbe određeni su Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP ODS) i Hrvatski operator tržišta energije (HROTE).

Za izradu planova pripravnosti za rizik u području sigurnosti opskrbe električne energije posebno su nadležni HOPS i HEP ODS, koji nacrt predlažu ministarstvu.

Povećanje iznosa pomoći za nužnu obnovu zgrada i kuća

Novčana pomoć građanima za nužnu zaštitu i popravak zgrada odnosno obiteljskih kuća oštećenih potresom povećava se s 12 na 16 tisuća kuna po stambenoj jedinici u zgradi te s 12 na 25 tisuća kuna za obiteljske kuće.

Regulirano je to Odlukom o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, a ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat istaknuo je da njome pomažu svima koji su podnijeli ili će podnijeti zahtjev, a imaju pravo na određeni stupanj subvencija u obnovi.

Kako je na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije do sada od otprilike 2680 zahtjeva za pomoć riješeno njih 1700 te je isplaćeno 49,6 milijuna kuna, odlukom se, naime, “reagira retroaktivno” te će i građani s tog područja, koji su do sada već dobili pomoć, dobiti razliku od 12 do 16 odnosno do 25 tisuća kuna.

Prema odluci, nadoknađuju se opravdani troškovi vlasnicima oštećenih obiteljskih kuća, stambeno-poslovnih zgrada, višestambenih zgrada i poslovnih zgrada koje su imali, odnosno koje imaju za nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanje i pridržanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, popravak ili zamjenu dimnjaka, popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak stubišta i popravak dizala.

Vlada je Zaključkom zadužila i HRT da otpiše potraživanja nastala po osnovi RTV pristojbe obveznicima stradalim u potresu čiji su objekti pretrpjeli štetu i/ili za one za koje je osiguran privremeni zamjenski smještaj na potresom pogođenim područjima.

Produženo je i korištenje autoceste A11 Zagreb-Sisak bez plaćanja cestarine do 1. srpnja te besplatni prijevoz vlakom za stanovnike pogođene potresom na području Sisačko-moslavačke županije i predstavnike službi koje sudjeluju u pružanju pomoći i sanaciji šteta.

Odluka o naknadama članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora

Vlada je donijela i Odluku o visini naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima izbornih povjerenstava za provedbu lokalnih izbora te će ona za predsjednike, potpredsjednike i članove stalnog sastava županijskih izbornih povjerenstava, Izbornog povjerenstva Grada Zagreba te izbornih povjerenstava gradova sa 101 i više biračkih mjesta, iznositi 6 tisuća kuna neto po osobi, isto kao i 2017. godine.

Također se, prema kriteriju i ovisno o broju biračkih mjesta, određuje naknada predsjedniku, potpredsjedniku i članovima stalnog sastava izbornih povjerenstava gradova i općina i to – četiri tisuće kuna u gradovima s 51 do 100 biračkih mjesta, tri tisuće kuna u gradovima i općinama s 26 do 50 biračkih mjesta te dvije tisuće kuna neto po osobi u gradovima i općinama s 1 do 25 biračkih mjesta.

Predsjedniku i potpredsjedniku biračkih odbora određena je naknada od 400 kuna neto, a članovima biračkih odbora 350 kuna neto po osobi za svaki krug glasovanja.

Vlada je dopunila Odluku o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu 2020./2021. te je za siječanj omogućena isplata sredstava za troškove prijevoza učenika u cestovnom prometu (autobus) u iznosu od 50 posto od iznosa isplaćenog u listopadu prošle godine, umanjeno za fakturirani iznos dostavljen za siječanj jedinicama područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu, neovisno o danima pohađanja nastave u tim mjesecima.

Odluka je dopunjena zbog toga što su prijevoznici sklopili ugovore kojima su se obvezali osigurati prijevoz učenicima srednjih škola neovisno o broju učenika koji taj prijevoz koriste te su zbog toga koristili sve resurse prema ugovorenom opsegu prijevoza, a nisu ostvarili planiranu dobit jer je zbog epidemije bolesti covid-19 drugo polugodište počelo 18., a ne 11. siječnja i odvijalo se on-line do 1. veljače ove godine za sve učenike srednjih škola, osim za maturante koji su imali redovnu nastavu.

Za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla 15 milijuna kuna

Vlada je donijela i Program potpore za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla od 2021. do 2023. godine, koji je u tom trogodišnjem razdoblju vrijedan 15 milijuna kuna.

Kako je istaknula ministrica poljoprivrede Marija Vučković, cilj Programa je pružiti potporu za pokriće dijela troškova zbrinjavanja nusproizvoda prve, druge i treće kategorije nastalih tijekom procesa proizvodnje u registriranim objektima za klanje životinja, kojih je u Hrvatskoj 135.

Potpora se dodjeljuje po kilogramu isporučenog nusproizvoda od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine, a financijska sredstva se raspodjeljuju korisnicima proporcionalno, odnosno sukladno broju kilograma, maksimalno do iznosa od 20 lipa po kilogramu.

Provedbom Programa korisnicima će se ublažiti gubici nastali u proizvodnji zbog višestrukog pada tržišne vrijednosti nusproizvoda životinjskog podrijetla, rekla je Vučković.

Trogodišnji program vrijedan je 15 milijuna kuna, a ministrica ističe da su sredstva za 2021. osigurana u državnom proračunu, odnosno projekcijama za 2022. i 2023. godinu.

Po podatcima iz obrazloženja, tijekom proizvodnih procesa u objektima za klanje sječno godišnje nastaje više od 67.000 tona nusproizvoda životinjskog podrijetla, a poremećaji na tržištu proizvoda koji se dobivaju iz tih nusproizvoda prisutni su posljednjih godina, uz dodatne poteškoće zbog pandemije koronairusa.

Plasman prerađenog proteina smanjen je i/ili prekinut na tržištu trećih zemalja, cijena prerađenog životinjskog proteina na tržištu u razdoblju od 2014. do 2020. značajno je pala i pad se kretao od 1,72 do čak 3,17 puta.

Cijena u 2020. godini bila je dva puta niža u odnosu na cijenu koja se ostvarivala u 2014., a istovremeno dolazi do rasta troškova proizvodnje i cijene rada, no i do zahtjeva većih standarda kvalitete proteina od strane novih kupaca, navodi se u obrazloženju.

Moderna galerija mijenja ime u Nacionalni muzej moderne umjetnosti

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavila je Odluku o promjeni naziva Moderne galerije u Nacionalni muzej moderne umjetnosti. Izmjena naziva donijet će jasnoću, preciznost i praktičnost komunikacije na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj stručnoj i poslovnoj razini.

“Moderna galerija mijenjala je svoj pravni status, međutim uvijek je bila nacionalni muzej. A posebno u međunarodnoj komunikaciji postoji nejasnoće kad se kaže galerija da se radi o izložbenom prostoru, a ne o nacionalnom muzeju i zato je ravnatelj, uz suglasnost Upravnog vijeća i Hrvatskog muzejskog vijeća, predložio izmjenu naziva ove nacionalne muzejske ustanove”, objasnila je ministrica Obuljen-Koržinek.

Moderna galerija otvorena je 16. svibnja 1934. godine i smještena u historicističkoj palači Vranyczany koju je Banovina Hrvatska otkupila za smještaj navedene kulturne institucije.

Osamostaljenjem Republike Hrvatske, Moderna galerija postaje javna ustanova koja kao javna služba obavlja muzejsku djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku – muzej na državnoj razini, a osnivačka prava preuzima Republika Hrvatska.

Jedna je od najstarijih institucija na području likovnih i vizualnih umjetnosti i jedna od krovnih kulturnih ustanova Republike Hrvatske, osnovana s ciljem promicanja nacionalne likovne umjetnosti, a danas ima kolekciju od 11.000 umjetnina izuzetne nacionalne vrijednosti.

Upravno vijeće Moderne galerije, uz odobrenje Hrvatskog muzejskog vijeća kao savjetodavnog tijela pri Ministarstvu kulture i medija, podržalo je izmjenu naziva javne ustanove Moderna galerija u Nacionalni muzej moderne umjetnosti.

U svakodnevnoj praksi, poslovnoj komunikaciji i suradnji posebice na međunarodnom planu dolazi do nedoumica u pogledu djelatnosti koju Moderna galerija obavlja s obzirom na njezin naziv. Nerijetko se stječe dojam da ova ustanova obavlja galerijsku djelatnost iako se od samih početaka bavi muzejskom djelatnošću, točnije Moderna galerija krovna je muzejska ustanova na nacionalnoj razini za područje likovne i vizualne umjetnosti od sredine 20. stoljeća do danas.

Izvor: Vlada

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu