Connect with us

Hrvatska

PUPOVAC U “OTVORENOM”: “Ja jesam prljav, vjerojatno zato što sam Srbin. Kao što si Židovi bili prljavi zato što su Židovi!”

Objavljeno

-

Pupovac tvrdi da prepirka s Milanovićem nije debata nego sramota: ‘Ja jesam prljav, kao što je rekao predsjednik Milanović, vjerojatno zato što sam Srbin’

Milorad Pupovac, saborski zastupnik i predsjednik SDSS-a, u emisiji “Otvoreno” HRT-a ponovno je reagirao na izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića koji ga je nazvao “prljavim”. “Ja jesam prljav, kao što je rekao predsjednik Milanović, vjerojatno zato što sam Srbin. Kao što su i Židovi bili prljavi zato što su Židovi, a Romi također prljavi zato što su Romi. Ali, ne bih htio biti prljaviji nego što jesam kao Srbin”, rekao je Pupovac.

“Svatko u povijesti zna što znači označiti pripadnika manjine ili nekoga da je prljav. Mogao sam biti zao, mogao sam biti ružan, ali odlučio je da budem prljav. A to da budem prljaviji nego što jesam s ovom raspravom koja traje, koju predsjednik, ili Zoran Milanović, koji obnaša funkciju predsjednika Republike, unosi u hrvatski javni prostor, koji javni jezik u Hrvatskoj, koji je ionako krhak, pretvara u jezičnu kloaku, koji jezični um, koji javni um, koji ionako u Hrvatskoj nije osobito razvijen, pretvara u najobičnije seosko gumno, u kojemu će se kavgadžije kavgati.

I on misli da ćemo mu mi to prihvatiti. I on misli da će nešto time napraviti za ovu zemlju. On misli da će provesti reformu pravosuđa, on misli da će neke institucije ojačati na taj način, a uništava jedno od temeljnih institucija svake demokracije, a to je javni jezik i javna debata. Ovo nije ni debata, ovo nije ni javni jezik, ovo je sramota”, poručio je Pupovac.

Je li Pupovac meta?

Na pitanje je li Pupovac sada meta, Mirela Ahmetović, saborska zastupnica SDP-a, upitala je zašto se nije govorilo o meti kad su se šatori razvijali nasred Zagreba. “Jesu li onda mete bili ministar branitelja i njegov zamjenik, pa i sam premijer”, pitala je.

“Dijelom se mogu složiti s gospodinom Pupovcem, ali u onom dijelu u kojem gospodin Pupovac tvrdi da ovo nije debata i da je ovo zapravo sramota ako se sav značaj društveno-političkog života u Hrvatskoj svodi na to tko će bolju, jaču i uvredljiviju stilsku figuru izvesti, tko će goru personifikaciju ili metaforu upotrijebiti za kojeg kolegu, odnosno kolegicu”, rekla je Ahmetović.

Izrazila je veliko čuđenje da Pupovac tvrdi da su poruke koje mu je slao Milanović – s kojim, kako je rekla, koliko se dalo iščitati iz privatnih poruka koje su razmijenili, ima daleko duži odnos – zapravo motivirane time da je Pupovac Srbin. Ahmetović je rekla da je na dnevnoj razini suočena takvim porukama te da je danas primila poruku u kojoj je se naziva krmačom jer, kako je navedeno u toj poruci, muslimani ne vole svinje.

“Ja sam suočena svakodnevno s takvim porukama, ali ne pada mi na pamet osporavati svaki pokušaj propitivanja mog postupanja zbog toga što sam ja druge nacionalne, vjerske, rodne ili bilo koje druge pripadnosti”, rekla je Ahmetović.

Dobiva prijeteće poruke

Pupovac je rekao da u pošti prima poruke koje mu prijete smrću i govore da je smrdljivi i prljavi Srbin. Osvrnuo se i na Milanovićevu tvrdnju da mu pred dom došli crnokošuljaši. “Koliko su došli puta pred Srpsko narodno vijeće isti takvi? Koliko su puta došli pred kuću moje rodne majke i mog rodnog brata ostavljajući poruke?”, rekao je Pupovac.

“Kad predsjednik Republike za susjedni narod i susjednu državu kaže da bi trebali biti parfimirani, (…) kada predsjednik Republike susjedne države naziva čaršijom i ološem, što to znači za zemlju koju predstavlja, što to znači za međuetničke odnose?”, upitao se.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…

Objavljeno

-

By

Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.

Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.

HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan

U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.

“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.

Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.

Ovo su najtraženija zanimanja?

Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:

zidari

fasaderi

krovopokrivači

vodoinstalateri

električari

podopolagači

automehaničari

automehatroničari

autolakireri

bravari

tokari

strojobravari

mesari

pekari

slastičari

kuhari

konobari

medicinske sestre

medicinski tehničari

laboratorijski tehničari

vozači lakih i teških dostavnih vozila

vozači autobusa

vozači vozila hitnih službi

U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

-

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

-

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu