Hrvatska zajednica županija otvorila je novi krug foto natječaja „Volim svoju županiju” kojemu je cilj prikazati posebnosti svih hrvatskih krajeva.

U posljednjih osam godina prijavljeno je gotovo 10 000 fotografija – radova amaterskih i profesionalnih fotografa, koji su svojim objektivima bilježili tradicije i znamenitosti svojih krajeva. Najbolje fotografije ulaze u postav putujuće izložbe koja predstavlja 21 županiju, a ove godine je na čelu žirija fotograf Damir Hoyka.

Izložbe su do sada otvorene u većini županija, a koncem 2023. godine i u Europskome odboru regija u Brusselsu. Na kraju ciklusa, postav izložbe donira se određenoj instituciji, a prošlogodišnje najbolje fotografije foto natječaja „Volim svoju županiju” krase zidove Opće bolnice Zadar.  Postav izložbe iz 2019. također je doniran zadarskoj bolnici, a fotografije se nalaze na zidovima Poliklinike.

Podsjetimo da iz Zadarske županije uvijek pristigne najveći broj fotografija te da su na prošlogodišnjem natječaju čak dvije fotografije iz naše županije osvojile nagrade-  drugoplasirana fotografija bila je autorice Katice Mustapić iz Paga, a Marin Magaš bio je autor je najbolje fotografije snimljene dronom.

Foto natječaj „Volim svoju županiju“ pokrenula je Hrvatska zajednica županija s ciljem promocije posebnosti svih hrvatskih krajeva. U posljednjih osam godina prijavljeno je gotovo 10 000 fotografija – radova amaterskih i profesionalnih fotografa, koji su svojim objektivima bilježili tradicije i znamenitosti svojih krajeva. Najbolje fotografije ulaze u postav putujuće izložbe koja predstavlja 21 županiju, a ove godine je na čelu žirija fotograf Damir Hoyka.

Izložbe su do sada otvorene u većini županija, a koncem 2023. godine i u Europskome odboru regija u Brusselsu. Na kraju ciklusa, postav izložbe donira se određenoj instituciji, a prošlogodišnje najbolje fotografije foto natječaja „Volim svoju županiju“ krase zidove Opće bolnice Zadar.

Novi krug foto natječaja otvoren je od 2. do 16. lipnja 2024. godine, a autori svoje fotografije mogu prijaviti u tri kategorije:

1. Glavni foto natječaj

Žiri bira ukupno 21 fotografiju (po jednu iz svake županije) koje ulaze u postav izložbe „Volim svoju županiju“. Nagradu osvaja 1.mjesto u kategoriji, odnosno fotografija koja je skupila najviše bodova žirija.

• Fotografije snimljene dronom

Žiri bira ukupno tri fotografije snimljene dronom koje ulaze u postav izložbe „Volim svoju županiju“. Nagradu osvaja 1. mjesto u kategoriji, odnosno fotografija koja je skupila najviše bodova žirija.

• Hrvati izvan Hrvatske

Žiri bira ukupno tri fotografije koje prikazuju hrvatske županije, a koje su snimili autori koji žive izvan Hrvatske. Nagradu osvaja 1. mjesto u kategoriji, odnosno fotografija koja je skupila najviše bodova žirija.

Nakon odabira najboljih fotografija iz navedene tri kategorije, uslijedit će glasanje publike koja će birati najbolju fotografiju između 27 odabranih od strane žirija. Nagradu osvaja fotografija s najvećim brojem prikupljenih glasova.

Glavna nagrada je GoPro Hero 12 digitalna sportska kamera, a autori svoje fotografije mogu prijaviti na: volimzup.hrvzz.hr

Danas promjenjivo oblačno te nestabilno. Mjestimice kiša i pljuskovi s grmljavinom, a lokalno je moguće i grmljavinsko nevrijeme. Prema večeri postupno smirivanje i djelomično razvedravanje, ponajprije na jugu. Vjetar slab do umjeren jugoistočni i jugozapadni, uz pljuskove prolazno pojačan. Na Jadranu će puhati jugo te sjeverozapadnjak, kratkotrajno i jak. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 19 i 24 °C.

U utorak djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku. Mjestimice će padati kiša, lokalno i pokoji pljusak s grmljavinom, osobito u Istri. Najviše sunčana vremena očekuje se u Dalmaciji. Vjetar slab do umjeren jugoistočni i jugozapadni, na sjeveru unutrašnjosti sjeverozapadni. Najniža jutarnja temperatura zraka od 11 do 15, na moru i do 18 °C. Najviša dnevna od 21 do 26 °C, u goju malo niža.

IZGLEDI VREMENA:

Djelomice, duž obale i pretežno sunčano. Više oblaka bit će u utorak kada valja računati na mjestimičnu kišu i grmljavinu, većinom u unutrašnjost, ali i na sjevernom Jadranu. Od srijede uglavnom suho, ponegdje u unutrašnjosti uz popodnevne pljuskove. Vjetar slab do umjeren sjeverozapadni. Temperatura zraka u porastu.

Najbolja je u kupaži s Dugovezom, kaže profesor  Edi Maletić.  Kako je 850 panja Dugoveza i Galca posađeno kod Denisa Plastića u Nadinu i Kreše Dražine u Pristegu?

Autohtona sorta Privlačka bilina vraća se u privlačke vinograde, a uskoro će i  vina od nje na tržište.

– Projekt započet prije 10 godina, uz sve poteškoće, uspješno privodimo kraju. Dosad je posađeno oko 600 loza, proizvedena su prva vina. Bit će toga još, rekao je općinski načelnik Gašpar Begonja , pozdravljajući okupljene u restoranu Amico, gdje je u organizaciji Općine Privlaka upriličeno prvo javno kušanje  vina od pronađenih i  revitaliziranih sorti zadarske regije.

Događaj je okupio brojne vinare iz Privlake i Zadarske županije, predstavnike lokalne samouprave,  struke i  znanosti, a glavna zvijezda večeri bila je –   Privlačka bilina.

Deset godina

-Ovo je večer Privlačke biline, rekao je Edi Maletić , profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Predstavljajući projekt, kojemu je od početka na čelu,  on je podsjetio na brojne probleme koji su pratili ovu sortu počevši od identifikacije do konačne revitalizacije.

-U potragu za ovom autohtonom sortom krenuli smo prije 10 godina I kad smo je pronašli u dva stara vinograda i napravili prve analize mošta, vinificirali i vino je bilo odlično, podsjeća Maletić.

 No, problem se  pojavio gdje su se najmanje nadali. U rasadniku. Dogodio se peh.

-Netko je u jednom našem  rasadniku jednostavno pomiješao materijal pa smo umjesto Biline Privlačke dobili klasičnu Maraštinu. Dakle ne Privlačku Maraštinu kako se kolokvijalno nazivala Bilina,  što je možda  i dovelo do zabune u rasadniku, već klasičnu Maraštinu.

Uglavnom, nismo dobili sadnice Biline, opetuje Maletić, a da je došlo do greške pokazalo se tek godinu nakon što je posađena. Po mladicama smo otkrili da je to Maraština, a ne Bilina. Za popravak je tada već bilo kasno. Spomenutog vinograda više nije bilo. U međuvremenu je  iskrčen pa nismo više imali gdje uzimati plemke.

 Ali, nastavlja Maletić, nismo se predavali. Obilazeći stare privlačke vinograde tu i tamo  kao u vinogradima Stojana i Zdenka Glavana  bi se pronašao pokoji panj Biline, između bijelih i crnih sorti kako su već kod nas vinogradi mješoviti. Uglavnom, prije pet, šest godina krenulo se opet iz početka  praviti sadnice i podizati matični vinograd. Kako jedna nevolja ne dolazi sama, dodatan problem predstavljala je surova klima, udarile bure i posolica, tako da se jedva uspjelo doći do 100-tinjak sadnica. 

Posadili smo ih na gospodarstvu perspektivnog vinogradara i vinara Marka Glavana.   On je mladi čovjek koji se tome posvetio i koji u tome vidi i budućnost. Problem sa sadnicama koji sam spomenuo vratio nas je nazad. Morali smo početi iz početka.  Znači kod Glavana se posadilo tih 100-tinjak loza Biline koliko smo u sljedećih nekoliko godina uspjeli proizvesti sadnica.

Nastavili su uzimati pupove za razmnožavanje. Srećom i u vinogradu  Ante Šarića identificirano je  nekoliko panja  Biline.  Precjepljivali  smo ih na panjeve drugih sorti  koje u svojim vinogradima imaju  Marko Glavan i Ante Šarić.

 Bilinu su nacjepljivali na Plavac mali i druge sorte tako da se dobije više panja i to u već u odrasloj dobi.

– Kad precjepiš na stari panj praktično već iste godine imaš grožđe, pojašnjava Maletić.  Podigli su i jedan  matičnjak od 48 trsova, DNK provjerenih, Biline privlačke…

U međuvremenu jedan stari vinograd iskrčen, ali pronašli drugi (jesen 2020.), s tri nova dokazana trsa Biline privlačke . Od plemki prikupljenih  u Glavanovom i Šarićevom  vinograda odlučili su proizvesti sadnice u Njemačkoj, rasadnik „Antes“ iz Heppenheima.

Plemke  su poslane  u Njemačku u veljači 2023.  – Kontrolirali smo proizvodnju, koja je završila uspješno, te nam je isporučeno 430 cijepova za novi matičnjak koji je početkom ožujka zasadio mladi vinogradar Tome Šarić, pojašnjava prof. Maletić .

Vina  od Privlačke biline, berba 2022. i 2023.  koja su kušavana  proizvedena su od grožđa iz Glavanovog i Šarićevog vinograda  u suradnji sa  Srednjom poljoprivredno-prehrambenom i veterinarskom  školom Stanka  Ožanića iz Zadra. Vinifikaciju je, zajedno sa učenicima te škole, obavio professor  Ante Gospić.

– Od malo grožđa nije lako napraviti vrhunsko vino,  kaže Gospić. Po reakcijama pilaca uspjeh je postignut. Uz slasne zalogaje, koju je za ovu priliku pripremilo osoblje Amica,  posebno im se dopala bilina od berbe 2022.   Pokazala se malo bolja jer je bila bolja godina, kaže Maletić. Još bolja je u kupaži sa  Debitom i Dugovezom koji joj daje snagu punoću. Uz bilinu Šarić je posadio  i 20 posto sorte Grka koji će joj dati svježinu i potrebnu kiselinu, kaže Maletić.  Na sadnju biline priprema  se i Karlo Kurta još jedan  mladi vinogradar. Privlačani pokazuju interes i za  sitnu plavinu koja može dati vrhunska vina. 

Uzvanici na prvoj javnoj degustaciji imali su prigodu kušati i  Prošek  škole Stanka Ožanića, proizveden  od prirodno prosušenih grozdova Pošipa i Vugave. S posebnom pozornošću kušao se i Galac, od istoimene sorte koja je praktički nestala iz vinograda zadarskog kraja. Vino je proizvedeno od grožđa s 10-ak panja pranađenih u vinogradima Denisa Jusupa i Šime Kneževića iz Briševa.

Pokazalo se da je Galac sorta sa izuzetnim potencijalom i da se na njoj isplati raditi. U  zadarskom kraju se oduvjek govorilo kao o sorti koja je dizala kvalitetu i boju drugim sortama. To vatreno vino ili gavran kako su ga zvali, zajedno sa Dugovezom,  cilj je vratiti na vinsku pozornicu.

U suradnji sa Zadarskom županijom već su podignuta dva vinograda kod Denisa Plastića u Nadinu i Kreše Dražine  u Pristegu.  Ukupno 850 panja jedne i druge sorte, otkriva  Maletić i dodaje: –  Sve tri sorte uvrstili smo u sortnu listu RH gdje ih dosad nije bilo i tako stekli sve uvjete da te sorte mogu legalno u proizvodnju sadnog materijala, ravnopravno sa svim ostalima.

Mi očekujemo puno od tih sorti, ali to ne znači da ćemo iz upotrebe izbaciti strane introducirane sorte  koje su se pokazale jako dobre u zadarskom kraju. Ove, autohtone sorte koje otkrivamo i revitaliziramo mogu same za sebe biti zanimljive  jer su originalne i posebne, jer ih nitko drugi nema, rekao je  Maletić. Naveo Tribidrag i Dubrovačku malvasiju  kao primjere kako su stare i gotovo zaboravljene sorte uz pomoć struke i potrebnu pažnju (ulaganja) postale gospodarski važne.

-Svaka čast Merlotu i Caberneu, to su odlične sorte nisam ja za to da se napuste.  Sve sorte koje valjaju,  introducirane i domaće, valja  zadržati u našim vinogradima. Ali definitivno autohtone sorte imaju svoje prednosti jer osim kvalitete imaju i priču, dugu povijest što može biti jako važno sutra u plasmanu, prodaji vina i marketingu. Nije isto hoćeš li ti napraviti odličan Merlot ili Cabernet ili dobro vino od nekih sorti egzotičnih imena za koje ogromna većina ljudi nije nikada čula .

Profesor Maletić je dodatno pojasnio i u kojem pravcu bi trebalo ići naše vinogradarstvo i vinarstvo.

-Gledajte, ja mislim da smo napravili jako puno. Prije dvadeset godina nije bilo zadarskih vina na tržištu. Sa revitalizacijom Nadina i Benkovca puno toga se napravilo.  Sada imamo vinare koji  osvajaju medalje.  Da nema Zadrana na Sabatini ne bi bilo toliko zlatnih medalja. Napravili smo odličan rezultat s ovim introduciranim sortama. Nitko više ne spori da Merlot, Cabernet  sauvignon, Syrah u Ravnim kotarima daju odličnu kvalitetu. Međutim, mi bi se još više trebali okrenuti i autohtonim sortama, izabrati one koje mogu dati odličnu kvalitetu. Merlote,  Cabernete i Syrahe možeš kupiti takoreći u svakoj trafici svugdje u svijetu, a  našu Svrdlovinu, ili sutra Bilinu Privlačku, Galac i Dugovez moći ćeš kupiti samo tu na zadarskom području. Ja vjerujem I da će biti dobdra što dobitna formula za proizvođače.

U slučaju autohtonih sorti  imamo prednost da nitko takva vina  nema, a strani turisti su pogotovo skloni uvijek tražiti nove mirise i okuse i spremni su to platiti.

-Pa i ja kad putujem negdje tražim lokalne sorte, lokalna vina. To može biti dobar izbor za nekoga tko se hoće sutra baviti lozom i  vinom  ovdje. Osim visoke kvalitete koje mnoge od tih sorata imaju, a mnoge od njih imaju i priču. A priča je danas nešto što jako dobro prodaje vino, i sad ako je ta priča ispričana uz vino u kušaonici ili na terasi nekoga podruma gdje se pruža pogled na more ili na vinograde onda je to dobitna kombinacija, poručuje profesor Edi Maletić.

Sve je rečeno. Čekaju se novi nasadi Bilina, Galca i Dugovez. Vinogradi s tim i dugim starinskim sortama  te, kao šećer na kraju,  užitna i pitka, unikatna domaća  vina koje jedva čekamo kušati.

Tekst i foto: N.J.