Hrvatska
Brodosplit na putu prema dolje

Brodosplit je izgubio posao gradnje dvaju shuttle tankera za grčku kompaniju Elka Shipping. Premda u splitskom škveru navode kako to nije istina te da pregovarački postupak još traje i da se očekuje službene očitovanje grčke strane, stručni časopisi objavili su kako je posao dobilo korejsko brodogradilište STX. Tradewinds tako navodi kako će Elka platiti nešto više od 93 milijuna dolara po brodu, a zadržana je i opcija gradnje još dva shuttle tankera.
Odgovorno poslovanje direktora Kovača?!
Iz Brodosplita su nas izvijestili kako su pregovori trajali šest mjeseci i da su vođeni u skladu s principima odgovornog poslovanja, odnosno, najbolje brodograđevne prakse, sve u cilju postizanja kvalitetnog dogovora.
Od dogovora, međutim, neće biti ništa tako da Brodosplit i tri mjeseca nakon skidanja zabrane ugovaranja novih poslova, osim broda za Jadroplov, nema novih narudžbi.
Pregovori s Grcima propali u posljednji trenutak
Pregovori s Elkom propali su, kako doznajemo, u posljednji trenutak. Grci su bili izuzetno uporni, dolazili su u Split, pozivali naše timove na razgovore u Atenu. Usuglasili su sve tehničke pojedinosti broda i pristali platiti cijenu koju im je škver ponudio. No, onda je netom prije samog ugovaranja poslovodstvo Brodosplita odlučilo povećati cijenu za 4 milijuna dolara po brodu i ponuditi nove, kasnije rokove isporuke za koje se znalo da su Grcima neprihvatljivi. Nakon toga su uvrijeđeni Grci ugovorili brodove u Koreji, po bitno nižoj cijeni i s bitno kraćim rokovima isporuke.
Kad se sjetimo mjeseci zebnje koji su prethodili skidanju zabrane ugovaranja novih poslova i biltena koji su stizali iz Brodosplita o tome kako Uprava jedva čeka zeleno svjetlo i sklapanje (brojnih) novih poslova, i kad pogledamo situaciju kakvu imamo danas, očito je da Brodosplitu zabrana Europske komisije nije bila jedini problem.
Očito je da su zakazali i Uprava i komercijala, premda svakako treba reći i da su problemi Brodosplita na svjetskom tržištu itekako poznati te da potencijalni naručitelji brodova to vrlo dobro koriste kako bi dobili što nižu cijenu gradnje brodova.
Nakaradno restrukturiranje
Činjenica je da novih ugovora nema. Što radi škverska Uprava, komercijala? Kakve je mjere poduzeo Nadzorni odbor? Zašto ovu situaciju tolerira Vlada RH? Škver se bez novih ugovora i dalje gura u stečaj, a vjerojatno nikoga posebno nije iznenadilo da DIV, koji misli privatizirati Brodosplit s 50 milijuna kuna vlastitog kapitala, ima brojne primjedbe na kupoprodajni ugovor. Cijela operacija je toliko neozbiljna da je pravo pitanje kako je Europa uopće odobrila taj nakaradni postupak restrukturiranja.
Prava je istina da se Brodosplit suočava s najtežom krizom od osnutka 1922. godine. Navozi već mjesecima zjape prazni, radnici su na čekanju, premda se ne zna što čekaju, vjerojatno stečaj i otkaz. Novih poslova nema na vidiku. Trenutačno se dovršavaju dva broda, tanker za Šveđane koji je trebao biti isporučen u studenom prošle godine, no isporuka će kasniti barem pola godine te putnički brod za Francuze, kojeg je škver trebao predati vlasnicima do kraja ožujka, a bit će dovršen tek najesen. Premda je Uprava Brodosplita to demantirala, realno je očekivati da će škver morati platiti ogromne penale zbog zakašnjelih isporuka, u najgorem slučaju kupci mogu procijeniti kako im je bolje raskinuti ugovore nego beskonačno čekati ugovorene novogradnje.
Brodosplit odavno u stečaju
Uz veliku pompu i nazočnost premijerke Kosor, ugovorila se gradnja bulk carriera s Jadroplovom, ali tu novogradnju još nije odobrila Vlada RH. Čak i površnim poznavateljima brodogradnje sve je jasno. Brodosplit je odavno u stečaju, održava se samo zahvaljujući stalnoj financijskoj pomoći Vlade u izbornoj godini. Hoće li itko odgovarati za pričinjenu štetu?
Splitski škver u posljednjih pet godina ugovorio je samo pet novogradnji, od toga čak tri bulk carriera za Jadroplov s obilatom državnom pomoći. Za normalno poslovanje trebalo bi, međutim, godišnje ugovarati pet do šest brodova.
Gdje se izgubio Mladen Bajić?
Krivci za katastrofu u Brodosplitu su oni koji posljednjih godina upravljaju škverom, oni koji nadziru rad Uprave i oni koji su jedne i druge postavili na njihova mjesta.
“Izvrsna” je zamisao direktora Srđana Kovača kako ne treba ugovarati brodove ispod cijene, no praksa pokazuje da se takvom politikom teško može do novih poslova. Vrijednost brodova ne određuje, naime, škver, već međunarodno tržište. Što onda Kovač misli napraviti? Ne ugovoriti ništa i tako dovesti škver do stečaja? Što radi Nadzorni odbor, što radi Vlada, gdje je Mladen Bajić? Toliko je napora upregnuo u procesuiranje i onoga što je bilo za proces (Wessels) i onoga što nije bilo (prethodna SDP-ova garnitura Uprave), da je naprosto nevjerojatna posvemašnja pasivnost Državnog odvjetništva u ovim odsutnim trenucima za splitski škver. Ili je zapravo već sve dogovoreno za zelenim stolom, a radnici i javnost uvjeravaju se u suprotno dok izbori ne dođu i prođu. Ne treba, naime, zaboraviti da su upravo škverani tradicionalno HDZ-ovo biračko tijelo. Dok je država sipala milijune subvencija, dok se kralo gdje god se stiglo, glasovi za Ivu i kompaniju su bili sigurni. Sad kad je blagajna presušila, ključ i katanac na škverskim vratima sve su izgledniji.
Bitniji župnik, nego struka i znanje
Što su poslovodstva škvera napravila posljednjih godina na unaprjeđenju radnog procesa i smanjivanju troškova proizvodnje? Uglavnom ništa. Danas brodogradilište ima veće troškove proizvodnje, lošiju proizvodnost i višu satnicu nego prije sedam, osam godina. Trendovi su obrnuti od onoga za što su Uprave primale plaću, što i ne čudi, jer su se ljudi postavljali po “rodijačko”-stranačko-interesnim kriterijima. Više je vrijedilo poznanstvo s vodećim HDZ-ovcem, lokalnim župnikom ili dežurnim kooperantom, nego struka, znanje i iskustvo. A što je najgore, to nije nikakva specifičnost Brodosplita i hrvatske brodogradnje.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







