Hrvatska
Markotić o britanskom soju: “Širi se brže i lakše među mlađima”
Ministar Božinović rekao je kako će Stožer od danas pa sve do kraja tjedna razgovarati o mjerama u Hrvatskoj. Uz to naglasio je kako o oprezu govore cijelo vrijeme te da svako otvaranje nosi određeni rizik
Nacionalni stožer civilne zaštite održao je press konferenciju za novinare na kojoj su komentirali rast broja novooboljelih, britanski soj i cijepljenje protiv korona virusa u Hrvatskoj.
Danas imamo 688 novoregistriranih slučajeva korona virusa, započeo je epidemiolog i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
– Trenutna incidencija 14 dnevna na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 115,3. Najvišu ima Dubrovačko-neretvanska, a najnižu Istarska županija. Po incidenciji smo i dalje treći u EU, od nas su bolje samo dvije zemlje. Po stopi smrtnosti smo 19. u EU – rekao je Capak.
– Zadnja istraživanja ukazuju da je učinkovitost cjepiva nakon prve doze vrlo visoka, i što se tiče obolijevanja i hospitalizacije. Mi ćemo produžiti period davanja druge doze, ali na krajnju granicu koju je preporučila EMA – dodao je.
Nakon njega govorila je profesorica Alemka Markotić koja se referirala na najnovije informacije o AstraZenecinom cjepivu.
– Pokazano je da je cjepivo sigurno i učinkovito te da nije bilo ozbiljnijih nuspojava. Smrti koje su se pojavile nisu bile dovedene u vezu s cjepivom. Jedna smrt je bila u kontrolnoj skupini kao rezultat teškooboljelog. Ono što je iznimno važno je da se vidjelo da je nakon prve doze već iznimno velika učinkovitost cjepiva – rekla je Markotić.
Što je uzrok ovotjednom rastu od 30 posto u Hrvatskoj?
– Mi smo u stalnom kontaktu s epidemiolozima. Uvijek je bilo važno traganje za kontaktima, ali sada pogotovo. Za većinu osoba koje su oboljele imamo podatke gdje su se i kako zarazile. U Splitu u bolnici ima 10 novooboljelih u 10 dana, u domu za mentalno retardirane osobe ima još oboljelih – rekao je Capak.
Ima li još pozitivnih na britanski soj, upitala je novinarka.
Što se tiče britanskoj soja, Capak kaže da nema novih informacija o novozaraženima britanskim sojem i kako određivanja sojeva idu prilično sporo.
– To je komplicirani postupak. Tu trebaju komplicirani softwarei i vrijeme, pa nemamo tu informaciju. U screeningu je 17 uzoraka, no dijagnostika je na početku i ide puno sporije. Svakodnevno pitamo za rezultate, dobili smo informaciju da će ovog tjedna biti otvorena platforma na kojoj će se moći slijediti uzorci – objasnio je Capak.
Profesorica Markotić navodi da većina europskih zemalja ima 20, 30 do 70 posto zaraženih britanskim sojem.
– Sigurno je da i u Hrvatskoj raste postotak. Taj soj preuzima primat nad sojem koji je kružio posljednjih deset mjeseci. Ima ga u visokom postupku, širi se brže i lakše među mlađim ljudima i među djecom. Ni ne moramo ga potvrditi, znamo iz iskustva da on vrlo brzo raste i preuzima prostor – istaknula je Markotić.
Pojavila se informacija da će AstraZeneca isporučiti 50% manje doza, što znate o tome?
– Kao i vi sam iz medija saznao za to. Mi nemamo službenu potvrdu. Ono što mi znamo je da će iduća pošiljka biti manja za 20.000 doza, a tako i ona iza nje, dok će ona treća biti veća za oko 30.000 doza – rekao je Capak.
Stožer je upitan, zašto je portal za prijavu cijepljenja radio samo tri sata?
Ministar zdravstva Vili Beroš odgovorio je kako je platforma jučer puštena u testni rad u produkciji, a da je interes iskazalo više od 4000 građana i da je sustav bio stabilan.
– Svi građani koji su jučer iskazali interes će biti pohranjeni i neće se morati ponovno prijavljivati. Bit ćete pravovremeno obaviješteni kad će platforma biti puštena u rad, u idućim danima. Sada je najvažniji rad obiteljski liječnici koji rade popis prioriteta. Kada dođe na red cijepljenje građana, onda će platforma biti važna. Uskoro će se pokrenuti jedan pozivni centar gdje će se oni koji ne koriste informatičku tehnologiju moći prijaviti putem telefona – rekao je Beroš.
Postoji li mogućnost da se mjere opet postrože i hoće li turisti koji su primili dvije doze cjepiva moći doći u Hrvatsku?
– Mislim da je najbolje da izbjegnemo pristup otvori-zatvori. Mi smo radili sve kako bi ga izbjegli. Dakako da mogućnost uvijek postoji i jedna i druga, ali mi bi voljeli da nam mjere traju što duže, odnosno ako nešto otvorimo da se to ne zatvori za tjedan ili dva. Imaju eksperti koji to znaju puno bolje od mene. Ukoliko se budemo pridržavali epidemioloških mjera sve bi se to moglo održavati. Najgore kad se opustite i pomislite ‘neće baš mene i neće baš danas’ – rekao je ministar Božinović.
Što se tiče turizma, Božinović ističe kako će o tome posebno razgovarati Europsko vijeće. Naravno, kaže, ta mjera ako to više zemalja prihvati i na jedan sinkronizirani način je provodi u praksi.
Okupljanje za Torcidin rođendan i ono zbog smrti Balaševića je drugačije sankcionirano, možete li pojasniti zašto je jednima zabranjeno, a drugima ne?
– U oba slučaja je iskomunicirano da je policija na prvom mjestu vodila računa o javnom redu i miru. Naravno da veće okupljanje ljudi u većem broju u vrijeme pandemije nije dobro. To su sve epidemiološki riskantni događaji – rekao je Božinović.
Roditelji i djeca s poteškoćama spadaju u prioritetnu skupinu cijepljenja, ali dio njih to ne zna, možete li sada to potvrditi da i oni znaju gdje pripadaju?
– To sve ovisi o dijagnozi. Svi oni spadaju u drugu skupinu. I njegovatelji i roditelji imaju pravo na cijepljenje. Svi koji to ne znaju neka se jave s upitom pa ćemo to raščistiti. Sva djeca s poteškoćama u razvoju imaju dovoljno razloga da spadaju u drugu skupinu, iako bi volio vidjeti i detaljne dijagnoze no, svi imaju pravo cijepiti se u drugoj skupini – rekao je Capak.
Ako je cijepljenje preko reda nemoral, može li se na taj nemoral odgovoriti smjenama, upitala je novinarka.
Beroš kaže kako je dobro postavljeno pitanje no, hipotetsko u ovom trenutku i kako se ne može uspoređivati stanje u drugim zemljama s ipak uređenim sustavom u Hrvatskoj.
– Nadležna tijela će reći svoje – rekao je Beroš.
Nakon njega, ministar Božinović je upitan o cijepljenju policije u Dubrovniku.
Božinović kaže kako cijepljenje provode znanstvene ustanove koje su dužne Ministarstvu zdravstva podnijeti izvješće.
– Vidjet će se tko se i gdje cijepio i po kojim prioritetima – rekao je Božinović.
Čelnik Stožera Davor Božinović danas je gostovao u emisiji N1 televizije i komentirao Stožer, ali i tvrdnju da je HDZ žrtva opasne diskriminacije. Naglasio je, kako će oni od danas pa sve do kraja tjedna razgovarati o mjerama i kako nema potrebe za nezadovoljstvom jer Hrvatska trenutno ima jedne od najblažih mjera u Europi.
– O mjerama će se razgovarati od danas pa do kraja tjedna. Mi o oprezu govorimo cijelo vrijeme, a svako veće otvaranje nosi određeni rizik – rekao je ministar.
Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.
Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.
Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.
HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?
Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.
Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.
“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.
Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.
“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”
“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.
Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.
HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima
Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.
“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.
Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.
Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.
Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.
Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.
Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.
Meso ne jede tri posto građana
Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.
Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.
Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.
Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.
Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.
Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.
Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.
Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.
I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.
Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.
Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.
DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.
Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.
DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.
Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.
Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.
“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.
Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.
Dakako, gužve se mogu očekivati i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.
Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.
Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.
PROCESIJA 5. SVIBNJA / Jakov Zadranin prvi će puta kao blaženik proći ulicama svoga Zadra
OBAVIJEST: Debeljak u utorak bez vode
3./4. SVIBNJA, SV. FILIP I JAKOV / FJAKA film festival – jedini horor film festival u Hrvatskoj ove godine istražuje prikaz žena u žanru i dovodi M.O.R.T.!
PROGNOZA / Neka vas ne zavara sunčani početak tjedna – od srijede naoblaka, od četvrtka opća kiša. Potrajat će…
Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”
FOTOGALERIJA / Sunčana subotnja špica u Zadru
Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako
(FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA) Alumni Odjela za kroatistiku o studiju i karijeri – što nakon diplome?(FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA)
(FOTOGALERIJA) DAN OPĆINE / Gračac se aktivno razvija uz ruralni turizam i nove razvojne projekte
ČISTOĆA ZADAR: Važnost edukacije o cjelovitom gospodarenju otpadom
(VIDEO) Nevjerojatan prizor prvi put zabilježen kamerom: 700 mladih pingvina skakalo s litice
TRANSFORMATIVNI GLAZBENIK / Ivan Grobenski večeras u Zadru predstavlja novi studijski album KINK
Legendarni psiholog prije 57 godina otkrio formulu 7-38-55, a to je i danas tajna emocionalno inteligentnih ljudi
VIDEO / Ivan Ive Županović predstavlja novu pjesmu “Pitanja je sto”
POČINJE TUNA, SUSHI & WINE FESTIVAL / Danas gala večera u Arsenalu, u subotu Elena Stella, u nedjelju Urban. Donosimo detaljan program…
-
magazin2 dana prijeFOTOGALERIJA / Sunčana subotnja špica u Zadru
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeNA POMOLU NOVA PROMJENA VREMENA / Uživajte u suncu i visokim temperaturama, od sredine tjedna opća kiša
-
magazin2 dana prijeVELIKI MJESEČNI HOROSKOP ZA SVIBANJ: Blizanci ostvaruju sve što zamisle, Rakovi napokon žive svoj san!
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prijeOBLJETNICA / Zavod za javno zdravstvo Zadar u ponedjeljak slavi 80. rođendan. Proslava je na Trgu, i svi su pozvani