Connect with us

Hrvatska

Capak: Sumnjamo na još 10 slučajeva zaraze britanskim sojem koronavirusa

Nacionalni stožer civilne zaštite danas je održao konferenciju za novinare.

 

Objavljeno

-

“Ovo je prvi put da je brojka dnevnozaraženih veća u odnosu na tjedan prije”, rekao je Krunoslav Capak. Što se 14-dnevne incidencije na tiče, najvišu ima Splitsko-dalmatinska, a najnižu Istarska županija. “U Europskoj uniji Hrvatska je na trećem mjestu, nižu incidenciju od Hrvatske imaju samo Finska i Danska”, rekao je Capak.

Po ukupnoj stopi smrtnosti nalazimo se na 19 mjestu od 27 zemalja Europske unije, dodao je Capak.

Dosad imamo 11 potvrđenih slučajeva britanskog soja koronavirusa, rekao je Capak, dodavši da je HZJZ uveo novi screening test, prema kojemu u protekla 24 sata od 17 testiranja ima 10 sumnji na nove slučajeve zaraze britanskim sojem koronavirusa.

“Mi ćemo se sa svim akterima dogovoriti oko toga koliko će tko testova na nove varijante napraviti. Imamo kapacitet da napravimo nekoliko desetaka tih testova”, dodao je Capak.

“Osoba kod koje je nađen novi soj je bila testirana kod nas. To je jedna moguća mutacija koja može pripadati drugim vrstama sojeva. Ne znamo kojem, ja to nikako ne bih nazvao brazilskim sojem, možda je to i hrvatska varijanta, jer su zabilježene određene mutacije”, objasnio je Capak.

Stvar je dodatno objasnila Alemka Markotić.

“Jučer je bila znanstvena platforma Europske komisije. Moramo napomenuti da kad je covid krenuo nisu bili tako sofisticirani testovi, isto to sad moramo raditi sad kad imamo nove sojeve. Plan Europske unije je uložiti više sredstava za PCR testove koji će moći prepoznati različite varijante”, rekla je Markotić.

Upitan jesu li i novinari dio rizičnih skupina koje bi se trebale prije cijepiti protiv covida-19, Capak je rekao da novinari svakako spadaju u prioritetne skupine, ali ne na način kako to jesu starije osobe ili kronični bolesnici. “Imamo zahtjev od HND-a da se razmotri i da se novinare stavi među prioritete kad se završi ova druga faza cijepljenja”, rekao je Capak.

O nestašici cjepiva

Capak je rekao i koliko novih doza kojeg cjepiva očekujemo. “Idući tjedan nam dolazi 23.400 Pfizera. Moderna će 25. poslati 16.000 doza. Od AstraZenece 52.658 doza. Do kraja ožujka će to biti nešto više od 700.000 doza. Kraj druge faze ne možemo predvidjeti, ali bit će novih informacija, počet će raditi platforma za cijepljenje. Tad ćemo biti sigurniji”, rekao je Capak.

O nestašici cjepiva puno se govorilo, a sve ovisi o dinamici pristizanja cjepiva, objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš. “Moramo razmišljati o svim mogućnostima. Ako rusko cjepivo ne bude odobreno od strane EMA-e, možemo interventno uvesti cjepivo. Obratili smo se ruskim zdravstvenim vlastima, tražili smo dodatnu dokumentaciju. To je naše nastojanje da napravimo sve moguće za naše građane. Važna je sigurnost i učinkovitost cjepiva. Sve neprovjereno ne dolazi u obzir. Ali okrenuli smo se prema drugim situacijama. Sada je jasno koje su to opcije i koji je način da se cjepivo uveze”, rekao je Beroš.

Ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, rekao je da su dosad otkrivena 372 slučaja pokušaja ulaska u Hrvatsku s krivotvorenim PCR testovima.

O covid-putovnicama

Bilo je govora i o tzv. covid-putovnicama.

“U Europi se smatra da ne bi trebalo doći do diskriminacije. Mi ćemo se postaviti praktično, razgovarali smo s nadležnima. Još uvijek je prerano istrčavati toliko ispred, ali postoje kontakti s trećim državama koje su potencijalno dokazane kao tržišta za hrvatski turizam. Moramo turizam pokrenuti da bilježimo uspješnu sezonu, uspješniju od prošle”, rekao je Božinović.

“Ovo je bolest s puno lica, i u postfazi. Još ćemo se dosta godina boriti samo s posljedicama te bolesti”, rekla je Markotić.

O izjavama Milanovića o čečenskom cjepivu

Beroš je komentirao izjavu predsjednika Zorana Milanovića, da bi cjepivo kupio i od čečenske mafije. “Teško je to komentirati. Postoji procedura o kojoj je puno puta sve rečeno. Naravno da kad se pojave problemi, gledaju se i druge mogućnosti. Mi ćemo razgovarati s onima koji proizvode cjepiva. Njegova je izjava sigurno bila figurativna. Zadatak Vlade je na legalni način građanima omogućiti nabavu cjepiva. Kad razmišljamo o opcijama one trebaju biti legalne i transparentne”, rekao je Beroš.

O procjepljivanju stanovništva

Jako je teško procijeniti kad ćemo procijepiti veći dio situacije. Imamo i osobe koje su preboljele covid. Ne znamo koliko kod tih osoba traje imunitet. Ne znamo ni koliko će trajati imunitet od cjepiva. Kad nam naraste broj imunih neće biti toliko osjetljivih osoba da bi se virus mogao brzo širiti. Očekujemo da će pred ljeto situacija biti puno bolja. Ako se cijepite AstraZenecom vjerojatno nećete morati nositi masku, rekao je Capak.

O cijepljenju preko reda

“Oko 92 posto izvještaja je došlo. Naše službe su u pojedinim slučajevima ponovile upite jer je bilo nekih nejasnoća, to je nekih desetak posto. U člancima me se proziva da ne činim dovoljno. Kad bih i htio, ne mogu kao ministar loviti pojedine slučajeve, za to postoji procedura i osnovano je stručno povjerenstvo”, rekao je Beroš.

“Dobit ćete sve podatke. Kritizira se  platforma cijepise. Ona je dizajnirana prije pojave korone jer su cijepitelji shvatili da je to potrebno, da ne moraju roditelji voditi evidenciju. Pojavom covida nju smo integrirali u borbu protiv covida i ta platforma se aktivirala. Ona ne lovi moguće zloupotrebe. Nadalje, o tome da Ministarstvo nešto krije, mi jesmo vlasnik sustava u kojem je platforma, ali nemamo operatere koji su ovlašteni upravljati takvim platformama. To su HZZO i HZJZ”, dodao je Beroš.

O popuštanju mjera

“Ponovit ću što je rekao Capak, mislim da nama ovaj pad traje više od dva mjeseca. Mi bilježimo mali, ali ipak rast i ne bi davali ocjenu toga. To može biti posljedica vala zahlađenja pa ćemo vidjeti kad zatopli kako će se kretati brojevi za tjedan, dva. Nadamo se da će se zadržati toplije vrijeme. Kad vidite pad, mi se nadamo da će to nastaviti. Irska je konstatirala da su dosegnuli plato i da neće popuštati mjere do svibnja. Nama je sljedeća prolazna točka kraj ovog i početak idućeg mjeseca. Sigurno ćemo nastaviti donositi odluke na temelju promišljanja i modela. Moramo biti svjesni da se mora zadržati oprez i da se mjere moraju nastaviti provoditi disciplinirano”, objasnio je Božinović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu