Zadarski nadbiskup Želimir Puljić poslao je pismo vjernicima i kleru Zadarske nadbiskupije. Prenosimo ga u cijelosti:

“I. Molitva Bogu i njegovim miljenicima

Bolesti su kroz povijest bile i ostale sastavni dio ljudskoga života. I tako će biti do konca svijeta. Svatko ima mogućnost u tim trenutcima iskusiti slabost i nemoć, pa mu je potrebna utjeha i snaga. Normalno je, stoga, i opravdano tražiti liječnika, obratiti se roditeljima i prijateljima, utjecati se nebu i nebeskim zagovornicima. Posebice Blaženoj Djevici Mariji koja je „utočište i zdravlje bolesnih“, a naš puk je zaziva kao „Gospu od Zdravlja“. Istina, golemi napredak medicine i ljekarništva olakšao je i ubrzao liječenje mnogih bolesti. Ali, svjedoci smo kako se javljaju do jučer nepoznate bolesti i razne ovisnosti (od droge, alkohola, kocke i igara), do stresova i brojnih psiholoških oboljenja. Dovoljno nepoznat „Korona virusa“ stvorio je zadnjih tjedana ogromnu paniku među ljudima. Vjerujemo i nadamo se kako će medicina i za njega naći lijeka.

Ne smijemo, međutim, gubiti iz vida da je čovjekov život na zemlji trajno izložen raznim bolestima i podložan razaranju i umiranju. A potpuno ozdravljenje on ne će postići na ovome svijetu, nego tek na koncu vremena, „kad će se raspadljivo obući u neraspadljivost, a smrtno u besmrtnost (1 Kor 15,53). Tek tada, naime, neće biti više ni tuge, ni jauka, ni boli, a Bog će otrti svaku suzu s naših očiju (Otk 21, 4). Dok se to ne ostvari, preostaje nam mukotrpna borba za očuvanje cjelovitoga zdravlja duše i tijela. U brizi očuvanje zdravlja duše i tijela čovjek je dužan koristiti raspoloživa naravna i nadnaravna sredstva. Vjernici pri tom ne zaboravljaju kako im nebeski zaštitnici stoje na raspolaganju. U prvom redu tu je ona koju nam je Spasitelj predao kao majku prije same smrti na Kalvariji. Ona je tako postala naša zagovornica i majka koja je kao zdravlje bolesnih „slika sigurne nade i utjehe“ (kako molimo u predslovlju Velike Gospe).

Uz brojne druge Božje miljenike, koji vode brigu o nama, tu je osobito kod nas štovani Sveti Roko (1295.-1327.) koji je svoj život posvetio brizi za oboljele od kuge od koje je na koncu i sâm obolio. Zato je i proglašen zaštitnikom od kuge i ostalih zaraznih bolesti. Jer njegovo „hodočašće za Kristom“, ispunjeno brigom prema bolesnicima, pretvorilo se u hodočašće ljubavi. Štuju ga oboljeli od zaraznih bolesti, a posebice kuge i kolere, a u novije vrijeme i oboljeli od AIDS-a. Zaštitnik je invalida, kirurga, ljekarnika, grobara i vinogradara. Ovaj je svetac omiljen u našem narodu, ne samo po molitvama koje mu se upućuju, ili po hodočašćima u njegova svetišta, već i po brojnim bratovštinama koje nose njegovo ime. Vjernici ga zazivaju i mole neka ih „oslobodi od svakoga zla, od kuge, grijeha, gladi i rata“ i svih drugih opasnosti duše i tijela.

Na početku korizme posuli smo svoje glave pepelom uz riječi „obrati se i vjeruj evanđelju“. U toj vjeri obraćamo se Božjem veličanstvu i s dubokim strahopoštovanjem ispovijedamo da smo pred Bogom prah i pepeo. Ali, ohrabreni njegovim milosrđem, utječemo se u ovoj vremenitoj kušnji Božjoj dobroti i molimo neka po zagovoru svojih miljenika usliši molitve i vapaje svoje djece. Neka nas očuvaj u vjeri Crkve i sačuva od štetnih virusa za našu dušu i naše tijelo. U svojoj providnosti i očinskoj mudrosti postavio je upravo svetoga Roka moćnim zaštitnikom protiv zaraznih bolesti, i preko njega dijelio obilje blagoslova ljudima u tjeskobi. Neka i u nama umnoži povjerenje i nadu kako bismo pod okriljem njegovih svetih odabranika mogli proći svijetom ljubeći druge i čineći dobro.

U tom vidu uz pridržavanje onoga što nam zdravstvene mjere nalažu, kao vjernici pred zbiljom iskušenja „korone virusa“, obraćamo se žarko našim nebeskim zaštitnicima, posebice „Gospi od zdravlja“ i svetom Roku zaštitniku od kuge i svih zaraznih bolesti. Molimo ih usrdno neka nam pomognu biti postojani u pravoj vjeri. A njihov zagovor i pomoć neka nas očuva od opasnih bolesti i udijeli mir duši i tijelu.

II. Odredbe i upute o liturgijskim slavljima i okupljanjima vjernika

Poštovana braćo svećenici, braćo i sestre u Kristu!

Suočeni smo sa širenjem zarazne bolesti koju je uzrokovao novi koronavirus (SARS-CoV-2) u svijetu, Europi i u našoj Domovini. Ovih dana pozorno slušamo upute mjerodavnih službi iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Županijskog stožera civilne zaštite. Dok se duhom vjere i pouzdanja molimo Bogu i utječemo zaštiti naših svetih zagovornika da nas štite od ove pandemije, dužni smo provoditi i sve mjere prevencije i opreza koja se propisuju. Zavodu za javno zdravstvo i Županijskom stožeru, medicinskom osoblju i svima koji služe dobrobiti našega zdravlja i pomažu ugrožene, stare i bolesne izražavamo osobitu podršku i zahvalnost. Svjesni ozbiljnosti novonastale situacije, te sukladno preporuci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 11. ožujka 2020. (Vidi: https://www.hzjz.hr/cat/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/). U vidu prevencije, opreza i zaštite, donose se odluke i praktične mjere za Zadarsku nadbiskupiju.

Pozivam svećenike, katehete i vjernike neka se do novih uputa pridržavaju sljedećega:

1. Što se tiče liturgijskih slavlja i pobožnosti neka na njih do daljnjeg ne dolaze:

a. Svi koji imaju simptome infekcije dišnih putova ili respiratorne poteškoće;

b. Oni koji su se vratili iz područja žarišta zaraze ili su bili u kontaktu s nositeljima virusa, kao i starije osobe, posebice kronični bolesnici.

c. Potičemo sve neka u svojim domovima budu molitvom povezani s drugim vjernicima.

2. Gledom na liturgijska slavlja, pobožnosti i katehetske aktivnosti u crkvama:

a. Neka se na vidljivom mjestu istaknu prikladna upozorenja i upute (i vizualno);

b. Ukloniti blagoslovljenu vodu iz škropionica u crkvama i kapelama;

c. Izostaviti liturgijski poziv vjernicima da pružaju znak mir jedni drugima;

d. Premda primanje svete pričesti poznaje dva oblika (na jezik ili na ruke), sugestija je da se u ovim neredovitim prilikama vjernici pričešćuju primanjem svete hostije na ruke.

e. Neka se ne organiziraju velike korizmene ispovijedi, a svećenici neka omoguće pojedinačne ispovijedi na prozračenom mjestu s udaljenošću 1 do 2 metra od penitenta;

f. Neka se ne organizirati skupna hodočašća i izlete;

g. Uz održavanje higijene liturgijskih prostora, u kojima se održavaju vjernička okupljanja, redovito dezinficirati prostor sredstvom medicinskoga alkohola;

h. Odgoditi održavanje župne kateheze do 30. ožujka za sve uzraste.

Neka se obavijesti vjernike da se odgađa hodočašće blaženom Alojziju Stepincu u Zagreb, koje je bilo planirano za 21. ožujka. Svima koji su prijavili i platili put neka se omogući povrat novca.

Ovim mjerama želimo solidarno sudjelovati u prevenciji i zaštiti od pandemijskog učinka virusa koji prijeti sve većem broju pučanstva. Dok u ovo korizmeno vrijeme razmatramo otajstvo Kristove muke i smrti, neka nas ovo stanje potakne na još veću usmjerenost prema svima koji proživljavaju teške trenutke neizvjesnosti ili osjećaju strah i paniku. Preporučam sve zagovoru naših zadarskih svetih pokrovitelja, sv. Roku i našoj Majci Mariji, Gospi od zdravlja.”