Connect with us

Hrvatska

Markotić o britanskom soju: “Širi se brže i lakše među mlađima”

Ministar Božinović rekao je kako će Stožer od danas pa sve do kraja tjedna razgovarati o mjerama u Hrvatskoj. Uz to naglasio je kako o oprezu govore cijelo vrijeme te da svako otvaranje nosi određeni rizik

Objavljeno

-

Nacionalni stožer civilne zaštite održao je press konferenciju za novinare na kojoj su komentirali rast broja novooboljelih, britanski soj i cijepljenje protiv korona virusa u Hrvatskoj. 

Danas imamo 688 novoregistriranih slučajeva korona virusa, započeo je epidemiolog i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

– Trenutna incidencija 14 dnevna na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 115,3. Najvišu ima Dubrovačko-neretvanska, a najnižu Istarska županija.  Po incidenciji smo i dalje treći u EU, od nas su bolje samo dvije zemlje. Po stopi smrtnosti smo 19. u EU – rekao je Capak. 

– Zadnja istraživanja ukazuju da je učinkovitost cjepiva nakon prve doze vrlo visoka, i što se tiče obolijevanja i hospitalizacije. Mi ćemo produžiti period davanja druge doze, ali na krajnju granicu koju je preporučila EMA – dodao je.

Nakon njega govorila je profesorica Alemka Markotić koja se referirala na najnovije informacije o AstraZenecinom cjepivu. 

– Pokazano je da je cjepivo sigurno i učinkovito te da nije bilo ozbiljnijih nuspojava. Smrti koje su se pojavile nisu bile dovedene u vezu s cjepivom. Jedna smrt je bila u kontrolnoj skupini kao rezultat teškooboljelog. Ono što je iznimno važno je da se vidjelo da je nakon prve doze već iznimno velika učinkovitost cjepiva – rekla je Markotić. 

Što je uzrok ovotjednom rastu od 30 posto u Hrvatskoj?

– Mi smo u stalnom kontaktu s epidemiolozima. Uvijek je bilo važno traganje za kontaktima, ali sada pogotovo. Za većinu osoba koje su oboljele imamo podatke gdje su se i kako zarazile. U Splitu u bolnici ima 10 novooboljelih u 10 dana, u domu za mentalno retardirane osobe ima još oboljelih – rekao je Capak.

Ima li još pozitivnih na britanski soj, upitala je novinarka.

Što se tiče britanskoj soja, Capak kaže da nema novih informacija o novozaraženima britanskim sojem i kako određivanja sojeva idu prilično sporo.

– To je komplicirani postupak. Tu trebaju komplicirani softwarei i vrijeme, pa nemamo tu informaciju. U screeningu je 17 uzoraka, no dijagnostika je na početku i ide puno sporije. Svakodnevno pitamo za rezultate, dobili smo informaciju da će ovog tjedna biti otvorena platforma na kojoj će se moći slijediti uzorci – objasnio je Capak.

Profesorica Markotić navodi da većina europskih zemalja ima 20, 30 do 70 posto zaraženih britanskim sojem.

– Sigurno je da i u Hrvatskoj raste postotak. Taj soj preuzima primat nad sojem koji je kružio posljednjih deset mjeseci. Ima ga u visokom postupku, širi se brže i lakše među mlađim ljudima  i među djecom. Ni ne moramo ga potvrditi, znamo iz iskustva da on vrlo brzo raste i preuzima prostor – istaknula je Markotić.

 Pojavila se informacija da će AstraZeneca isporučiti 50% manje doza, što znate o tome? 

– Kao i vi sam iz medija saznao za to. Mi nemamo službenu potvrdu. Ono što mi znamo je da će iduća pošiljka biti manja za 20.000 doza, a tako i ona iza nje, dok će ona treća biti veća za oko 30.000 doza – rekao je Capak. 

Stožer je upitan, zašto je portal za prijavu cijepljenja radio samo tri sata? 

Ministar zdravstva Vili Beroš odgovorio je kako je platforma jučer puštena u testni rad u produkciji, a da je interes iskazalo više od 4000 građana i da je sustav bio stabilan. 

– Svi građani koji su jučer iskazali interes će biti pohranjeni i neće se morati ponovno prijavljivati. Bit ćete pravovremeno obaviješteni kad će platforma biti puštena u rad, u idućim danima. Sada je najvažniji rad obiteljski liječnici koji rade popis prioriteta. Kada dođe na red cijepljenje građana, onda će platforma biti važna. Uskoro će se pokrenuti jedan pozivni centar gdje će se oni koji ne koriste informatičku tehnologiju moći prijaviti putem telefona – rekao je Beroš.

Postoji li mogućnost da se mjere opet postrože i hoće li turisti koji su primili dvije doze cjepiva moći doći u Hrvatsku?

– Mislim da je najbolje da izbjegnemo pristup otvori-zatvori. Mi smo radili sve kako bi ga izbjegli. Dakako da mogućnost uvijek postoji i jedna i druga, ali mi bi voljeli da nam mjere traju što duže, odnosno ako nešto otvorimo da se to ne zatvori za tjedan ili dva. Imaju eksperti koji to znaju puno bolje od mene. Ukoliko se budemo pridržavali epidemioloških mjera sve bi se to moglo održavati. Najgore kad se opustite i pomislite ‘neće baš mene i neće baš danas’ – rekao je ministar Božinović.

Što se tiče turizma, Božinović ističe kako će o tome posebno razgovarati Europsko vijeće. Naravno, kaže, ta mjera ako to više zemalja prihvati i na jedan sinkronizirani način je provodi u praksi. 

Okupljanje za Torcidin rođendan i ono zbog smrti Balaševića je drugačije sankcionirano, možete li pojasniti zašto je jednima zabranjeno, a drugima ne? 

– U oba slučaja je iskomunicirano da je policija na prvom mjestu vodila računa o javnom redu i miru. Naravno da veće okupljanje ljudi u većem broju u vrijeme pandemije nije dobro. To su sve epidemiološki riskantni događaji – rekao je Božinović. 

Roditelji i djeca s poteškoćama spadaju u prioritetnu skupinu cijepljenja, ali dio njih to ne zna, možete li sada to potvrditi da i oni znaju gdje pripadaju? 

– To sve ovisi o dijagnozi. Svi oni spadaju u drugu skupinu. I njegovatelji i roditelji imaju pravo na cijepljenje. Svi koji to ne znaju neka se jave s upitom pa ćemo to raščistiti. Sva djeca s poteškoćama u razvoju imaju dovoljno razloga da spadaju u drugu skupinu, iako bi volio vidjeti i detaljne dijagnoze no, svi imaju pravo cijepiti se u drugoj skupini – rekao je Capak.

Ako je cijepljenje preko reda nemoral, može li se na taj nemoral odgovoriti smjenama, upitala je novinarka. 

Beroš kaže kako je dobro postavljeno pitanje no, hipotetsko u ovom trenutku i kako se ne može uspoređivati stanje u drugim zemljama s ipak uređenim sustavom u Hrvatskoj. 

– Nadležna tijela će reći svoje – rekao je Beroš.

Nakon njega, ministar Božinović je upitan o cijepljenju policije u Dubrovniku. 

Božinović kaže kako cijepljenje provode znanstvene ustanove koje su dužne Ministarstvu zdravstva podnijeti izvješće. 

– Vidjet će se tko se i gdje cijepio i po kojim prioritetima – rekao je Božinović.

Čelnik Stožera Davor Božinović danas je gostovao u emisiji N1 televizije i komentirao Stožer, ali i tvrdnju da je HDZ žrtva opasne diskriminacije. Naglasio je, kako će oni od danas pa sve do kraja tjedna razgovarati o mjerama i kako nema potrebe za nezadovoljstvom jer Hrvatska trenutno ima jedne od najblažih mjera u Europi. 

–  O mjerama će se razgovarati od danas pa do kraja tjedna. Mi o oprezu govorimo cijelo vrijeme, a svako veće otvaranje nosi određeni rizik – rekao je ministar. 

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?

Objavljeno

-

By

Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.

Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.

Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.

Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.

Porast globalne srednje temperature zraka

Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.

Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.

Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.

Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.

Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.

To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.

Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.

Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.

Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.

Povećan rizik od suša i požara

Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.

Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.

Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.

Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Bit će sve češće vruće, postoji opasnost od toplinskog vala

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Iako je u noći mjestimice bilo kiše, jutros je uglavnom suho. Lokalno ima umjerene do povećane naoblake, čak i magle u kopnenim krajevima.

No, ipak, srijeda je počela pretežno sunčano u većini krajeva Hrvatske. U nastavku dana, u poslijepodnevnim satima, lokalno može biti prolaznih pljuskova s grmljavinom.

Četvrtak će također biti nestabilan, stoga poslijepodne treba računati na mogućnost pljuskova s grmljavinom, pretežno na kopnu, manje su vjerojatni duž Jadrana.

Petak će biti stabilniji, većinom sunčan i pretežno suh.

Za vikend uglavnom sunčano, s tim da će subota biti stabilnija. U nedjelju su mogući pljuskovi poslijepodne, uglavnom na sjeverozapadu zemlje. Bit će vruće, lokalno i do 36.

Državni hidrometeorološki zavod upozorava na umjerenu opasnost od toplinskog vala za riječko područje.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / U dijelu zemlje pljuskovi i u novom tjednu, sve češće bit će i vruće

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Nevrijeme je sinoć zahvatilo dijelove unutrašnjosti, bilo je obilnije oborine, grmljavine, tuče. Jutros još na kopnu ima izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom, dok je duž Jadrana sunčanije.

U nastavku ponedjeljka slično, sunce će biti naklonjenije obali, u unutrašnjosti će i dalje biti kiše, pljuskova i grmljavine, češće u prvom dijelu dana, dok će poslijepodne oborina ipak prorijediti. Prolazno malo svježije.  

Utorak će biti uglavnom sunčan, poslijepodnevnih pljuskova može biti na krajnjem jugu lokalno u unutrašnjosti.

Srijeda također neće biti posve stabilna, mogući su lokalni pljuskovi sredinom dana i poslijepodne u unutrašnjosti.

četvrtak će biti pretežno sunčan. No, malo kiše ili kakav pljusak mogući su na sjevernom Jadranu i na kopnu.

Petak će biti uglavnom sunčan i pretežno suh. 

Za vikend pretežno sunčano, vruće, no ne i posve stabilno. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu