Connect with us

Hrvatska

Kalinić: Milanoviću bi trebalo biti važnije što mu je od HRM-a ostala samo klapa

Objavljeno

3 godine prije

-

Pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba Pavle Kalinić gostovao je na N1 te je govorio o Gradu Zagrebu nakon smrti Milana Bandića.

Kalinić je na početku rekao kako je i sam bio iznenađen kada je vidio da je na stranicama stranke Bandić Milan 365 naveden kao međunarodni tajnik. “Nisam član stranke, ali kako je jedno vrijeme to mjesto bilo upražnjeno, gradonačelnik me zamolio da to popunim”, rekao je Kalinić.

“Sve odluke bit će donesene sljedeći tjedan, stranka će sigurno ići na lokalne izbore i također će imati kandidata ili kandidatkinju koji će se natjecati za mjesto gradonačelnika i Gradsku skupštinu. Potencijala ima, treba se presložiti kada netko ode bez obzira na to o kolikom se gubitku radi i stranka 365 će to napraviti na zadovoljavajuć i najbolji mogući način. Sada Jelena Pavičić Vukićević preuzima vođenje grada Zagreba i ima dovoljno prostora da se to sve regulira i da se postigne zadovoljavajuć rezultat”, rekao je Kalinić o stanju u stranci.

Kalinić smatra da bi kandidatkinja na lokalnim izborima trebala biti Jelena Pavičić Vukičević: “Osobno smatram da je ona optimalno rješenje i nadam se da će se predomisliti. Ali svatko ima svoje ciljeve u životu i prekretnice, ali činjenica je da je bila najbliža suradnica gradonačelnika, ali ako ne bude ona profilirat će se netko drugi.”

Dodaje i kako vjeruje da je za birače nebitno tko će biti predsjednik stranke. “Mislim da je ključno da se procijeni koja osoba će najviše glasova donijeti, a ja i dalje mislim da to Pavičić Vukičević. Odluke će biti donesene idući tjedan, život ide dalje, treba se sjesti i donijeti odluke. Ljudi su sada bili vrlo zauzeti posljednjim ispraćajem, odluka će sigurno biti donesena sljedeći tjedan, vjerujem od ponedjeljka ili utorka.”

Kalinić se osvrnuo i na kandidaturu Miroslava Škore. “Gospodin Škoro se može kandidirati bilo gdje, ali ja da sam na njegovom mjestu dobro bih promislio, jer ako ne dobije, to bi mogao biti kraj njegove političke karijere. Domovinski pokret je nastao na ideji da se razbije duopol u Republici Hrvatskoj, jako su dobro krenuli, malo im je falilo, ali i kod njih je već došlo do turbulencija i rasipavanja jer su ljudi imali puno viša očekivanja”, rekao je i osvrnuo se na HDZ i SDP:

“SDP praktički ima raspuštenu najveću gradsku organizaciju, onu zagrebačku. HDZ se nije ni oporavio nakon prvog raspuštanja u Zagrebu. U Zagrebu imate 208 mjesnih odbora i to nije lako sastaviti ispočetka. Tu je i jako puno taštine kolega. I kada ovako presiječete, kao što je napravio HDZ u Zagrebu, mislim da im treba barem tri godine da podignu opet.”

Što se tiče ljudi koji su dosad davali glasove Milana Bandiću i njegovoj stranci Kalinić kaže: “Ja mislim da će glavnina tih glasača sigurno opet zaokružiti 365 i također smatram da će s ovim promjenama, ako bude Pavičić Vukičević, puno žena koje prije nisu glasale za 365 glasati za nju. Nemojte zaboraviti da je na prošlim izborima stranka 365 uzela više mandata od HDZ-a i SDP-a.”

Potvrdio je i kako će se o imenu stranke također odlučivati u sljedećih nekoliko dana te da je ime Milana Bandića postavljeno kao marketinški potez u trenu kada je Bandić uhićen. Dodao je i kako većina zaposlenih u Gradu nije došla tamo da bi radila nego da bi primali plaću.

“Uhljeba je bilo svugdje, to vam je Hrvatska i toga se ne možete riješiti kao ni ljudi koji se jednom zaposle, ne možete ih se riješiti. Počnu ići na bolovanja, a zakonski ih ne možete otpustiti. Najveći problem u gradskoj i državnoj upravi je što preko 80% ljudi nikada nije bilo u privatnom sektoru i oni to ne razumiju. Oni ne razumiju odakle im dolazi plaća, oni ne razumiju da im plaća dolazi iz poreza. To nije znala ni bivša predsjednica”, rekao je Pavle Kalinić.

Pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama odbio je opširnije komentirati kršenje epidemioloških mjera na sprovodu Milana Bandića. “Ne mogu vam to komentirati. Zna se koje su mjere na snazi. Došlo je jako puno ljudi i nismo mogli spriječiti da ti ljudi dođu.”

Rekao je također i da ne zna je li se pojavila bivša predsjednica: “Ne mogu vam reći tko je bio ili nije na sprovodu, bilo je jako puno ljudi. Za nju ne znam, a nisam vidio ni gospodina Kitarovića.”

“Mislim da kad čovjek umre, bez obzira na to je li bio u SDP-u, mislim da je u redu doći odati poštovanje. Mislim da bi predsjedniku važnije trebalo biti što mu je od hrvatske ratne mornarice ostala samo klapa, a ne gdje pjevaju.”

Kalinić kaže da on vjeruje kako je Milan Bandić zaslužio spomenik. “Bez obzira na to hoće li stranka 365 ostati na vlasti ili neće, ima dosta prijatelja koji bi financirali taj spomenik i on će biti tamo. Javni poziv će se vjerojatno raspisati, ali nisam upućen. Očekuje se natječaj i za Kožarića, ljudi zaslužuju spomenike i bez obzira na to kako se stvari budu dalje razvijale, ako obitelj kaže da će tamo biti spomenik, on će biti tamo. Ima nas koji ćemo se potruditi da spomenik tamo bude.”

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

9 sati prije

-

30. travnja 2024.

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

11 sati prije

-

30. travnja 2024.

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

13 sati prije

-

30. travnja 2024.

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu